Naslov
Morfološka obilježja najvažnijih medonosnih biljaka na području općine Derventa
(Morphological charactaristics the most import of honey producing plants on the region Derventa locale)

Autori
Panzalović, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
02.12

Godina
2010

Stranica
24

Mentor
Sabo, Mirjana

Ključne riječi
medonosno bilje; oprašivanje; oplodnja; pčelinja paša
(honey-rich plants; pollination; fertilization; bee-pasture)

Sažetak
Medonosnim biljem se smatraju one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, pelud ili pelud i nektar zajedno, te one biljne vrste sa kojih pčele uzimaju medljiku, kao i biljke s kojih sakupljaju propolis. Uzimajući nektar i pelud, bilo zajedno ili odvojeno, pčele ujedno oprašuju biljke prenoseći peludni prah s prašnika jednog na stigmu tučka drugog cvijeta. Na taj način omogućuju i oplodnju što podrazumijeva stvaranje sjemenke i ploda. Poznavanje medonosnog bilja i njihovih staništa od velike je važnosti jer može poslužiti i za pronalaženje novih mogućnosti za iskorištavanje pčelinje paše. Prvo mjesto među medonosnim biljem nedvojbeno zauzimaju one iz porodice usnača (Lamiaceae), gdje gotovo da nema biljne vrste koja nije medonosna. Važne medonosne porodice su i vrbe (Salicaceae), ruže (Rosaceae), lepirnjače (Fabaceae), glavočike (Asteraceae i Cichoriaceae) i krstašice (Brassicaceae). Na prostoru bosanske Posavine (općina Derventa) prevladava umjereno kontinentalna klima sa toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, što pogoduje raznovrsnoj biljnoj vegetaciji. Od medonosnih biljnih vrsta najzastupljenije su: bagrem, kesten (pitomi i divlji), lipa, hrast lužnjak, poljski jasen, vrba i topola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA