Naslov
Prinos fra Martina Nedića razvitku hrvatskoga školstva u Bosni
(Contribution of fra Martin Nedić the development of Croatian schol system in Bosnia)

Autori
Babić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Fra Martin Nedić - život i djelo (1810-1985.) : knjiga sažetaka / Oršolić, Tado - Tolisa : Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevački samostan ; Matica Hrvatska. Ogranak ; Hrvatski institut za povijest, 2010, 15-16

Skup
Fra Martin Nedić - Život i djelo (1810-1895.)

Mjesto i datum
Tolisa, Bosna i Hercegovina, 29.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Nedić; Martin; Bosna; hrvatsko školstvo
(Nedić; Martin; Bosnia; Croatian schol system)

Sažetak
U doba turske okupacije nije bilo organiziranoga redovitog školstva u Bosni i Hercegovini. Prvu pučku školu u Bosni i Hercegovini, u modernom poimanju riječi škola (posebna zgrada, nastavni plan i program, stručni (civilni) učitelj), ustanovio je toliški župnik, fra Ilija Starčević, u Tolisi 1823. Zbog brojnosti đaka, drugu školu otvara 1835. u Donjoj Mahali, treću u Vidovicama, koje su tada bile u sastavu toliške župe. Odlaskom iz Tolise 1838. na novu dužnost, škole se zapuštaju, 1843. iznova oživljava školstvo u Tolisi, ali ubrzo umire u Beču, 10. listopada 1845. Ovo, prvo razdoblje hrvatskoga školstva, bilo je ograničeno na tolišku župu. Drugom razdoblju hrvatskoga pučkoga školstva dao je istaknuti prinos fra Martin Nedić (1810.-1895.). Kao definitor Provincije Bosne Srebrene s fra Marijanom Šunjićem, predao je habsburškom Ministarstvu prosvjete 15. studenoga 1852. Molbu za potpore pučkim školama u Bosni, u kojoj se između ostaloga, kaže: Bosna, ..., kroz četiri stotine godina u prosvjeti gotovo za istom Mongolskom zaostaje.... Bosanski su katolici za prosvjetu vrlo sposobni, ali ih je cijela katolička i kršćanska Evropa, ne kroz godine nego kroz stoljeća zanemarivala. Oni su pripuštani sami sebi i fanatizmu Osmanlija, te kroz stoljeća od Evrope još niti jedne jaspre nisu primili za opće katoličko dobro. Radi toga bosanski poklisari mole austrijsko Ministarstvo prosvjete, da bi se udostojalo svake godine preko đakovačkog biskupa u Bosnu slati po 1500 for. za podizanje katoličkih škola i kupovanje knjiga. Navedena molba za potpore školama urodila je plodom, škole se otvaraju u nizu župa te je već 1855. djelovalo 12 škola. Prema Nedićevu Izvješću od 10. rujna 1855., franjevačke osnovne škole djelovale su u: Domaljevcu – 43 đaka, Donjoj Tuzli – 18, Fojnici – 32, Skoplju – 18, Jajcu – 32, Docu – 64, Kreševu – 56, Livnu – 67, Tolisi – 53, Ulicama – 30, Varešu – 73 i Vidovicama – 63 đaka. Ukupno 549 đaka u navedenim školama. Godine 1875. franjevačka uprava morala je postaviti 30 učitelja i kateheta u sljedeće župe i škole: (Bosansku) Gradišku, Banju Luku, Bihać, Bučiće, Bugojno, Busovaču, Docu kod Travnika, Domaljevcu, Dubravama, Foči (u Bos. Posavini), Fojnici, Gučoj Gori, Jajcu, Kraljevoj Sutjeski, Kreševu, Livnu, Orašju (kod Travnika), Osovi, Pećinama, Sarajevu, Skoplju, Tolisi, Tramošnici, Tuzli, Ulicama, Varcaru, Varešu, Vidovicama, Vitezu i Zenici. Fra Martin je bilješke o školstvu vodio u Ljetopisu učilištah, koji je danas prvorazredno vrelo za razvitak školstva u drugoj polovici XIX. st. Austro-Ugarska je zatekla u BiH 54 katoličke škole s 56 učitelja i 2.295 đaka. Tako se i zaslugom fra Martina Nedića razvijalo drugo razdoblje hrvatskoga franjevačkog školstva u drugoj polovici XIX. st. Fra Martin Nedić doživio je rast i uspon, ali istodobno i zator školstva, kojemu je dao svoj prinos, jer, nastupom austro-ugarske vlasti (1878), počinju se uvoditi državne škole. Vlast nije bila u stanju odmah nadomjesti ukinute škole državnim te je prouzročila nazadovanje niza hrvatskih naselja (Domaljevca, Tramošnice, Ulica, Vidovica). Školu u Donjoj Mahali državna vlast je preotela franjevcima i time izazvala niz trzavica. Godinu 1883. može se držati krajem franjevačkih osnovnih škola, iako su se neke održale i do 1885.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA