ࡱ> [0bjbj *Tΐΐ)sA[8,jL+AAiiiiiii$k)n8i8iAAIjccc0@AAiciccf^fAZ*fh_j0j2f,pap^fp^fZv@c48i8i9c^jp !:Prof. dr.sc.Biljana Kostadinov, Pravni fakultet u Zagrebu REFERENDUM GRAANSKE INICIJATIVE U EUROPI: `VICARSKA, ITALIJA I HRVATSKA Sa~etak: Uvoenje referenduma graanske inicijative u postkomunisti ke tranzicijske zemlje mo~e, suprotno ~eljama pisaca ustava, proizvesti trajne negativne u inke u politi kim sustavima tih dr~ava. Referendum graanske inicijative u razvijenim demokracijama uvijek predstavlja prijetnju demokratski izabranoj dr~avnoj vlasti, u politi koj mu je naravi da ~eli osujetiti politi ke programe i ciljeve izbornih pobjednika, ugroziti sklapanje kompromisa izmeu parlamentarnih politi kih stranaka i dovesti u pitanje odnos vlasti i kontravlasti u dr~avi. Donoaenje odluka podlo~no je utjecaju vizualnih medija, mogunost manipulacije je uvijek prisutna. Nepoznavanje poredbenog iskustva primjene dovelo je u Hrvatskoj do usvajanja rjeaenja kakvo po airini podru ja i po uvjetima primjene ne poznaje niti jedan ustav razvijenih demokracija. Nije odreena razlika u potrebnom postotku graana za pokretanje referenduma na ustavnom i zakonskom podru ju, izuzetih podru ja nema. Nema mogunosti oblikovanja protuprijedloga od strane Hrvatskog sabora i stavljanja oba prijedloga na referendum. Ne postoji zabrana raspisivanja referenduma u posljednjoj godini legislature i u 6 mjeseci nakon parlamentarnih izbora ili godinu dana nakon raspuatanja parlamenta. Rok za prikupljanje potpisa je izuzetno kratak i sprije ava oblikovanje kompromisa s dr~avnim vlastima. Dr~imo da je ponovno promialjanje o podru ju i postupku provedbe referenduma graanske inicijative u Hrvatskoj nu~no zbog izgradnje ustavne dr~ave i konsolidacije demokracije. 1. UVOD - O ustavnim koncepcijama institucije referenduma Ustavna uloga i politi ki zna aj institucije referenduma u suvremenim demokracijama ovisi o tome koju su koncepciju institucije prihvatili pisci ustava. Ustavnopravna znanost utvrdila je da je veini dr~ava usvojena jedna od tri ustavne koncepcije referenduma: referendum kao sredstvo politi kih stranaka, referendum kao sredstvo dr~avnog poglavara i referendum kao sredstvo graana. Kriterij za razlikovanje koncepcija je usvojeni ustavni sustav inicijative za pokretanje referendumskog postupka. Da bi odredili sustav inicijative u odreenoj dr~avi moramo utvrditi glavne protagoniste u po etnoj fazi postupka, prije neposrednog odlu ivanja naroda: 1. autora akta o kome e narod donijeti kona nu odluku i 2. inicijatora raspisivanja referenduma. Autor teksta mo~e biti parlament, tijela izvrane vlasti ili odreen postotak naroda. Inicijatori su parlament, tijela izvrane vlasti, parlamentarna oporba, odreen broj graana ili neko posredno tijelo, primjerice, regionalna vijea u Italiji. Ako je sustav inicijative u rukama tijela dr~avne vlasti rije  je o ustavnim koncepcijama referenduma kao sredstva politi kih stranaka ili dr~avnog poglavara, ako je sustav inicijative na odreenom broju graana oblikovana je ustavna koncepcija referenduma kao sredstva graana. 2. Referendum kao sredstvo politi kih stranaka i kao sredstvo dr~avnog poglavara 2.1.Sustav inicijative u kome je autor teksta i inicijator parlament temelj je ustavnoj koncepciji referenduma kao sredstva politi kih stranaka. Dr~ave duge parlamentarne tradicije Velika Britanija, `vedska i Norveaka prihvatile su navedeni sustav. Nalazimo ga i u Danskoj, Finskoj i Irskoj. Britanija nema pisani ustav u formalnom smislu, jedinstven dokument nadzakonske pravne snage u kome je odreena uloga institucije referenduma i na ini njegove primjene. Parlament, nositelj zakonodavne vlasti, odnosno veina u Donjem domu posegnut e za institucijom kada to odlu i njezino strana ko vodstvo. Referendum je u Britaniji orue u rukama pobjedni ke parlamentarne stranke. Referendumi o uspostavi skupatina `kotske i Walesa odr~ani su u tim regijama u rujnu 1997. godine. Prema koncepciji referenduma kao sredstva politi kih stranaka parlamentarna veina procjenjuje oportunost narodnog konzultiranja i nije podlo~na vanjskim utjecajima u donoaenju odluke. Posegnut e za institucijom ako dr~i da odluka koja treba biti usvojena ima dalekose~an zna aj koji prelazi granice njihovog mandata ili ako su podijeljeni izmeu sebe o nekom pitanju, no obi no prvi razlog ne isklju uje drugi. Primjerice, britanski je referendum iz 1975. o pregovorima s EEZ-om trebao poslu~iti za razrjeaenje konflikta unutar parlamenta u kome su i parlamentarna veina i oporba bili i unutar svojih redova duboko podijeljeni o tom pitanju. 2..2. Sustav inicijative u kome su glavni protagonisti, autor teksta i inicijator postupka i dalje tijela dr~avne vlasti, ali inicijator viae nije zakonodavno ve tijelo izvrane vlasti, dr~avni poglavar, temelj je ustavnoj koncepciji referenduma kao sredstva dr~avnog poglavara. Dr~ave s polupredsjedni kim oblikom ustrojstva vlasti gdje se predsjednik bira neposredno od strane naroda, Francuska V. Republika i povijesno Weimarska Republika (1919.-1933.) prihvatile su koncepciju referenduma kao sredstva dr~avnog poglavara. Ustavna misao francuskih ustavotvoraca polazila je od uloge referenduma kao daske za spaaavanje kojom se izvrana vlast mora moi poslu~iti i protiv volje trenutne parlamentarne veine. Prvenstveni cilj uvodjenja institucije u ustavni sustav bio je u u vraivanju izvrane vlasti, a ne u sudjelovanju graana u oblikovanju dr~avne politike. Dr~avni poglavar dobiva u Ustavu iz 1958. samostalnu ustavnu ovlast raspisivanja referenduma kada dr~i da treba uspostaviti jedinstvo naroda i otkloniti rizik podjele bira kog tijela. Prvi predsjednik Francuske V. Republike De Gaulle poslu~io se referendumom kako bi dobio potporu bira kog tijela za predsjedni ku politiku, povratak narodnom odlu ivanju bio je usmjeren na ograni avanje ovlasti parlamenta. etiri De Gaulleova referenduma bila su zbiljski plebisciti, iza neposrednog narodnog odlu ivanja o nekom pitanju krilo se odlu ivanje o politi kom povjerenju dr~avnom poglavaru. Primjena ustavne koncepcije referenduma kao sredstva dr~avnog poglavara u politi kim sustavima koji joa nisu dosegli demokraciju odreenu u stvarnoj mogunosti mirne smjene vlasti nosi u sebi potencijalnu opasnost i stvaran rizik autoritarnog zastranjenja. Dr~ave nastale iz bivaeg SSSR-a u kojima prevladava prezidencijalisti ki sustav dale su dr~avnom poglavaru znatne ovlasti (ovlasti predsjednika SAD-a i Francuske, uz neke ovlasti iz sovjetske tradicije). Predsjednik Kazahstana N.Nazarbajev raspisao je 29. travnja 1995. godine referendum o produ~enju predsjedni kog mandata do 2000. ato je potvrdilo 95,4% bira a koji su glasovali, usprkos velikoj apstinenciji ruske etni ke zajednice. Ustavna doktrina isti e da je mirna smjena vlasti, putem na slobodnim izborima izra~ene volje veine graana, temeljan i minimalan uvjet za prosudbu demokratskog zna aja pojedinog politi kog sustava.  Izu avanju institucije referenduma treba pristupiti s oprezom, ne dajui joj unaprijed, kao ni ostalim politi kim institucijama, zna ajke instrumenta za postizanje idealnog demokratskog sustava. Tako S. Sokol isti e : Prema tome, iako na elno najdemokratskiji oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta referendum je s obzirom na njegovu prirodu nu~no ograni en i uvijek pru~a, ovisno o tome kako se oblikuje pitanje i tko ga u kakvom kontekstu raspisuje, mogunost manipulacije vlastodr~aca bira kim tijelom.  Referendum kao sredstvo graana Sustav inicijative u kome je inicijator odreen broj graana temelj je ustavnoj koncepciji referenduma kao sredstva graana. Tijela dr~avne vlasti sudjeluju u postupku narodnog konzultiranja, no ne mogu ocijenjivati njegovu oportunost i osim u izuzetnim slu ajevima, ne mogu sprije iti odr~avanje referenduma. Razvijene europske demokracije u kojima je prihvaena ustavna koncepcija nacionalnog referenduma kao sredstva graana mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Rije  je o `vicarskoj i Italiji, a povijesni primjer je Weimarska Republika. Nakon ustavnih promjena u studenom 2000. Hrvatska usvaja navedenu koncepciju ( l.86.st.3. Ustava Hrvatske). Moramo naglasiti da je `vicarska jedina razvijena demokracija u kojoj se referendum graanske inicijative primjenjuje na podru ju ustava. Suprotno koncepcijama referenduma kao sredstva politi kih stranaka ili dr~avnog poglavara, koncepciji je cilj osigurati neposredno sudjelovanje naroda u oblikovanju dr~avne politike i protiv volje oblikovane u predstavni kom ili tijelima izvrane vlasti. Referendumski postupak mo~e pokrenuti svaka manjina koja u odreenom trenutku misli da predstavlja stavove veine naroda. Referendum graanske inicijative usvojen u navedenim dr~avama mo~e se javiti u dva oblika : I. ako je autor teksta o kojem se odlu uje na referendumu parlament, a inicijatori referenduma graani i II. ako je autor teksta i inicijator postupka narod. I. Ako je autor teksta parlament, a inicijatori graani rije  je o fakultativnom zakonodavnom referendumu. Primjenjuje ga `vicarska za federalne zakone koji su su objavljeni, ali nisu joa stupili na snagu ( l.141. Saveznog Ustava `vicarske od 18.travnja 1999., stupio na snagu 1. travnja 2000. godine), francuska ustavna doktrina ga naziva suspenzivni referendum graanske inicijative. Italija ( l.75. Ustava Italije) i 27 dr~ava SAD-a instituciju prihvaaju u obliku referenduma za ukidanje zakona . II. Ako je autor teksta i inicijator postupka narod nije rije  o uklanjanju iz pravnog poretka zakona usvojenih u parlamentu, ve o predlaganju i usvajanju propisa neposredno od strane naroda.Takav propozitivni referendum graanske inicijative usvaja `vicarska kao jedan od na ina za promjenu federalnog ustava i zakona i SAD-e na razini dr~ava, u 16 dr~ava za promjenu ustava dr~ava i na zakonskom podru ju.  Iako ni jedna druga ustavna institucija ne osigurava graanima takvu neposrednu intervenciju u zakonodavni postupak, primjena referenduma graanske inicijative mijenja odnos izmeu politi kih stranaka, ravnote~u vlasti i kontravlasti i djelovanje dr~avnih vlasti. Referendum graanske inicijative predstavlja stalnu prijetnju demokratski izabranoj vlasti u dr~avi jer njegovi rezultati mogu dezavuirati njezin politi ki program i djelovanje i osujetiti njezine planove. 3. 1. Referendum graanske inicijative u Italiji Prema Ustavu Italije iz 1947. godine ( l.75.), 500000 graana ili 5 regionalnih vijea mo~e zatra~iti referendum za potpuno ili djelomi no ukidanje zakona i vladinih uredbi sa zakonskom snagom. Demokraanska parlamentarna veina je zbog straha od uporabe institucije od strane komunisti ke oporbe do 1970., 23 godine, oklijevala donijeti Zakon o referendumu. Ustav Italije odreuje da su od primjene referenduma izuzeti zakoni iz podru ja poreza i prora una, amnestije i zakon o potvrdi meunarodnih ugovora. Zakon mo~e biti ukinut samo ako je postignuta dvostruka veina : ako je na njemu sudjelovala veina svih bira a u zemlji i ako je za prijedlog glasovala veina izaalih na izbore. Zakon o referendumu iz 1970. uvodi joa dva ograni enja primjene institucije: referendum je zabranjen u posljednoj godini legislature i u prvih aest mjeseci nakon izbora novog sastava parlamenta. U slu aju raspuatanja jednog ili oba doma parlamenta, zapo eti referendumski postupak se suspendira i mo~e biti ponovo pokrenut tek godinu dana od parlamentarnih izbora koji su uslijedili poslije raspuatanja. Kasacioni sud provjerava legalitet postupka (autenti nost potpisa), a Ustavni sud dopustivost zahtjeva. Ustavni sud je postepeno oblikovao niz pravila kojima ograni ava uporabu lanka 75. Ustava Italije. Od referenduma su izuzete norme viaeg ranga od obi nih zakona i zakoni sa  odreenim ustavnim sadr~ajem , odnosno zakoni za primjenu ustavnih normi ije bi ukidanje dovelo u pitanje te odredbe. Zakon o referendumu odreuje kalendarski faze postupka, zahtjevi se primaju od 01. sije nja do 30.rujna, Ustavni sud mora odlu iti o dopustivosti referenduma do 20. velja e, referendumi se odr~avaju od 15.travnja do 15. lipnja. Predsjednik Republike raspisuje referendum, a ako prijedlog bude odba en novi se o istom zakonu ne mo~e postaviti u slijedeih pet godina. U Italiji je od 1974. do 2000. godine odr~ano 50 referenduma za ukidanje zakona koji su prisilili politi ku klasu na promjenu pravila igre. Institucija predstavlja revana narodne suverenosti predstavni kom sustavu Italije, tzv. vladavini najboljih : sudaca, politi ara i stru njaka. Graani su 1993.god. na 8 refereduma usvojili prijedloge za ukidanje zakona s 80% veinom, uz sudjelovanje 77 % upisanih bira a, pokazavai volju za temeljitom izmjenom institucija talijanske Republike. Utjecaj medija na usmjeravanje javnog mnijenja krucijalan je u prosudbi demokratskog dosega institucije. Monopol nad vlasnitnom vizualnih medija ( Silvio Berlusconi posjeduje tri nacionalna televizijska programa koji pokrivaju 2/3 promid~benog prostora, plaenih reklama), ne jam i pluralizam informiranja graana. Nakon politi kog uspona Berlusconija prof. A. Ba i upozorava: Okupacija dr~ave od strane (Berlusconijeve) tvrtke najzna ajnija je inventivna transformacija talijanskog materijalnog ustava, ato zapravo ozna ava novi dr~avni oblik bez presedana u povijesti demokracije.  I dalje:  Drugo, uloga parlamenta kao kontrolora i uvara potkopana je i kontaminirana izravno plaenim vezama mnogih parlamentaraca kao zaposlenika u tvrtki premijera, odnosno lidera managera. Naposljetku autoritarni model tvrtke i inegalitarna logika tr~iata nametnuli su se i institucijama dr~ave, a sve prema neokorporativisti koj paradigmi u suatini faaisti ke provenijencije.  Mogunost manipulacije bira kim javnim mnijenjem je o igledna, tim viae ato je Ustavni sud donio odluku da se izborna pravila o izbornoj autnji ne mogu u cijelosti primjeniti na referendum. Uporaba sredstava propagande nije zakonski regulirana, a plaeni oglasi oblikuju javno mnijenje. Referendum graanske inicijative instrument je za izmjenu politi kog sustava Italije, no vidimo da i sama institucija tra~i temeljitu izmjenu. 3.3. Referendum graanske inicijative u `vicarskoj Od donoaenja federalnog Ustava `vicarske 1874. godine odr~ano je do kraja 20. stoljea 414. referenduma na razini federacije, dvostruko viae nego u svim europskim dr~avama zajedno. `vicarska je zemlja neposrednog odlu ivanja zbog niza razloga meu kojima isti emo federalizam, gdje referendum osigurava kantonima i graanima identitet i autonomiju u odnosu na centralnu vlast i neutralnost dr~ave, odbijanje pristupanja nadnacionalnim organizacijama koje su~avaju ovlasti nacionalnih parlamenata i ne poti u uporabu referenduma. `vicarski Ustav sadr~i uz odredbe o ustrojstvu vlasti i temeljnim pravima i slobodama i okvir za niz posebnih propisa (primjerice, zaatita potroaa a), tako da je nemogue provesti zna ajniju reformu bez zadiranja u ustavni tekst. Prema Ustavu `vicarske iz 1999. godine ( l. 138. ) 100 000 graana s pravom glasa mo~e predlo~iti potpunu reviziju Saveznog ustava unutar 18 mjeseci od slu~benog objavljivanja te inicijative. Potpuna izmjena ustava mora biti formulirana u obliku openito formulirane ~elje. Taj zahtjev treba podnijeti narodu na glasovanje. Ako se veina bira a izjasni za tu izmjenu, oba novoizabrana doma Savezne skupatine izrauju prijedlog izmjene u skladu s inicijativom. Taj se prijedlog podnosi narodu na glasovanje i mora dobiti veinu bira a i kantona da bi bio usvojen. Ako je rije  o djelomi noj izmjeni Saveznog ustava ( lanak 139. Ustava) podnesenoj od strane 100 000 tisua graana s pravom glasa u obliku razraenog prijedloga, inicijativa se podnosi narodu i kantonima na glasovanje. Savezna skupatina predla~e njezino prihvaanje ili odbijanje. Mo~e joj suprotstaviti protunacrt. Savezna skupatina se izjaanjava o valjanosti djelomi ne izmjene Ustava. Ako izmjena krai obvezujue odredbe meunarodnog prava, na elo jedinstva oblika ili jedinstva sadr~aja, Savezna ju skupatina proglaaava, u cjelosti ili djelomi no, neva~eom. 100 000 tisua graana s pravom glasa mo~e zahtijevati usvajanje, izmjenu ili ukidanje ustavnih ili zakonskih odredbi unutar 18 mjeseci od slu~benog objavljivanja te inicijative, podnesene u obliku openitog prijedloga ( lanak 139. a). Ako se sla~e s inicijativom, Savezna skupatina mijenja u skladu s njom Ustav ili savezno zakonodavstvo. Savezna skupatina mo~e suprotstaviti protunacrt izmjeni koju je provela u smislu inicijative. Ustavna ( ili zakonska) izmjena i taj protunacrt podnose se narodu i kantonima na glasovanje. Postupak u slu aju glasovanja o inicijativi i o protunacrtu ( l. 139. b) odreuje da se glasa i istodobno izjaanjavaju a) o narodnoj inicijativi i o amandmanu izraenom na temelju narodne inicijative, b) o protunactru Savezne skupatine. Glasa i mogu odobriti oba teksta. U odlu ujuem pitanju mogu ozna iti kojem od dva teksta daju svoju prednost, u slu aju da oba budu prihvaena. `to se ti e ustavnih promjena, ako su prihvaena oba teksta i, ako je u odlu ujuem pitanju jedan tekst usvojila veina naroda, a drugi veina kantona, stupa na snagu onaj tekst koji je u odlu ujuem pitanju usvojio viai ukupni postotak glasova naroda i kantona. U `vicarskoj iz@`z* , < > b̼xiVD2D"hh=856OJQJ^JaJ"hhgb56OJQJ^JaJ$hY;hgbOJQJ^JaJmH sH hY;hgbOJQJ^JaJhlh5OJQJ^JaJ,jhY;hC0J5OJQJU^JaJhY;h5OJQJ^JaJhY;hE5OJQJ^JaJhY;hC5OJQJ^JaJhY;hEOJQJ^JhY;hCOJQJ^JhY;hmOJQJ^JhY;hX;OJQJ^JBvxz, > PR +074BtBHKMR$,d^,a$gdm$ & Fda$gdm$da$ $dha$gdgdgb$a$gdgb $da$gdgbdgdaHb4JnLNPRߤtbR@.#hY;hgb5OJQJ^JmHsH"hL:hgb56OJQJ^JaJhhgb6OJQJ^JaJ"hh""56OJQJ^JaJhh56OJQJ^JaJhR56OJQJ^JaJ"hh'56OJQJ^JaJ"hhgb56OJQJ^JaJhL:5OJQJ^JhL:hL:56OJQJ^JhL:hL:5OJQJ^JhL:56OJQJ^JaJ"hh56OJQJ^JaJRVdf .rjlVT 齬rarrraarrK+hY;hm5CJOJQJ^JaJmHsH hY;h/n3OJQJ^JmHsH#hY;hC6OJQJ^JmHsH-jhY;hC0JOJQJU^JmHsH hY;haHOJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH+hY;hC5CJOJQJ^JaJmHsH+hY;hgb5CJOJQJ^JaJmHsH+hY;h/n35CJOJQJ^JaJmHsH ! !!2!!""""#2$H%J%%%%%%&'N'))++>,p,r,,,f---.......ɷɷɷɠɏɏ~ڏɠɷɷɷɷɷlɏɏɏ#hY;h/n36OJQJ^JmHsH hY;haHOJQJ^JmHsH hY;h/n3OJQJ^JmHsH-jhY;hC0JOJQJU^JmHsH#hY;hC6OJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH hY;hmOJQJ^JmHsH(hY;hmCJOJQJ^JaJmHsH*.`1b1d12244N4\455,7.780929999(:J:~:::2;4;N;\;<<<<=0>崙yyeWhOJQJ^JmHsH'jhXZ0JOJQJU^JmHsHhH"OJQJ^JmHsHhcXOJQJ^JmHsH#hY;hgb6OJQJ^JmHsH#hY;hC6OJQJ^JmHsHh7OJQJ^JmHsH hY;haHOJQJ^JmHsH-jhY;hC0JOJQJU^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH"0>2>6>8>??0B2B4BtBBBBBB6CvCEE2FpFFFGGHKK0LLL"M4MYBYFYHYpYYYYY0ZdZZ8[ \`\\۝t^MMM?h OJQJ^JmHsH hY;h(TOJQJ^JmHsH+h hah5CJOJQJ^JaJmHsH%h 5CJOJQJ^JaJmHsH+h hC5CJOJQJ^JaJmHsH+h he 5CJOJQJ^JaJmHsH&hY;hT56OJQJ^JmHsH&hY;hM_56OJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH&hY;hC56OJQJ^JmHsH\\\x]]__``*cLdnde ePeeeRfTfffJgPhVhfhhh|hhlln@n oopƵƣƵƒsƁƁƁƣƁƁƁƁehcXOJQJ^JmHsHh{fqOJQJ^JmHsH hY;h<OJQJ^JmHsH hY;h(OJQJ^JmHsH#hY;hC6OJQJ^JmHsH hY;h(TOJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH hY;hM_OJQJ^JmHsH-jhY;hC0JOJQJU^JmHsH"pppLrNrss.v0vwNwRwwwwwwwwʼʪʔ~hRA0 hY;hOJQJ^JmHsH hY;hyOJQJ^JmHsH+h{fqhC5CJOJQJ^JaJmHsH+h{fqhTd5CJOJQJ^JaJmHsH+h{fqh=q5CJOJQJ^JaJmHsH+h{fqhe 5CJOJQJ^JaJmHsH#hY;hC6OJQJ^JmHsHh{fqOJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH-jhY;hC0JOJQJU^JmHsHhgOJQJ^JmHsHw(x(y*yyyzz{{~~~~&vJV޵޵ޤޒn]]]OhFjOJQJ^JmHsH hY;h>OJQJ^JmHsH#hh 5OJQJ^JmHsH#hh5OJQJ^JmHsH#hY;h5OJQJ^JmHsH hY;h OJQJ^JmHsH#hY;h6OJQJ^JmHsH-jhY;h0JOJQJU^JmHsH hY;hOJQJ^JmHsH hY;hM_OJQJ^JmHsH bԈ̊Fb ^ ﴣn`^`P`PhOJQJ^JmHsHUh>OJQJ^JmHsH hY;hOJQJ^JmHsH#hr1uh{55OJQJ^JmHsH#hr1uhX5OJQJ^JmHsH hY;hBOJQJ^JmHsH hY;hXOJQJ^JmHsHhoOJQJ^JmHsHhr OJQJ^JmHsHhFjOJQJ^JmHsH hY;hEJxOJQJ^JmHsHmeu podnoaenja inicijative za raspisivanje ustavotvornog referenduma ( od strane Odbora od 7  27 bira a) i odr~avanja referenduma proe u prosjeku etiri godine. Od 1970. godine graani `vicarske su na ustavnom referendumu graanske inicijative usvojili samo pet od stotinjak inicijativa. Treina prijedloga nije iznesena na referendum jer je Savezna skupatina oblikovala rjeaenja koja su zadovoljila predlaga e, od ukupno 190 prijedloga za referendum samo se o 107 prijedloga neposredno izjaanjavalo. Meutim, ak 63% kontraprijedloga Savezne skupatine usvojeno je na referendumu (bilo ih je u navedenom razdoblju 30). Neuspjeh ustavotvornog referenduma graanske inicijative u `vicarskoj posljedica je inferiorne politi ke moi manjinskih skupina koje nemaju potporu parlamentarnih politi kih stranaka i veine bira kog tijela. Na razini federacije usvojen je i suspenzivni zakonodavni referendum graanske inicijative o stupanju na snagu odreenih propisa ( lanak 141. Ustava `vicarske). Ako 50 000 tisua osoba s pravom glasa ili osam kantona, unutar 100 dana od slu~benog objavljivanja odreenog teksta, to zahtijevaju, daju se na glasovanje narodu: savezni zakoni, hitno proglaaeni savezni zakoni ija je pravomonost du~a od jedne godine, odluke saveznog parlamenta o smjernicama sadr~anim u zakonima i federalne odluke o potvrivanju meunarodnih ugovora (1. koji neograni eno traju i neopozivi su, 2.predviaju pristup nekoj meunarodnoj organizaciji, 3. obuhvaaju va~ne odredbe koje sadr~avaju pravne propise ili za iju je provedbu nu~no donoaenje saveznih zakona). Zahtjev za referendum sprije ava stupanje na snagu navedenih tekstova. Navedeni postupak osigurava graanima sudjelovanje u izradi glavnih normativnih akata. Meunarodni ugovori iz lanka 141. Ustava `vicarske su najzna ajniji ugovori meunarodnog prava. Zakon stupa na snagu i mo~e se primjenjivati tek protekom tog roka ako referendum nije zatra~en. U suprotnom, zakon dobiva pravnu snagu prihvaanjem na referendumu. Tekstovi podnesni na glasovanje narodu i kantonima prihvaaju se ako ih odobri veina glasaa i veina kantona. Od 1970. godine podneseno provedeno je 69 suspenzivnih zakonodavnih referenduma, od toga 24 uspjeana. Suspenzivni zakonodavni referendum se ne mo~e raspisati o zakonima o troaenju prora una, to se opravdava idejom da se ne smije sprije avati ostvarenje jednom usvojene politike. Na razini kantona je takav referendum dopuaten i tamo je teako poveavati javne rashode zbog prijetnje referendumom, ato svakako dovodi do centralizacije dr~ave. Utjecaj referenduma graanske inicijative na politi ki i strana ki sustav `vicarske mo~emo prosuivati samo polazei od posebnosti avicarske demokracije koju suvremeni politolozi nazivaju sporazumna demokracija kao suprotnost britanskoj ili francuskoj smjenjivoj demokraciji. Tema prelazi granice ovog rada, no mo~emo istaknuti da su avicarske politi ke stranke bez obzira na rezultate izbora prisiljene suraivati i slo~no i sporazumno djelovati svaki put kad se pojavi prijetnja referendumom graanske inicijative. To nedvojbeno mijenja ulogu izbornog postupka kakvu poznajemo u suvremenim demokracijama (obnavljanje vladajue elite), odnos parlamentarne veine i oporbe i na in donoaenja odluka u tijelima dr~avne vlasti. Dr~imo da su posljedice primjene institucije u takvom demokratskom okru~ju jedinstvene u suvremenom svijetu i neutemeljeno je na njima graditi mogue prognoze za ostale demokracije. 4. Referendum graanske inicijative u Hrvatskoj: usvajanje i prvi pokuaaj primjene Hrvatska nakon ustavnih promjena u studenom 2000. godine prihvaa ustavnu koncepciju referenduma kao sredstva graana. Hrvatski sabor e raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona, o drugom pitanju iz svog djelokruga ili o nekom pitanju va~nom za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske, ako to zatra~i 10% od ukupnog broja bira a u Republici Hrvatskoj.  Ustavna misao autora navedenog ustavnog teksta, iznesena na 14. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politi ki sustav odr~anog 24. i 27. listopada 2000. godine otkriva da pisci ustava nisu instituciji pristupili s oprezom, ve su joj unaprijed pripisali zna ajke instrumenta za postizanje idealnog demokratskog sustava. Ustavotvorni optimizam autora u kome je navedeno ustavno rjeaenje prikazano kao stvarni pomak u razvijanju demokratskog politi kog sustava dovest e vrlo brzo do masovnih prosvjeda u zemlji.Ve se na ovom primjeru pokazuje opravdanim motriate prof. A. Ba ia: Politi ki je i znanstveni diskurs s mnogo manje entuzijazma govorio o ustavnoj dr~avi i njenom posebnom ograni avajuem arsenalu glede veinske demokracije." U raspravi o referendumu graanske inicijative na sjednici Odbora 24. listopada 2000. aktivno su sudjelovali iz redova zastupnika M. Arlovi (SDP), B. Kandare (HSP) , I. Milas (HDZ) i D. Nikoli (HSLS). Nije bilo spornih pitanja, nitko nije bio protiv prijedloga. Savjeti ustavnih pravnika nisu uva~eni, iako je rjeaenje sa stajaliata struke ocijenjeno negativno .Prof. V.Mratovi isti e : Bojim se da je to vrlo loae rjeaenje prema kojem Zastupni ki dom obavezno mora raspisati referendum, ako to zatra~i 10 posto bira a. To je rjeaenje no~ pod grlo vladajuoj koaliciji, jer otvara vrata teroru manjine nad veinom. Kad se ve pristupilo novim ustavnim promjenama, ne znam zaato se nije ~eljelo izmijeniti i to rjeaenje, iako se upozoravalo do ega ono mo~e dovesti&  , i dalje: & .ne postoje nikakvi osigura i , pa se referendum mo~e raspisati kad god to kome padne na pamet. Naime, demagogijom nije teako pridobiti ljude da se na referendumu izjasne o nekom pitanjima- na primjer o Domovinskom ratu, mirovinama, porodiljnim naknadama.  Prigodom oblikovanja institucije nije se raspravljalo o ustavnim oblicima i uvjetima i postupku provedbe referenduma graanske inicijative u drugim dr~avama. Nepoznavanje poredbenog iskustva primjene dovelo je do usvajanja rjeaenja kakvo po airini podru ja i po uvjetima primjene ne poznaje niti jedan ustav razvijenih demokracija. Nije odreena razlika u potrebnom postotku graana za pokretanje referenduma na ustavnom i zakonskom podru ju, izuzetih podru ja nema. Nema mogunosti oblikovanja protuprijedloga od strane Hrvatskog sabora i stavljanja oba prijedloga na referendum. Ne postoji zabrana raspisivanja referenduma u posljednjoj godini legislature i u 6 mjeseci nakon parlamentarnih izbora ili godinu dana nakon raspuatanja parlamenta. Rok za prikupljanje potpisa je izuzetno kratak i sprije ava oblikovanje kompromisa s dr~avnim vlastima. Zakon o referendumu dozvoljava ponovno raspisivanje referenduma o istom pitanju ve 6 mjeseci od dana odr~anog referenduma, za razliku od Italije gdje je to razdoblje 5 godina. Na zahtjev za referendum nije se dugo ekalo. elnici Sredianjeg sto~era za obranu digniteta Domovinskog rata uru ili su 20. travnja 2000. godine predsjedniku Hrvatskog sabora Z. Tom iu peticiju s viae od 400 000 potpisa. Predsjednik Odbora za Ustav M. Arlovi tada iznosi da Zakon o referendumu (1996.) treba uskladiti s promjenama Ustava. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu donosen je 11. listopada 2001. ( NN 92 /2001). U l.8.h Zakona proairuju se ovlasti Ustavnog suda Republike Hrvatske (!). Hrvatski sabor mo~e u roku od 30 dana zatra~iti da Ustavni sud utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno na in izjaanjavanja bira a o potrebi da se zatra~i raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom i zakonom. Ako Ustavni sud utvrdi suprotno referendum se nee raspisati.  Ve sam prijedlog zakona o referendumu predsjednik Sto~era M. ondi ocijenjuje kao prijevaru trenuta ne vlasti i proglasom poziva narod na prosvjed 20.listopada 2001. Prvi pokuaaj primjene institucije u Hrvatskoj proizveo je negativne u inke poznate u razvijenim demokracijama : pokuaao je dovesti u pitanje program vladajue koalicije i djelovanje dr~avne vlasti. Institucija je u ovom slu aju poslu~ila kao prijetnja demokratski izabranoj vlasti u Hrvatskoj 5. Zaklju ak: hrvatska enigma Uvoenje referenduma graanske inicijative u postkomunisti ke tranzicijske zemlje mo~e, suprotno vjerovanjima pisaca hrvatskog ustava, proizvesti trajne negativne u inke u politi kim sustavima tih dr~ava. Referendum graanske inicijative u razvijenim demokratskim dr~avama uvijek predstavlja prijetnju demokratski izabranoj dr~avnoj vlasti, u njegovoj politi koj naravi je da ~eli osujetiti politi ke programe i promijeniti pravac djelovanja izbornih pobjednika, da ugro~ava sklapanje kompromisa izmeu parlamentarnih politi kih stranaka i dovodi u pitanje odnos vlasti i kontravlasti u dr~avi. Referendum graanske inicijative u Hrvatskoj usvojen je bez konzultiranja sa ustavnopravnim stru njacima, uz nepoznavanje poredbenog iskustva primjene institucije u razvijenim demokracijama i sa ustavnopravnim optimizmom iz socijalisti kog nasljea, utemeljenim na ideji da je demokratski zna aj politi kog sustava poboljaan u zbilji ako u ustavu imamo oblike neposredne demokracije. Na znanstvenom skupu na Pravnom fakultetu u Zagrebu u studenom 2001. godine ( 3 Ostvarenje vladavine prava u hrvatskom pravnom sustavu ), upozorila sam da je suo avanje Hrvatske, optereene problemima izgradnje pravnog sustava i nedostatka tradicije tuma enja Ustava, s nerazraenim referendumom graanske inicijative politi ki i stru no rizi na odluka. Dr~imo da je ponovno promialjanje o instituciji i postupku njene provedbe nu~no zbog izgradnje ustavne dr~ave i konsolidacije demokracije u Hrvatskoj. Zaklju no, uz najavu rada o referendumu i ustavnom sudovanju, isti emo da je u razvijenim demokracijama uspostavljena suradnja izmeu dvije komplementarne institucije, referenduma i ustavnog sudovanja. Suradnjom se osigurava nadzor nad tijelima predstavni ke demokracije. Ustavni sud je zaatitnik prava i odluka naroda od odluka parlamenta i vlade. Primjerice, Ustavni sud Italije kontrolira da zakone poniatene na referendumu parlament ponovno ne usvoji u drugom obliku. Ni jedna druga vlast ne mo~e si priznati tu nadle~nost, koja nije niti predviena Ustavom. Referendum i ustavno sudovanje imaju zajedni ku zadau kontra-vlasti. Ustavni sudac ko nica je volji veine preto enoj u zakone, zaatitnik prava manjina. Ograni enja koja namee politi koj vlasti utemeljena su na pravnim argumentima, iznesenim u uvjetima neovisnosti i nepristranosti. Referendum predstavlja kontra  vlast jer se graani mogu neposredno suprotstaviti zakonu podnoanjem zahtjeva za raspisivanje referenduma. Objema institucijama zajedni ka je i zadaa arbitra~e. Ustavno sudovanje je arbitar kod sukoba nadle~nosti izmeu tijela dr~avne vlasti, u Slova koj odlu uje da li e se referendum na zahtjev Nacionalnog vijea ili lanova Vlade raspisati, u slu aju kad se tomu suprotstavlja predsjednik Republike, iznosei da pitanje nije  bitno za javni interes . Referendum osigurava narodnu arbitra~u nad zakonima parlamenta. Kontrola ustavnosti referenduma dodirna je to ka referenduma i ustavnog sudovanja, ali i visokorizi na to ka jer su, uprkos nekim zajedni kim fukcijama, institucije uspostavljene na razli itim teorijama. Temelj referenduma je teorija narodne suverenosti ( bezuvjetna, prema nekima), a ustavnog sudovanja nova teorija vladavine prava i ustavne demokracije. U modernoj pravnoj dr~avi, uz kontrolu ustavnosti zakona, kontrola ustavnosti referenduma i ustavnih promjena postaje sve o iglednija nu~nost. Enigma ostaje, s jedne strane, u odgovoru na pitanje kad e korak prema njoj biti u injen i s druge strane, hoe li to biti na vlastitu inicijativu ustavnih sudaca ili na zahtjev ustavotvorca. U hrvatskom slu aju bi posljednja hipoteza mogla biti izglednija. Vlastitu inicijativu hrvatskih ustavnih sudaca u interpretaciji ustavnih normi danas nije realno o ekivati.  Pojam referenduma graanske inicijative ozna ava vrstu referenduma u kome inicijativu za raspisivanje referenduma daje odreen broj graana, a tijela dr~avne vlasti u pravilu ne mogu sprije iti odr~avanje referenduma. Odluka donesena na referendumu je obvezatna.  Andreas Auer, Le referendum populaire en Suisse et aux Etats-Unis : droit positif, histoire et fonctionnement, Revue francaise de droit constitutionnel, 7/1991., st.388.  Philippe Lavaux, La democratie majoritaire, Pouvoirs, 85/1998., Seuil, st.16.  Philip Norton, Le systeme britannique, Pouvoirs, 85/1998., Seuil, st.21-35.  J.-L. Debre, Les idees constitutionnelles de general de Gaulle, Paris, L.G.D.J., st.160.  Prema l.11. Ustava iz 1958. predsjednik Republike mo~e na prijedlog Vlade u vrijeme zasjedanja parlamenta ili na zajedni ki prijedlog oba doma, raspisati referendum o prijedlogu zakona koji se ti e ustrojstva javnih vlasti, kojim se potvruje sporazum u okviru Zajednice ili kojim se ovlaauje na ratifikaciju meunarodnog ugovora koji bi, iako nije suprotan Ustavu, mogao utjecati na djelovanje institucija.  Primjer referenduma  pitanja povjerenja dr~avnom poglavaru nalazimo i u l.90.Ustava Rumunjske iz 1991. Predsjednik Republike mo~e, nakon savjetovanja s parlamentom raspisati referendum o problemima od dr~avnog interesa .  Nazarbajev prijedlog Promjene ustava ( lipnj 2000. ) sadr~i instituciju bivaeg predsjednika, po uzoru na ile, koji nakon isteka mandata postaje do~ivotni predsjednik doma naroda Senata, ima zakonodavnu inicijativu i pravo govora u parlamentu i vladi. `to bi bilo u slu aju da bivaih predsjednika ima viae? Smjena vlasti bi se mogla ostvariti samo u slu aju smrti voe.  B. Smerdel, Konstitucionalizam i promjena vlasti, Zbornik PFZ, 50 (1-2), 2000., st.7.  S.Sokol, B.Smerdel, Ustavno pravo, Informator, Zagreb, 1998., st.136.  Tranzicijske postkomunisti ke dr~ave sadr~e u novim ustavima instituciju referenduma graanske inicijative. To su Albanija ( l.23. Ustava), Jugoslavija ( l.39.Ustava), Slova ka ( l.95. Ustava ), Slovenija ( l. 90. st.1. i st.2. Ustava : Dr~avni zastupni ki dom mo~e o svakom pitanju koje se ureuje zakonom raspisati referendum. Dr~avni zastupni ki dom vezan je ishodom referenduma. Dr~avni zastupni ki dom mo~e raspisati referendum iz prethodnog stavka na svoju inicijativu, a mora ga raspisati ako to tra~i najmanje treina zastupnika, Dr~avno vijee ili eterdesettisua bira a. ), Poljska, Rumunjska, Latvija, Litonija, Makedonija i Maarska.  Ameri ka doktrina ovaj oblik naziva direct initiative (engl.).  G. Burdeau, F.Hamon, M.Troper, Manuel de droit constitutionnel, E.J.A., Paris, 1993., st. 228.  Arsen Ba i, Hrvatska i izazovi konstitucionalizma, Split: Knji~evni krug, 2001., st.81.  A.Ba i, op.cit. st.81. Usp.: L. Ferrajoli, Democracy and the constitution in Italy, u Constitutionalism in Transformation- European and Theoretical perspectives, Ed. R. Bellamy & C.Castiglione, Oxford, 1996., st.47.  Referendumi iz 1995. odnosili su se upravo na polo~aj vizualnih medija. Meutim, graani su odbacili prijedlog o zabrani monopola na tom podru ju.  David Butler i Austin Ranney, Referendums around the World, The Macmillan Press Ltd., 1995. Nakon `vicarske slijedi Australija(44), Italija(43), Francuska (22), Irska(18), Egipat (19), Filipini(11), Uragvaj (14) i Novi Zeland (13).  Vidi: J.L. Quermonne, L alternance au pouvoir, PUF, coll. Que sais-je?, 1989.  Vidi : l.86.st.3. Ustava Hrvatske.  Vodei stru njaci ustavnog prava okupljeni u Radnoj skupini za pripremu stru nih osnova prijedloga promjene Ustava, imenovani od strane predsjednika S.Mesia, nisu predlo~ili usvajanje institucije.  A. Ba i, op.cit. st.76.  Vjesnik, 29.3.2001., Mratovi: Obvezujui referendum na zahtjev 10 posto bira a je teror manjine nad veinom  l.8. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dr~avne vlasti i lokalne i podru ne samouprave, NN92/2001.  Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dr~avne vlasti i lokalne samouprave ( NN 33/1996.)  Odlukom USRH, br. U-I-177/2002 od 20. travnja 2006. (Nar. novine, br. 58/06) ukinute su odredbe l. 8.h Zakona o ovlasti Ustavnog suda da odlu uje da li je referendumsko pitanje u skladu s zakonom.  Vidi: Broauru Sredianjeg nacionalnog sto~era izdanu povodom prosvjednog skupa u Zagrebu ,20.. 2001.  Biljana Kostadinov,  Referendum graanske inicijative , Zbornik PFZ, 51 (6) 1381-1394 (2001).  Odluka br. 9 , 14.01.1997. , Giur. Cost. 1997., str.35.  lanak 128. st.1. Ustava Slova ke.   HYPERLINK "http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/76320/Ustavni-sud-ne-misli-odlucivati-o-referendumu.html" http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/76320/Ustavni-sud-ne-misli-odlucivati-o-referendumu.html, pristup 10.07.2010.     PAGE 1 PAGE 1 PAGE 1 PAGE 1 ¬֬جڬެ LNVv$VXZDPXfn ŷũśŊŊ||ŊŊn] hY;hCOJQJ^JmHsHh(bOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH hY;hM_OJQJ^JmHsHh+OJQJ^JmHsHhr OJQJ^JmHsHh{5OJQJ^JmHsH hY;hOJQJ^JmHsHh>OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhr1uOJQJ^JmHsH 0^ƳԳpصjlrȶ:"b滋ͪͪziX hchmOJQJ^JmHsH hchOJQJ^JmHsH hchcOJQJ^JmHsHhcOJQJ^JmHsH hY;h=qOJQJ^JmHsH hY;hOJQJ^JmHsH#hchv 5OJQJ^JmHsH hY;hTdOJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH hY;hv OJQJ^JmHsH!b¼ļbv~JͼpbK: hY;hOJQJ^JmHsH-jhY;hC0JOJQJU^JmHsHh{5OJQJ^JmHsH hY;hr OJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsHhr OJQJ^JmHsHhKxrOJQJ^JmHsH hY;hKxrOJQJ^JmHsH hY;h>OJQJ^JmHsH hY;hCOJQJ^JmHsH hchmOJQJ^JmHsH hch|"OJQJ^JmHsH.0jl. hj̷rrrfYFY%jhY;hC0JOJQJU^JhY;hCOJQJ^JhjCJOJQJ^JhY;h|"CJOJQJ^J)jhY;hC0JCJOJQJU^JhY;hCCJOJQJ^J"hLCJOJQJ^JaJmHsH(h{5hCCJOJQJ^JaJmHsH(h{5he CJOJQJ^JaJmHsH hY;hCOJQJ^JmHsHhcOJQJ^JmHsH6ldx\xz2r (׹ףזvlvbbThY;hC6OJQJ^JhxOJQJ^Jhh3OJQJ^J%jhY;hC0JOJQJU^JhY;hdOJQJ^JhY;hCOJQJ^JhQ5OJQJ^Jh5OJQJ^Jhhq5OJQJ^JhhC56OJQJ^JhhC5OJQJ^Jhh 5OJQJ^JhY;h OJQJ^J (*,.8:FH6J:Zjpr 󹭡zpf\\\hdOJQJ^Jh|ngOJQJ^Jhh3OJQJ^Jhh3CJOJQJ^Jh-3CJOJQJ^JhY;hCCJOJQJ^Jh8WCJOJQJ^JhO]CJOJQJ^JhY;he OJQJ^J%jhY;hC0JOJQJU^Jjh! 0JOJQJU^Jh! OJQJ^JhY;hCOJQJ^J:$P( * , . : F \  V>$a$gdXZ$a$$da$ $da$gd! BF(*,0DJ4<Xn&02R"߾ȪȠȃȓvl_hY;h}&0OJQJ^JhxOJQJ^JhY;hgbOJQJ^Jjh@0JOJQJU^JhY;h OJQJ^Jh?OJQJ^JhdOJQJ^JhO]OJQJ^Jh20XOJQJ^JhY;hCOJQJ^JhOJQJ^JhRAOJQJ^JhtOJQJ^JhthtOJQJ^J#"$@>@Nn"VX鹫~ttj`Vj`Lh*/OJQJ^JhkOJQJ^JhOJQJ^JhYOJQJ^Jh20XOJQJ^Jh.gOJQJ^Jh3OJQJ^JhA"h35OJQJ^Jh5OJQJ^JhA"hY5OJQJ^JhA"h:5OJQJ^Jh8h:5OJQJ^JhjOJQJ^Jh&iwOJQJ^Jh:OJQJ^Jh20XhCOJQJ^JN|*,>  TV촦zpfXJh20Xh95OJQJ^Jh20Xh.g5OJQJ^Jh:meOJQJ^JhjOJQJ^JhOJQJ^JhEOJQJ^Jh.gOJQJ^JhA"hE5OJQJ^JhA"h:5OJQJ^Jh:OJQJ^Jhj)OJQJ^Jh{;OJQJ^Jjh0JOJQJU^JhYOJQJ^Jh*/OJQJ^Jh0COJQJ^JVz"bd&06NP,4:Rlݹ祛}si}s}_ss_}Uh! OJQJ^JhY?^OJQJ^JhiOJQJ^JhOJQJ^Jh:meOJQJ^Jh9OJQJ^JhME8OJQJ^JhEOJQJ^JhOJQJ^Jh)i@OJQJ^Jjh\p0JOJQJU^JhlyOJQJ^JhOJQJ^Jh\pOJQJ^Jh.gOJQJ^Jh20Xh.g5OJQJ^J!l"46V ,<@Z|~D2 H L t    ؚؚ||rh|^hRAOJQJ^Jh=OJQJ^JhIOJQJ^JhOJQJ^Jh&iwOJQJ^JhY?^OJQJ^JhiOJQJ^Jhjh&iw5OJQJ^JhjhE5OJQJ^Jhjh:me5OJQJ^Jh9OJQJ^Jh! OJQJ^JhEOJQJ^Jh:meOJQJ^JhOJQJ^J"  " $ & ( . 8 F H \ ^   VX>@.Ÿ|t|t|t|llhH"h^6h^mHsHhXZh^mHsHh^jh^0JU hY;hCOJQJ^JmHsH#hY;hC>*OJQJ^JmHsHhY;hCOJQJ^JhR<hR<OJQJ^JjhU0JOJQJU^JhiOJQJ^JhIOJQJ^Jh-3OJQJ^J(.lhpr24!!""$$J%L%%%&'('\'^':(<(V)X)R*T*V*++++,,,B-r-t-v-x-----4.6.8.:.h\ph^mHsHhh^mHsHh@h^mHsHh^mHsHh! h^mHsHh! h^CJOJQJ^Jh! h^CJ h! h^jh! h^0JUjh^0JUh^ h^64p2!"$J%%&'\':(V)R*++,t--6.00 0000$a$gd! $a$gdh3$a$gd$a$:.<.T.//////000 0000000 0"0.000204060:0<0H0J0L0N0P0T0V0b0d0f0h0j0n0p0|0~0000000¼±¼¼¦¼¼±¼¼¦¼ԕ hY;hCOJQJ^JmHsHh0JmHnHuh^0JmHnHu h^0Jjh^0JUjhiUhih|h^0Jjh^U hUh^h^jh^U10000 06080:0P0R0T0j0l0n000000$da$h]h&`#$h]h&`#$(. A!"#$%  DyK `http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/76320/Ustavni-sud-ne-misli-odlucivati-o-referendumu.htmlyK http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/76320/Ustavni-sud-ne-misli-odlucivati-o-referendumu.htmlyX;H,]ą'c^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH<`< NormalCJ_HmH sH tHP@P  Heading 1$$d@&a$CJmHsHuDA`D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List 4@4 Header  9r 4 @4 Footer  9r .)@. Page Number:@":  Footnote TextCJ@&@1@ Footnote ReferenceH*8+B8  Endnote TextCJ>*Q> Endnote ReferenceH*:Bb: Body Text$da$BPrB Body Text 2$da$66U@6 U Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ulC Mf&C*s4578JOSUVZ^V`bbziklosL  VN/D  v C . p7L T &3@@@CbR .0>M`U\pwb("Vl .:.0HJKLMNOQRSTUR00IP  "&-/3:<C!!!!iX8@0(  B S  ?< <D/<<<<܁uuVzVz}}Muu\z\z}}M9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity    !#-.45>?EHRS\]`agt}~   !)*+-45=>HJRS\]ghno}~ &'/1=>HIQRZ\bhqv"#%&01<=?@HIJKTU]_ghpqu| #$*78=DEJKYZ`adeklpqvw  #$%&./78CDMNY\eglmqr{| $ QZ####Z$e$$$%%''()+++, ,,11l1v1222222}333333-555^5j55566;;W>a>6?>?@@5A?AAAAAYBYEYFYPYQYVYWY_Y`YjYlYnYoYsYtYyY}YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZZ!Z)Z-Z.Z3Z4Z6Z7ZZCZEZPZQZUZVZ[Z\ZeZfZkZlZnZrZtZuZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[ [ [[[![$[,[-[5[6[7[8[@[A[B[C[K[L[T[U[`[a[j[k[v[y[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\ \\\\\\\!\"\,\-\8\:\>\@\H\I\P\S\\\^\f\g\n\o\q\r\|\}\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ] ] ]]]]]%]&](]5]7]8]?]@]G]H]T]U]`]d]o]p]v]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^ ^ ^^^"^#^-^0^8^9^A^C^H^K^V^W^a^b^i^j^v^w^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _ ____#_$_*_,_3_4_>_?_F_G_I_J_P_Q_Z_[_f_l_s_t_v_{_____________________________`` ` ```````)`2`7`8`A`D`N`O`U`Y`^`a`j`k`l`m`u`v`|````````````````````aaaaaaaa!a"a$a(a,a-a6a7a9a:aAaBaEaFaLaSa`aaahajaqarawaxaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa bbbbb!b"b%b&b/b0b6b9bDbEbPbQbXb\bbbcbmbobrbtb}bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcc cccc!c"c)c,c6c7cDcHcOcScZc^cecpcyczcccccccccccccccccccccccccccccddddddd*d2d4d?d@dIdJdUdXdhdidudvd|d}ddddddddddddddddddddddddddddeeeee(e)e5e6e>e?eEeFeQeRe[e\egeheqereze{eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff fffff$f%f3f4f>f?fGfHfIfJfPfSfZf[f`fafgfhfifjfvfyfffffffffffffffffffffffgg g ggggg)g,g6g7gDgGgHgIgKgLgZg[gegggigjgygzggggggggggggggggggggggggggggggggh hh!h"h'h(h*h+h2h3hi?iHiIiTiWi`iaibicijikirisiyi}iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii j jjj%j'j)j+j1j2j6j9jDjEjFjGjOjPjYj[jcjdjfjljvjwjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkk k kkkkk%k&k1k3k:k;k>kBkKkLkQkRkSkUk[k\kbkdkfkgkmknkxkykzk{kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkl l llllll"l*l+l-l.l8l:l>l?lClDlHlIlSlTl[liljlllsltl}llllllllllllllllllllllllllllllmm m mmmmm$m&m0m1m3m4m6m7m>m?mJmLmUmXm`mamlmmmnmom}mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm n nnn!n"n,n0n1n2n8n9nBnDnKnLnUnYn`nbnenfnlnmnxnynnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnooo oooo!o"o-o.o7o9oAoBoDoEoLoMoQoToYoZo\o]obocojoyoooooooooooooooooooooooooooooppppp ppppp p!p#p%p+p-p2p4p?p@pIpKpVpWpdpepgphprpsp|p~pppppppppppppppppppppppppppqqq qqq q!q(q)q/q1q3q5q=q>qHqIqOqQqYqZqdqeqpqqqrqsq{q|qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqrrrr r rrrrr"r#r%r&r.r/r:r;rCrDrJrKrNrOrQrRrYrZrfrjrsrtr{rrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrssss sss(s)s+s0s1s{@{L{M{U{[{_{f{g{r{s{v{w{{{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| | ||||$|&|'|1|2|8|9|;|<|A|B|M|Q|U|V|X|Y|b|c|f|j|o|p|x|y|||||||||||||||||||||||||||||}}}}}}}} }4}8}C}J}L}S}U}]}o}~}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~ ~~~~&~~~~~~~~~~~~  ')0134<=FJQRZ[]bj{| !(06=CDJPY]fouƀǀπӀـڀ#$*+56>?EGPQSTZ[ghprvwˁӁՁ߁ ",26ABCDJKST[\hkuv}~ƂǂȂɂςЂ؂ق 18?APRW^fikqsu~ăŃǃ΃ۃ܃  !()/078CDIbijtʄ̄#  #-0:=GJM !:LRb \l I J 9@b q !!"#%%&&((((..4050557777::"=#=Y?Z?[B\BDDSG[GLJQJgLhLLL)N4NQQR&RSS UUW@XRX.Y1YYY>ZZ[[[[:\H\\\U]c]]B^^^^_,_z_{______````````"a$aaacbrbb ccc*d?deeGhRhYh_hii'j1jjkRk[kkkl\lilslllm0mmm nCnoo%p2ppp1q=qqqtrrrr)sssttstytt0u3u~uuuuuuuwwMxWxZxyzz^zdzzzzzz({){1{F{J{L{M{U{]{{{{||;}}}}}} ~~~~~GQotQS)2$PRW^eLWb„ JM333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333ddjjoo}p~prrrrrrss(s)suuwwwwXxyzz}}WWрр##/XX_`  #-0:=GM(s JMfdb^`o(. dd^d`hH. 4L4^4`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. L^`LhH. tt^t`hH. DD^D`hH. L^`LhH.fȗYQGpc! ! , r gxEe Bj/:GYLv ""|"Y#|=*}&01-3h3/n3{5>67=8ME8!N8':c:X;{;>)i@ACIK8M*NR(T@USU8WcX20XXZ1.]O]^Y?^3_M_gbbTde:me|nglh=q{fqKxr*ur1uw&iwEJxly{/{>+Y;0CEA"ho:4!.gH"RA?'k\p XFj8 L:@?ijmqj)+8(ba`U<xahi'2hi.(LiE:idOm9y=dt>3aHR<*/RtgT)s+s@8  #$%*,.23578=ADLPPPP"P,P4P:PFPNPPPRP\P`PdP@PnPrPvPxPPPUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialA BCambria Math"1hzsF{sF[& 0a:0a:EE!4drr2qHX ?Y:!xxUstavna uloga institucije referenduma u suvremenim demokracijama, a i njezin zbiljski zna aj unutar politi kih sustava u tim dr~avama ovisi o tome koju su koncepciju institucije prihvatili pisci ustavaBiljana Tomljanoviahorvat Oh+'0<lx     $,4Ustavna uloga institucije referenduma u suvremenim demokracijama, a i njezin zbiljski znaaj unutar politikih sustava u tim dravama ovisi o tome koju su koncepciju institucije prihvatili pisci ustavaBiljana TomljanoviNormalahorvat3Microsoft Office Word@e@ q@7@B0a՜.+,D՜.+,  hp  Pravni fakultet u Zagrebu:r Ustavna uloga institucije referenduma u suvremenim demokracijama, a i njezin zbiljski znaaj unutar politikih sustava u tim dravama ovisi o tome koju su koncepciju institucije prihvatili pisci ustava Title@ 8@ _PID_HLINKSA#}`http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/76320/Ustavni-sud-ne-misli-odlucivati-o-referendumu.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FmŴData 1Table)pWordDocument*TSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q