Naslov
Arhitektura 18. st. kontinentalne Hrvatske u kontekstu srednjoeuropske arhitekture - problemi istraživanja utjecaja bečke arhitekture na odabranim primjerima (Belje, Čakovec, Zagreb)
(18th Century Architecture in northern Croatia in contexts of Central European Architecture – Research of Viennese Influences on selected examples (Belje, Čakovec, Zagreb))

Autori
Botica, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Žmegač, Andrej - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013, 189-196

ISBN
978-953-6106-99-8

Skup
3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2010. - 27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
profana arhitektura 18. stoljeća; bečka arhitektura baroka; naručitelj; grafički predložak
(18th century secular architecture; baroque architecture in Vienna; commissioner; graphic templates)

Sažetak
Utjecaj bečke arhitekture na arhitekturu baroknog razdoblja, posebice na arhitekturu 18. st. u čitavom prostoru srednje Europe ističe se kao jedno od općih mjesta u istraživanjima tog korpusa arhitekture. Beč, glavni grad Habsburške monarhije, uzor je i izvorište brojnih rješenja i utjecaja koji su obilježili umjetnost regije. Istraživanjem tragova tog utjecaja naglašavaju se povezujuća „zajednička mjesta“ u arhitekturi regije, koja je vrlo heterogena i pokazuje snažne lokalne karakteristike. No sintagma „utjecaj bečke arhitekture“ često se primjenjuje na vrlo različita rješenja. Njeno značenje nije jednoznačno niti precizno određeno, bečka arhitektura tog razdoblja vrlo je raznolika, jednako kao što se rješenja na kojima se primjenjuje pokazuju veliku raznolikost. U novije vrijeme u istraživanjima se ističu teme utjecaja naručitelja i njihove komunikacije te grafika kao sredstva komuniciranja i širenja arhitektonskih ideja. U izlaganju će te teme biti obrazložene na primjerima profane arhitekture kontinentalne Hrvatske, na dvorcu Belje te palačama u Zagrebu i Čakovcu. Naglasak je pri tome na razmatranju konteksta narudžbi izgradnje pojedinih građevina, u kojima je i objašnjenje načina prenošenja utjecaja i razloga odabira pojedinih rješenja porijeklom iz bečke arhitekture, te prijedlozi novih pristupa u istraživanjima. Cilj je preciznijim razmatranjem problematike preuzimanja utjecaja bečke arhitekture na konkretnim primjerima upotpuniti sliku odnosa centra i periferije u baroknom razdoblju, koje se pokazuje složenijim od pasivnog preuzimanja (gotovih) rješenja, i naposljetku, doprinos preciznijem smještanju arhitekture kontinentalne Hrvatske u srednjoeuropski kontekst.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA