ࡱ> 9 wbjbj.N 1&l6660>>>j 82DvLj ,>"|)~)~)~)~)~)~)$?- _/)>)0&>>+0&0&0&>>|)0&|)0&0&)>>) j ))d+0,)0%0)0&R8 &8^>>Redarstvo Nezavisne Dr~ave Hrvatske uvodi red na zagreba ke ulice 1941. godine DAVOR KOVA I Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska Uspostavom Nezavisne Dr~ave Hrvatske pozvani su svi oni koji se u glavnom gradu Zagrebu zadr~avaju neovlaateno, tj. svi oni koji nemaju stalnog prebivaliata, a napose svi bivai srpski vojnici, etnici i pripadnici drugih neprijateljskih redovitih ili neredovitih postrojbi, kao i sve ostale nepoudne i nepo~eljne elemente, da se u roku od aest sati udalje s podru ja grada i okolice. Iz grada su se takoer tjerali i nepoudni elementi, kao skitnice, prosjaci, klate~ i svi oni koji stalno ugro~avaju tuu imovinu. Istodobno redarstvo je nastojalo i uvesti disciplinu na zagreba kim ulicama te oatro ka~njavalo graane koji krae odredbe o redarstvenom satu, zatim odredbe o obaveznom zamra enju grada kao i one koji krae prometne propise. Klju ne rije i: Nezavisna Dr~ava Hrvatska, Zagreb, redarstveni sat, prometno redarstvo, nov ane kazne, zatvor. Uvod O djelovanju represivnog sustava NDH koji je provodio teror prema svojim dr~avljanima koji su se usudili dovoditi u pitanje zakone, uredbe i politiku ustaakog re~ima u hrvatskoj historiografiji postoje mnogobrojni radovi. S druge strane ne postoje radovi koji obrauju kaznene prekraaje u NDH poput nepoativanja redarstvenog sata, prometnih propisa ili prosja enje na ulicama. U ovom radu se na temelju arhivskog gradiva, tiska i literature nastojalo obraditi i ove teme iz naae bli~e proalosti. Redarstveni sustav NDH imao je zadau kontrole cjelokupnog ~ivota te onemoguavanje i rigorozno ka~njavanje zamialjenih i stvarnih neprijatelja. Sustav terora imao je rasnu i nacionalnu komponentu koja se ogledala u bioloakom uniatavanju i progonima ~idovskog, srpskoga i romskog stanovniatva, ali i u radikalnom unutarnjem pro iaavanju koje se ogledalo u fizi kom uklanjanju Hrvata i muslimana koji se nisu slagali s politikom novog re~ima. Uspostavom NDH Zagreb nije viae bio glavni grad relativno male pokrajine, ve glavni grad dr~ave u kojem se razvijao glavni politi ki, gospodarski i prosvjetni ~ivot. Nove ustaake vlasti nastojale su provoditi u Zagrebu preureenje na svim podru jima gradskog ~ivota, posebno javne sigurnosti graana. Poglavnik Ante Paveli na dan dolaska u Zagreb 15. travnja 1941., odredbom je za ustaakoga povjerenika za javnu sigurnost u gradu Zagrebu postavio Eugena Didu Kvaternika. Istom odredbom Paveli je odredio da sva tijela redarstva, oru~niatva, mjesnog zapovjedniatva te uope sva dr~avna i samoupravna tijela imaju bezuvjetno izvraavati Kvaternikove zapovijedi i naloge te po njegovim uputama postupati. (Andrija Artukovi ga je kao ministar unutarnjih poslova NDH tri dana nakon toga predlo~io za istu takvu du~nost, ali za cijelu NDH). Imenovanjem Eugena Kvaternika ustaakim povjerenikom za javnu sigurnost u Zagrebu, odreen broj ustaaa emigranata zaposjeo je zgradu Redarstvenog ravnateljstva u Petrinjskoj ulici. U Redarstvenom ravnateljstvu nastale su velike promjene pa su smjesta otpuateni svi slu~benici, odnosno namjeatenici pravoslavne vjere. Umjesto njih, imenovani su Hrvati koji se nikada nisu ogrijeaili o interese hrvatskog naroda. Eugen Dido Kvaternik kao povjerenik javne sigurnosti grada Zagreba odmah je 15. travnja 1941. pozvao sve one koji se u gradu Zagrebu zadr~avaju neovlaateno, tj. sve one koji u Zagrebu nemaju stalnog prebivaliata, a napose sve bivae srpske vojnike, etnike i pripadnike drugih neprijateljskih redovitih ili neredovitih postrojbi, kao i sve ostale nepoudne i nepo~eljne elemente, da se u roku od aest sati udalje s podru ja grada Zagreba i okolice. U proglasu se nadalje ka~e da tko god se od navedenih poslije toga roka ovdje zate e, bilo s oru~jem, bilo bez oru~ja, bit e odmah na licu mjesta u smislu posebnih odredaba strijeljan. Zbog toga je tih dana na zagreba kom redarstvu bilo vrlo ~ivo. Na stotine ljudi dolazilo je zatra~iti propusnicu s kojom se mo~e otii preko gradskih mitnica. Veinom su dolazili Srbi, koji su stanovali na podru ju Zagreba, a takoer je doalo i mnogo }idova. Prema pisanju Hrvatskog naroda sve osobe, za koje se smatra u smislu odredbe Eugena Kvaternika da su nepoudne i da im nema mjesta u gradu Zagrebu dobile su propusnice i ostavit e grad. Poslije E. Kvaternika (koji je postao ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost i neato kasnije i zapovjednik Ustaake nadzorne slu~be) ustaakim povjerenikom za javni red i sigurnost u gradu Zagrebu imenovan je 22. travnja 1941. prijeratni pripadnik domovinske ustaake skupine Bo~idar Cerovski, koji je krae vrijeme boravio i u emigraciji. Nekoliko dana poslije stupanja na du~nost B. Cerovski je izjavio da u Zagrebu kolaju razne vijesti koje ne odgovaraju istini, a koje se ti u zatvaranja pojedinih osoba. Tom prilikom je istaknuo da vlasti uhiuju samo one osobe koje su bile vezane sa srpskim re~imima, a koji su se zasnivali na korupciji, prema tome obavljaju se uhienja onih koji su opasni za poredak. Naime, uspostavom NDH nasilje je dobilo zakonsku podlogu, doneseni su mnogi zakonski akti, poglavito oni o rasnoj isklju ivosti, a ustrojen je i poseban aparat za njihovu provedbu, od posebnih sudova do logora. Istodobno, zbog ratnih uvjeta u gradu je uveden redarstveni sat te su graani bili obavezni zamra ivati stanove i motorna vozila. Iz grada su takoer tjerani i nepoudni elementi, kao skitnice, klate~ i svi oni koji stalno ugro~avaju tuu imovinu. Takvi postupci vlasti ne mogu se tretirati kao nasilje dr~ave, odnosno redarstveni (policijski) teror, posebno ne kao nasilje protiv protivnika re~ima. Uvoenje reda odstranjenjem nonih aeta a i prosjaka sa zagreba kih ulica Zagreba ko redarstvo ustaae su preuzele 10. travnja 1941. odmah nakon podneva, a zajedno s njima doali su i neki lanovi Hrvatske selja ke i graanske zaatite, meu kojima se isticao Zvonko Kova evi. On je tada kao zapovjednik Zaatite po zapovjedi Slavka Kvaternika preuzeo zapovjedniatvo grada Zagreba i du~nost zapovjednika redarstvene stra~e. Ve 10. travnja 1941. godine Kova evi je izdao zapovijed kojom se svi javni lokali moraju zatvoriti u 20 sati i graanima je poslije tog vremena bilo zabranjeno svako zadr~avanje na ulicama bez posebne pismene dozvole. Kova evi je poslije osnutka NDH aest dana bio zapovjednik redarstva i zapovjednik grada Zagreba. Meutim, HSS tu, kako je navedeno nije imao nikakva utjecaja jer su ustaae u nekoliko sljedeih dana obavile novi raspored osoblja. Istrage su po eli obavljati novi ustaaki agenti, a svi agenti i stra~ari srpske nacionalnosti bili su uhieni. Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu je 16. svibnja 1941. godine donijelo odredbu upuenu graanima o uvoenju redarstvenog sata u gradu u kojoj se ka~e: Po evai od danas 16. svibnja 1941. pa do daljnjega zabranjuje se svako kretanje i zadr~avanje na ulicama kao i u javnim lokalima od deset sati uve er do pet sati ujutro. Svi javni lokali, kina, kazaliata itd. imadu biti zatvoreni najkasnije u deset sati uve er. Sve javne priredbe, koncerti, predavanja itd. imadu se pravovremeno zavraiti. Sve dozvole za slobodno kretanje po gradu koje su dosada izdane od strane ovog Redarstvenog ravnateljstva osim slu~benim licima, stavljaju se do daljnjega izvan snage. Svaki onaj koji se poslije tog vremena zate e na ulici ili u lokalu biti e uhien i redarstveno najstro~e ka~njen. Krajem svibnja 1941. ova odredba je malo ubla~ena. Predstojniatvo gradskog redarstva u Zagrebu produljilo je slobodno kretanje po gradu od deset do jedanaest sati nave er po evai od 25. svibnja 1941. Unato  tome Zagrep ani su i dalje bili vrlo nedisciplinirani i nije bilo gotovo dana da pojedinci ne prekrae odredbe o redarstvenom satu koje se bile na snazi. Svake ve ere su se provodile racije i svi oni koji se nisu pridr~avali redarstvenog sata dovoeni su u redarstvo gdje su bili ka~njavani. Dana 20. srpnja 1941. redarstveno ravnateljstvo saopava graanstvu da poslije jedanaest sati u noi nitko ne smije biti na ulici osim onih osoba, koje imaju plavu propusnicu sa bijelim umetkom na kome je ispisano da se na imaoce doti ne legitimacije ne odnosi oglas redarstvenog ravnateljstva od 16. svibnja 1941. Razumije se da takvu propusnicu mogu dobiti samo one osobe koje su preko noi namjeatene u stanovitom poduzeu. Ukoliko se te osobe zateknu u drugom dijelu grada, osim na putu izmeu doti nog poduzea i njihovog stana, biti e svejedno ka~njene unato  tome ato imaju iskaznicu. Redarstvene vlasti strogo su bdijele da se ugostiteljske radnje to no zatvaraju u odreeni redarstveni sat u koji valja takove radnje isprazniti bez izuzetaka. Ukoliko se neko odupro redarstvenoj ophodnji trebalo ga je smjesta uhititi i prevesti, meutim od toga su bili izuzeti njema ki i talijanski vojnici koji su se nalazili u gradu Zagrebu. U noi izmeu 19. i 20. srpnja 1941. zato eno je 60 osoba na ulicama Zagreba koje nisu imale propusnicu, a bile su izvan svojih kua poslije 11 sati u noi. Sve te osobe ka~njene su nov anom globom koja se odreivala prema imovinskom stanju okrivljenog. Zagreba ko redarstvo je i dalje gotovo svakodnevno provodilo racije. Tako je u noi izmeu 29. i 30. srpnja 1941. redarstvo grada Zagreba u racijama uhitilo 17 osoba koje su aetale ulicama poslije redarstvenog sata. Uhiene osobe su ka~njene nov anim globama od 100 do 1.000 kuna. U noi izmeu 30. i 31. srpnja uhieno je samo osam osoba ato je bio najmanji broj uhienih nonih aeta a od kada su se provodile racije. Ka~njene su nov anom globom od 200 do 500 kuna. Sljedee noi je ponovo provedena racija po zagreba kim ulicama i ka~njavane su osobe koje su se bez potrebe kretale poslije redarstvenog sata. Za razliku od prijaanjih racija, sada je nisu obavljali samo redarstvenici nego i ustaae. Tom prilikom su pregledani svi noni lokali i uhieno je nekoliko osoba koje su uglavnom zate ene u barovima. Meu uhienima bilo je i takvih koji su imali propusnicu, ali su je nepovlastno iskoristile. Naime, te propusnice su vrijedile samo za slu~beno kretanje u vrijeme koje je na njima bilo ozna eno. Ukoliko bi se netko s takvom propusnicom naaao nakon redarstvenog sata na mjestima gdje to potreba njihove slu~be ne tra~i (javni lokali, barovi) bio je najstro~e ka~njen. Te noi je uhieno ukupno 20 osoba koje su imale sreu da ih joa nije zahvatila kazna po novoj odredbi. Tako su ove osobe ka~njene nov anom kaznom i zatvorom od 15 sati. Meu uhienima se nalazio i jedan veseli trgovac te je zbog toga ka~njen nov anom globom od 1.000 kuna. Po etkom kolovoza 1941. Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu donijelo je odredbu o stro~em uvoenju redarstvenog sata u gradu. Prema toj odredbi, pa do daljnje odredbe zabranjuje se svako kretanje i zadr~avanje na ulicama i javnim lokalima od 21 sat nave er do 5 sati ujutro. Isto tako svi javni lokali bez razlike kina, kazaliata itd., morali su biti zatvoreni u 21 sat nave er. Svatko tko se poslije toga vremena zatekao na ulici ili lokalu, trebao je prema toj odredbi biti uhien i najstro~e ka~njen. Treba naglasiti da je takvih odredbi, kao ato je ve navedeno, o uvoenju redarstvenog sata bilo i prije u Zagrebu, ali poslije ove odredbe mjere oko njezina provoenja su se pooatrile. I kazne redarstva od toga vremena su se znatno pooatrile jer je svaka osoba uhiena zbog redarstvenog sata trebala biti otpremljena na prisilni rad u Liku i morala platiti nov anu kaznu od 1.000 do 5.000 kuna. Kako bi se suzbilo pijanstvo bile su ka~njavane i pijane osobe. Naime, obzirom da se graani nisu dr~ali propisa zakonske odredbe o suzbijanju pijan evanja Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo je Redarstvenoj oblasti u Zagrebu i redarstvenim oblastima na podru ju NDH okru~nicu u kojoj se nala~e tim oblastima najstro~i postupak protiv takvih prekraitelja. Redarstvo je budno pazilo na slu ajeve pijan evanja i ukoliko se nekog uhvatilo u pripitom stanju na ulici bio je bez obzira na druatveni polo~aj smjesta zatvoren i ka~njen. U provedenoj raciji 4. kolovoza 1941. zagreba ko je redarstvo uhitilo deset osoba koje su se kretale ulicama grada poslije redarstvenog sata. Sve uhiene osobe su poslane u zatvor gdje su ka~njene velikom nov anom globom. Osim toga dvojica prekraitelja naredbe o nonom kretanju upuena su na prisilni rad u Liku, tako da je do tada na prisilan rad zbog prekora enja redarstvenog sata bilo upueno sedam osoba. Osim toga redarstvo je kaznilo na deset dana zatvora jednog gradskog namjeatenika koji je bio zate en u Vlaakoj ulici poslije jedanaest sati nave er. Za vrijeme privoenja u redarstvenu postaju uhieni je htio podmititi redara sa 20 kuna da ga pusti na slobodu. Doti ni gradski namjeatenik je osim zbog prekora enja redarstvenog sata bio ka~njen i zbog kletve, a zbog podmiivanja i napada na slu~benu osobu upuen je sudu na daljnji postupak. U noi izmeu 17. i 18. kolovoza 1941. redarstvenici su uhitili ukupno deset osoba koje su se zatekle na ulici poslije redarstvenog sata. Meu uhienima se nalazio i monopolski inspektor Grgur Dujmoai iz Sarajeva koji je ka~njen nov anom globom od 2.000 kuna, ato je ujedno bila najvea kazna koje je redarstvo izreklo protiv prekraitelja odredbe o nonom kretanju u gradu. Preostalih osam uhienih osoba bili su uglavnom radnici i ka~njeni su svaki sa nov anom globom od 240 kuna. Redarstvu ve poznata skitnica i izgonaaica Bo~a Sinko koja je takoer zate ena na ulici poslije redarstvenog sata osuena je na 15 dana zatvora, a poslije odslu~ene kazne predana je na daljnji postupak. U zbirni logor, odnosno na prisilni rad u Liku upuene su naknadno joa tri osobe koje su bile uhiene radi nonog aetanja u zadnje tri noi.  Dana 23. kolovoza 1941. redarstvo je uhitilo ukupno devet osoba koje su zate ene na ulici poslije redarstvenog sata. Tri su osobe upuene na prisilan rad, a ostali su ka~njeni zatvorom i nov anom kaznom do 1.000 kuna. U Zagrebu je bio poznat i slu aj nekog konobara koji je dospio u zatvor jer je prekraio redarstveni sat. Osuen je na pet dana zatvora i nov anu kaznu. Kako je u to vrijeme bila u injena diverzija u kavani Meduli koju su Nijemci bili pretvorili u menzu za asnike Nijemci i ustaae su za odmazdu objesili na elektri ne stupove tridesetak talaca. Meu objeaenima se nalazio i spomenuti konobar. U ljeto 1941. noni aeta i u Zagrebu nisu bili tako brojni kao prije, kada se njihov broj znao kretati i na preko 50. Provedene mjere redarstva imale su uspjeha jer je broj uhienih zbog kraenja redarstvenog sata u tom razdoblju smanjen prosje no od 2 do 14 osoba. Redarstvo se dr~alo nepisanog na ela da osobe koje se nisu iz zabave i razonode zatekli na ulici poslije redarstvenog sata ka~njava nov anom globom i zatvorom. Osobe za koje je redarstvo nedvojbeno utvrdilo da su znali za odredbu redarstva o nonom kretanju i prkosili zabavljajui se na raznim mjestima ili se bez potrebe zadr~avali na ulici jer nisu u nikakvoj no nonoj slu~bi, slalo je na prisilan rad u Liku. Ovakve mjere pridonijele su da noni aeta i s veim strahom dolaze na raport pred redarstvene slu~benike nego prije dok se ovakve oatrije mjere nisu joa provodile. Tako je otpremljen na prisilan rad jedan graanin koji se krajem kolovoza 1941. zatekao na ulici u dva sata poslije ponoi. Prilikom prevoenja na redarstvo prijetio je redarstvenom stra~aru da e biti otpuaten iz slu~be ako ga ne pusti, spominjui svoje veze. Na njegove prijetnje stra~ar mu je odgovorio. E, kad je baa tako i imate dobre veze, onda ete u Liku. Otpremljen je na prisilni rad gdje se ve nalazio vei broj njegovih kolega s dobrim vezama. Meu uhienima te noi bila je i Marija Gertner. Na upit redarstvenog pristava ato je radila tako kasno u noi na ulici, odgovorila je: Gospon pristav, previjam se. Na pitanje stra~ara gdje se privija odgovorila je da je ona u stvari artistica u kinu Gri  i predstavlja previjanje i u lokalima. Kako se radilo o djevojci koja je po zanimanju zaista bila artistica redarstvo ju je kaznilo samo nov anom globom, ali s opomenom da ubudue svoje previjanje skrati do redarstvenog sata. Sva sretna da nije upuena na prisilan rad artistica je napustila sobu priklanjajui se redarstvenom pristavu duboko do zemlje htijui valjda time dokazati da ima zbilja meku hrbtenja u. Zagreba ki trgovac koji je bio u jednom baru zate en u veselom raspolo~enju pokuaao je nagovoriti stra~ara koji ga je predvodio na redarstvo da ga pusti te mu je ponudio kao nagradu jednu malu svoticu. Meutim, niata mu nije pomoglo te je sljedeeg dana upuen na prisilan rad. Meu uhienim osoba bilo je i onih koji su i po drugi put prekraili odredbu o redarstvenom satu. Jedna osoba koja je prvi puta ka~njena sa 500 kuna, upitana zaato to ini kada je jednom ve bila ka~njena odgovorila je: Mislio sam da u proi kao i zadnjeg puta, pa sam za svaki slu aj ponio opet 500 kuna. Na ovakav odgovor u redarstvu su mu odgovorili: No dobro, kada ste novac ponijeli, platit ete globu, ali da sliedeeg puta druga ije mislite, ii ete na prisilan rad. Kriminalni odsjek zagreba kog redarstva krajem kolovoza 1941. godine proveo je generalnu raciju ili obe iaenje na itavom podru ju grada. Tom prilikom bili su iznenaeni mnogi kriminalni tipovi i izgonaai, kao i noni aeta i koji su se nalazili na ulicama i po raznim lokalima. Racija je obavljena pod vodstvom nadstojnika kriminalnog odsjeka, a u njoj je sudjelovalo 60 detektiva i 40 redara. Pregledani su svi noni lokali gdje su legitimirane sve zate ene osobe, kao i one koje su se zatekle na ulicama. Tom prilikom uhieno je ukupno 144 osoba, meu kojima se nalazio vei broj kriminalnih tipova, koji su bili kod redarstva u o evidu zavedeni kao opasni provalnici i kradljivci, te izgonaai koji nemaju dozvole boravka u Zagrebu. Uhiena su i ukupno 44 nona aeta akoji su ka~njeni zatvorom i nov anom globom do 600 kuna. Od tog su broja 22 osobe, 18 muakaraca i 4 ~ene odmah upuene pod jakom redarstvenom pratnjom u zbirni logor, odnosno na prisilni rad u Liku. Meu uhienim osobama bile su i dvije kod kojih je pronaeno oru~je te su predane prijekom sudu. Pored toga je redarstvo istog dana priredilo raciju po trgovima i tr~nicama: Dolac, Jela iev trg, Peja eviev trg, Kreaimirov trg, Kegleviev trg  Kolodvor Sava. Tada je uhieno ukupno 64 osobe od kojih je veina zadr~ana u zatvoru, a meu njima i nekoliko djece koja su se po trgovima i tr~nicama skitala bez ikakva nadzora. Krajem kolovoza 1941. bilo je oko 500 osoba koje su bile osuene radi prekraaja odredbe o redarstvenom satu. Od njih je ubrano oko 160.000 kuna koje su uplaene Uboakoj zakladi opine grada Zagreba. U istom je razdoblju od tog broja njih oko pedeset poslano u zavi ajnu opinu, a tridesetak se nalazilo na prisilnom radu u Lici. Pored svih redarstvenih mjera mnogi Zagrep ani se i dalje nisu pridr~avali propisa o redarstvenom satu i ostajali su na ulici i poslije 21 sat nave er. Redarstvene su vlasti 21. rujna 1941. uhitile 37 osoba koje su bile zate ene na ulicama, a da nisu imale nikakve propusnice. Sve uhiene osobe bile su ka~njene zatvorom i nov ano ka~njene. Odredbe o uvoenju redarstvenog sata graani su i kasnije kraili, unato  zatvorskim i nov anim kaznama. Tako je 6. listopada 1941. redarstvo radi prekora enja redarstvenog sata uhitilo 12 osoba. Prema pisanju Hrvatskog naroda svi noni aeta i e biti ka~njeni najosjetljivijim nov anim kaznama, a osim toga i zatvorom do mjesec dana. Kako je opet primijeeno, da u subotu i nedjelju ima mnogo viae aeta a, nego ostalih dana bit e ovi posebno i najoatrije ka~njeni. U studenom 1941. Hrvatski narod je pisao: U posljednje vrijeme javlja se sve manji broj tako zvanih nonih aeta a. Zagreba ko redarstvo nije imalo s njima mnogo posla, budui da je odreena velika kazna za onoga koji se zate e na ulici poslije redarstvenog sata. Neko vrijeme zbog toga nije bilo mnogo uhienja. Meutim, ju er je redarstvo opet uhitilo 20 'nonih aeta a'. Ovaj put e se s takvim okorjelim prekraiteljima najstro~e postupati. Oni e biti ka~njeni osjetljivim nov anim kaznama, a kasnije e biti poslani na prisilni rad. Redarstvene mjere u Zagrebu protiv prekraitelja odredbi o redarstvenom satu, provoene su za cijelo vrijeme postojanja NDH. Tako se u Dr~avnom arhivu u Zagrebu nalazi graa Redarstvene oblasti za grad Zagreb i to knjige (urud~beni zapisnici i kazala) i neato malo spisa. Iz urud~benih zapisnika vidljivo je da se i kasnijih godina postojanja NDH joa uvijek provode ka~njavanja zbog prekora enja redarstvenog sata kao i zbog neizvraavanja obaveza o zamra enju grada. Obzirom da uz ove urud~bene zapisnike spisa nema, nije mogue utvrditi detaljan sadr~aj kao ni na in rjeaavanja tih slu ajeva. Tako je Redarstvena oblast Zagreb 4. rujna 1944., pa do daljnje odredbe, odredila da redarstveni sat za slobodno kretanje na podru ju grada Zagreba traje od 23 sata nave er. Poslije toga nitko se ne smije kretati po gradu, a kr me, zalogajnice, gostione, kavane i barovi ne smiju iza odreenog sata poslovati. Primjerice zagreba ko je redarstvo u razdoblju od 15. studenog do 1. prosinca 1944. zbog prekora enja redarstvenog sata, prosja enja, skitnje i izbjegavanja vojne obaveze uhitilo 90 osoba. Pored odredbi o redarstvenom satu Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu izdalo je i odredbu o potpunom zamra enju grada. Tako je 17. travnja 1941. zagreba ko redarstvo upozoravalo i nalagalo da svi stanovnici grada Zagreba odmah i bezuvjetno provedu mjere kako bi zamra enje grada (uklju ujui i svjetla motornih vozila) bilo potpuno. Sve one osobe koje su odgovorne za kraenje odredaba i zamra enju grada biti e odmah uhiene. Pored toga takvim je osobama u vremenu od osam dana bila iskap ana elektri na struja, a kod ponovnog ukap anja morali su u cijelosti platiti uobi ajenu pristojbu. Po evai od 10. svibnja 1941. rasvijetljeno je bilo samo srediate grada s namjerom da se ovisno o situaciji rasvjetljavaju i drugi dijelovi grada, ali je ostala odredba o obaveznom zamra enju stanova i motornih vozila. Prema pisanju Hrvatskog naroda im bude ureaj za ukap anje i iskap anje struje u injen svrsishodnim, odmah e doti na ulica biti rasvijetljena. Pored toga su injena i pokusna zamra ivanja grada. Tako je 17. svibnja 1941. sva javna rasvjeta u Zagrebu koja je kako je navedeno bila djelomi no uspostavljena, bila postupno gaaena i paljena. Nakon uspostave NDH zagreba kim ulicama svakodnevno je kako je ve navedeno, skitao veliki broj djece. Zbog toga su redarstvu stizale pritu~be graana, jer su ta djeca po ulicama prosja ila i time uznemirivali ne samo graane nego i strane goste ato je bacalo vrlo ru~nu sliku na grad. Zbog toga je redarstvo poduzimalo oatre mjere u suzbijanju prosja enja i skitnje djece po zagreba kim ulicama. Pozvani su roditelji takve djece da povedu najstro~i nadzor nad svojom djecom i da ih bez nadzora i pratnje roditelja ne puataju na ulicu. Redarstvo je roditelje ili staratelje koji zanemaruju djecu ili na njih ne paze najoatrije ka~njavalo i to slanjem na prisilan rad. Osim djece se na zagreba kim ulicama nalazio i veliki broj profesionalnih prosjaka koje je redarstvo nastojalo odstraniti. Naime, aleje prosjaka na zagreba kim ulicama u tom vremenu su se znatno proairile. Dok su se do tada prosjaci grupirali u Domjanievoj ulici, oko Kvaternikova trga i okolnim sporednim ulicama, gdje nisu bili na dohvatu redarstvu i gradskim socijalnim ustanovama sada su se pojavljivali i na otvorenijim mjestima. Tako je nastala i aleja prosjaka pred zgradom zagreba kog Sveu iliata. Prosjaci su navirali u Zagreb i redarstvo ih je nastojalo odstraniti s zagreba kih ulica uz pomo dr~avnih i gradskih vlasti. Naime, cijelo vrijeme rata vlasti NDH bile su suo ene s ozbiljnim problemom prehrane gradskoga stanovniatva, velikoga broja izbjeglica te s posljedicama koje su nastale zbog naglog osiromaaenja veine stanovnika. Vlasti NDH bile su svjesne injenice da je siromaatvo ozbiljan socijalni problem. Prosjacima kojima je prosja enje i prije rata bilo zanimanje pridru~io se veliki broj ljudi koji su ostavai bez igdje i ega prosja enjem morali pre~ivljavati dan za danom. Prosja enje u bilo kojem obliku, kao i skitnja i bludni enje najstro~e je bilo zabranjeno. Iznimno je mogla prvomolbena redarstvena oblast dozvoliti sabiranje milodara, ali samo u ope korisne svrhe. Svaka osoba koja je bila zate ena u prosja enju, skitnji i bludni enju bila je uhiena i redarstveno ka~njena zatvorom do 60 dana. U ponovljenom slu aju uhiene zdrave i za rad sposobne osobe bile su upuene na prisilan rad u trajanju do jedne godine. Osobe upuene na prisilni rad imale su pravo samo na najjednostavniju hranu i nastambu. Nemone stare i za rad nesposobne osobe upuivanu su u zavi ajnu opinu. Da bi se sprije ilo prosja enje i besposli arenje Glavni ustaaki stan poslao je 20. rujna 1941. Velikoj ~upi Prigorje u Zagrebu sljedei dopis: Iz dnevnih opa~anja vidi se da u samom Zagrebu, kao i u ostalim gradovima te ak i u manjim mjestima imade mnogo ljudi koji ne mogu nikako dokazati od ega ~ive. Mialjenja smo da bi Ministarstvo odgovarajuim naredbama moglo u interesu cjeline prisiliti sve na poateni rad, a istovremeno odstraniti posljedice njihovog atetnog rada koji oni vrae slu~ei katkad i samom neprijatelju. Na temelju dopisa GUS-a Velika ~upa Prigorje u Zagrebu je 11. listopada 1941. uputila dopis Kotarskoj oblasti Zagreb i Opinskom poglavarstvu da sve besposli are zaposli kod opinskih javnih radova uz dozvoljenu najni~u nadnicu. Nadalje se od njih tra~ilo da sastave popis svih besposli ara nezavi ajnih na tamoanjem podru ju pa taj iskaz sa svim potrebnim podatcima, naro ito naznakom zavi ajne opine u dva primjerka predlo~iti preko kotarske oblasti. Naime, dotadaanje mjere nisu imale veeg uspjeha, stoga se dr~alo da se prosja enje, besposli arenje i skitnja mo~e suzbiti samo onda, ako se prosjaci od zanata odijele te ih se prisili na rad jer prosjak od zanata ili skitnica ne zaziru ni od ega toliko kao od rada. Prema pisanju Hrvatskog naroda biti e osnovani posebni radni logori, gdje e takvi prekraitelji imati prilike raditi i na taj na in koristiti zajednici, a ne ~ivjeti od milostinje. Naime, obzirom da je u Zagrebu do listopada 1941. godine priliv pu anstva iznosio 47.000 ljudi, da bi se sprje io priliv novog stanovniatva, MUP je izdao podru nim velikim ~upama i kotarskim oblastima nalog da obavijeste pu anstvo da je putovanje u Zagreb vezano uz izdanje posebne dozvole - propusnice. Ujedno je izdana najstro~a uputa svim kotarskim oblastima i opinskim poglavarstvima da nijednoj osobi ne smiju izdati propusnice za putovanje ako ne pru~a osobno jamstvo da se nee u Zagrebu zadr~ati dulje od deset dana. Od toga su bili izuzeti slu ajevi teakih oboljenja i potreba bolni kog lije enja. Kazna, u nekim slu ajevima ak i smrtna bila je predviena i za sve graane koji su u svojim stanovima dr~ali neprijavljene ljude, a ista kazna je prijetila i kuevlasnicima i pazikuama. Treba istaknuti da su radi uvoenja reda na zagreba ke ulice bile donoaene i druge redarstvene odredbe. Tako je sredinom kolovoza 1941. donesena redarstvena odredba protiv golotinje i raskalaaenosti za podru je grada Zagreba koja je protegnuta i na cijelo podru je Velike ~upe Prigorje. U odredbi se ka~e: Kupa i se ne smiju kupati goli, ne smiju se kupati nou, ne smiju izlaziti u kupaem odijelu izvan kupaliata i zabranjeno im je posjeivati gostionice u kupaem odijelu. Zabranjeno je nadalje i plesanje u kupaim odjelima. Prekraitelji ovih propisa biti e ka~njeni redarstveno kod kotarskih oblasti kaznom od 1  30 dana ili nov anom globom od 50  1.500 kuna. Redarstvo uvodi red u zagreba kom prometu Uspostavom NDH osim uvoenja reda na zagreba kim ulicama prije svega odstranjenjem nonih aeta a, prosjaka, besposli ara i skitnica zagreba ko redarstvo je nastojalo uvesti red i u gradskom prometu. Usporedo s porastom broja stanovnika rastao je i promet u Zagrebu. Slika prometa u tom vremenu na zagreba kim ulicama nije bila zadovoljavajua, a ulice su dodatno bile zakr ene njema kim vozilima. Prometno redarstveni odsjek imao je u svom djelokrugu rada osiguranje i nadzor nad prometom u gradu Zagrebu, ka~njavanje prometnih prekraaja, zatim polaganje voza kih ispita i registraciju vozila. Tako je prema proglasu zamjenika poglavnika, vojskovoe Slavka Kvaternika 14. IV. 1941. svaka ustanova ili privatnik koji posjeduje automobil morao imati kod sebe iskaznicu nadle~ne oblasti potvrenu od vojnih vlasti NDH. Svaki automobil morao je imati hrvatsku zastavu, sa slovom U na vidljivom mjestu. Ukoliko se u mjestu nalazilo Njema ko vojno zapovjedniatvo moralo mu se dati na vidiranje iskaznice izdane od vlasti NDH. Pozivom na taj proglas Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu je izdalo sljedeu naredbu: Svi vlasnici automobila, osobnih, teretnih kao i poluteretnih te motorkota a sa podru ja Zagreba du~ni su 16., 17., i 18., travnja 1941. doprinijeti sve isprave odnosee na svoje automobile Prometnom odsjeku Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu radi izdavanja odnosnih iskaznica. Poslije nazna enog roka iskaznice se viae nee izdavati, a protiv onih koji se ogluae postupat e se najoatrije u smislu zakonskih propisa, a njihovi automobili e se zaplijeniti. Prometni odsjek zagreba kog redarstva je provodio opse~ne mjere protiv nediscipliniranih graana koji krae propise o prela~enju ulice. Naime, posebno poglavlje na zagreba kim ulicama predstavljali su pjeaaci. Prema pisanju zagreba kog Novog lista ljudi po zagreba kim ulicama hodali su kao po Zrinjevcu, bez obzira ato hodanje nasred kolnika zna i barem u 25 posto sigurnu smrt. U lanku se navodi da za spre avanje prijelaza preko najprometnijih dijelova grada trebaju se uvesti tzv. prometni lanci i da pjeaaci moraju prelaziti preko ulica samo na uglovima, a svako prela~enje preko ulica, a napose usred grada najstro~e je zabranjeno. Samo do po etka kolovoza 1941. prometno redarstvo je prijavilo blizu 300 osoba koje su ka~njene nov anom globom od 100 do 1.000 kuna. U svrhu discipliniranja graana prilikom prelaska na mnogim su mjestima po uglovima ulica povu ene bijele crte (zebre) koje ozna avaju kojim mjestima smiju prelaziti pjeaaci. Redarstveni stra~ari vodili su strogu kontrolu po zagreba kim ulicama i upisivali svaku osobu koja se ne dr~i propisa o prela~enju preko ulice. Takve mjere su ve nakon kraeg vremena dale dobre rezultate, tako da je po etkom kolovoza u tri dana bilo ka~njeno samo 14 osoba i to nov anom globom od 100 do 240 kuna. Od toga su dvije osobe ka~njene zatvorom od jednog dana. Pored nesavjesnih pjeaaka prometni odsjek poveo je i mjere protiv nediscipliniranih voza a samovoza (automobila) jer je promet na zagreba kim ulicama gutao suviae mnogo ~rtava. Zahvaljujui mjerama prometnog redarstva broj prometnih nezgoda i sudara se smanjio, iako su se prometne nesree joa uvijek dogaale. Tako je 20. travnja 1941. u prometnoj nezgodi pod jednim privatnim automobilom na Savskoj cesti stradao etrdesetogodianji radnik Ivan Rafael. On je prelazio preko ulice kad je dojurio automobil bacivai ga na asfalt. U svibnju 1941. izaala je odredba Redarstvenog ravnateljstva kojom se zbog nestaaice benzina zabranjuje svaka privatna vo~nja automobilima i motornim kota ima. Vodile su se racije i svi prekraitelji odredbe bili su najstro~e ka~njeni visokim nov anim kaznama. Prometno je redarstvo usporedno vodilo akciju da svi vlasnici automobila i motornih kota a imaju propisani trokut s propusnicom. Broj ozna en na trokutu trebalo je otisnuti na blatobran automobila. Svi koji se nisu dr~ali te odredbe bili su strogo ka~njeni. Redarstveno ravnateljstvo je izvijestilo da je suvlasnicima i voza ima motor kota a od 30. V. 1941. pa do daljnjega zabranjena svaka vo~nja po Radievom (Markovom) trgu kao i po svim okolnim ulicama koje prilaze ovom trgu. Iz javno sigurnosnih razloga bila je zabranjena svaka vo~nja svim motornim vozilima, kako privatnim tako i javnim (auto  taxi) nedjeljom i blagdanima. Od ove zabrane bili su izuzeti automobili koji se upotrebljavaju u javnim i dr~avnim poslovima. Prekraiteljima ove naredbe odmah se zaplijenilo motorno vozilo u javne svrhe, a ujedno su bili najstro~e ka~njeni. I pored toga su se na zagreba kim ulicama dogaale prometne nezgode. Tako je primjerice 1. kolovoza 1941. radnik Tomo Musta  dopremljen u bolnicu jer je zadobio ozljede u naletu automobila (samovoza) kod Savskog mosta. U prometnoj nesrei koja se dogodila 26. kolovoza na kri~anju bivae Kraljice Marije ulice i Gundulieve ulice doalo je do ~estokog sudara jednog osobnog automobila i motorne dvokolice. Tom prilikom lakae je ozlijeen Josip `kolomera, inkasator vodovoda, dok je na motornim dvokolicama ateta iznosila oko 2.000 kuna. Poseban problem na zagreba kim ulicama bila su djeca koja su krivnjom svojih roditelja bila izlo~ena prometnim opasnostima. Bilo je nekoliko slu ajeva da su djeca koja su se igrala nasred ulice zavraavala pod kota ima putni kih samovoza. Pored toga deaavalo se da se djeca vjeaaju na putni ke samovoze i cestovnu ~eljeznicu. Redarstvo je nastojalo doznati imena roditelja takve djece i oatro ih kazniti. Dodatni problem bilo je i davanje nepropisnih zvu nih znakova na zagreba kim ulicama. Prema pisanju Hrvatskog naroda zagreba kim ulicama joa uvijek jure samovozi i putni ki samovozi davajui prometne znakove bez obzira na to ato je posebnom redarstvenom odlukom bilo zabranjeno davanje besmislenih znakova trubljama i klaksofonima i ostalim prometnim zvu nicima. Redarstveni prometni odsjek zabranio je davanje zvu nih znakova jer zbunjuje pjeaake zbog ega dolazi do nesrea. Bilo je slu ajeva da su ljudi ve po eli prelaziti cestu, ali su se pod tim zvu nim signalima zbunjivali i vraali pod samovoz ili bi se pred glasnim zvukom sruaili nasred ceste i tako stradali. Da se izbjegnu takvi slu ajevi i da se grad Zagreb zaatiti od prometne buke redarstvo je zabranilo besmisleno davanje znakova trubom. Da bi se izbjegle nesree na cestama i Velika ~upa Prigorje sa sjediatem u Zagrebu sredinom kolovoza 1941. izdala je okru~nicu podru nim kotarskim oblastima i opinskim poglavarstvima s pozivom savjesnog poatovanja cestovno  redarstvenih propisa. U okru~nici se ka~e: Voziti se smije samo desnom stranom, a prestizavati druga kola lijevom stranom. Kola se ne smiju voziti jedna pored drugih nego jedna za drugima. Zabranjeno je ostavljati kola bez nadzora na cestama. Nou moraju kola biti propisno osvijetljena. Svi voza i na znak slu~benih organa moraju stati i dati podatke o sebi i kolima. Prekraitelji ovih odredaba biti e ka~njeni zatvorom od 1 - 30 dana ili nov anom globom od 50  1.500 kuna. Prometni odsjek redarstva poduzeo je i mjere da se u vrijeme kada je prometnicima ~ivlji promet ne utovaruje niti istovaruje teako prenosiva roba jer takva kola svojom veli inom posve zakr uju ulicu ato sprje ava pravilno odvijanje prometa. Naime, da bi graani Zagreba bili snabdjeveni svim potrebnim namirnicama iz okolice grada, hrana i ogrjev stizali su svim moguim prijevoznim sredstvima. Da bi se uveo red odreeno je svakom odpremniku vrijeme u kojem mo~e svoju robu utovariti i istovariti bez ikakvih teakoa. Jedna od mjera prometnog odjela zagreba kog redarstva bila je vezana i za discipliniranje u prometu biciklista odnosno koturaaa. Uz pjeaake najmanje su se prometnih propisa dr~ali voza i dvokolica (bicikala) koji su umjesto rubovima kolnika naj eae vozili nasred kolnika. Kako su dvokolice esto bile prebrze i nisu se ule esto je dolazilo do sudara. Mnogi koturaai su inili razne prekraaje u prometu i pogibeljne ispade za sebe i druge sudionike u prometu, posebno na mjestima gdje su mogli lakae izbjei oku redara, naro ito u sporednim i manje prometnim ulicama. Najvea pogibelj bili su oni koturaai koji su mislili da mogu i smiju na dvokolici ulaziti i izlaziti u kuna dvoriata plo nicima koji su odreeni samo za pjeaake. Takve prekraaje su radili ponajviae oni koji su na dvokolicama prenaaali razne terete i predmete (duga ke ~eljezne aipke, razno orue i sl.). S obzirom da su u rukama dr~ali razne predmete nisu mogli zvonom davati znakove, nego samo povicima i fukanjem koje ostali sudionici u prometu, ponajprije pjeaaci nisu mogli uti ili razumjeti. Ukoliko su i davali znakove zvonom, uglavnom se nitko nije obazirao jer su prolaznici bili uvjereni da su na plo nicima zaatieni od sudara sa biciklistima budui da je bila zabranjena vo~nja na biciklu preko plo nika. Takvi biciklisti koji su u rukama ili na leima dr~ali razne predmete, naro ito su opasni bili u zavojima, a joa viae kada su izlazili na biciklima kroz kuna vrata jer se ne vide i jer im se ovjek koji misli da je siguran barem na plo niku ne nada. Zbog toga su prolaznici mogli redarstvu i bez propisanih biljega prijaviti (po broju bicikla) sve one koji voze preko plo nika na mjestima koja su udaljena od prometnih redara i koji dr~e da mogu raditi po svojoj volji ato hoe, a to su ponajviae kakvi mladi nau nici na biciklima svojih gospodara i namjeatenici u lokalima koja se nalaze u dvoriatima. Svaka dvokolica u gradu trebala je biti prijavljena kod Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu. Dvokolica je trebala biti predvedena registraciji u potpuno ispravnom stanju, provoena stalnom svjetiljkom, odrazujuim (reflektornim) staklom na zadnjem blatobranu, zvoncem oatrog zvuka te besprijekornim ko nicama jer mu se u protivnom nee staviti nova prometna tablica. Pored toga zagreba ko redarstvo je izdalo odredbu da nitko ne smije ostaviti na ulici dvokolicu nezaklju anu ili bez nadzora. Ova odredba je izdana da bi se sprije ila daljnja kraa dvokolica, meutim mnogi se vlasnici toga nisu dr~ali pa su ka~njeni nov anom globom do 500 kuna i zapljenom dvokolica. Krajem kolovoza 1941. zagreba ko prometno redarstvo zaplijenilo je tridesetak dvokolica koja su bila ostavljena na ulici nezaklju ana i bez nadzora. Unato  ovoj odredbi broj ukradenih dvokolica nije se smanjio jer su se sve viae po ele krasti i dvokolice koje su na ulici ostavljene zaklju ane. Tako je namjeateniku P. Trikiu ukradena dvokolica koja je ostavljena na Ma~uranievom trgu ispred zgrade Udru~enja zanatlija. Tom kraom dvokolice bio je oateen za 2.400 kuna. Zanimljiv je bio i slu aj radnika Mije Kudurovia koji je prijavio redarstvu da mu je u Vlaakoj ulici ukradena dvokolica. Mjesec dana nakon te krae doaao je u starinarnicu u Vlaakoj ulici obaviti neki popravak i tamo je na svoje veliko uenje naaao svoju dvokolicu. Vlasnik starinarnice rekao je da mu je dvokolicu prodao glazbenik Stjepan Miakulin. On je to priznao redarstvu rekavai da je prije nekoliko mjeseci njegova ~ena naala u Vlaakoj ulici pijana ovjeka koji je le~ao na plo niku zajedno sa dvokolicom. Bio je ozlijeen i ona mu je pru~ila pomo. Ujutro je nestao i ostavio dvokolicu koju je njezin mu~ prodao starinaru. Redarstvo je tragalo za pijanim neznancem koji je ukrao dvokolicu. U cilju edukacije pu anstva prometnim pravilima i kulturi planiralo se u pu kim i srednjim akolama kao i na krugovalnim postajama odr~ati nekoliko predavanja. Isto se tako po uzoru na njema ke gradove nastojalo uvesti dane prometa pa ak i tjedne prometa odr~avanjem javnih priredbi spojenim s javnim predavanjima i prikazivanjima na ulicama da se ljudi, u prvom redu akolska mlade~ upoznaju s prometnim opasnostima. Mjere redarstva s ciljem uvoenja reda na zagreba kim prometnicama provoene su i u kasnijem razdoblju postojanja NDH. Uspostavom nove dr~ave nastojalo se uvesti red na ulice Zagreba glavnoga grada NDH prije svega poativanjem odredbi o redarstvenom satu, tjeranju prosjaka, skitnica i besposli ara sa ulica kao i u uvoenju reda u gradskom prometu. Treba rei da je u postojeoj ratnoj situaciji to iziskivalo veliki napor zagreba kog gradskog redarstva. Tako je Redarstvena oblast (RO) Zagreb uputila 13. kolovoza 1941. Ravnateljstvu za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) prijedlog da se iz sigurnosnih razloga ovog ravnateljstva ne imenuje niti jedan ovoredarstveni stra~ar za redarstvenog detektiva iz sljedeih razloga: Redarstvena stra~a u Zagrebu imade ve sada blizu dvije treine neakolovanih organa uslied ega uveliko trpi redarstvena izvrana slu~ba. Povodom viae raspisanih natje aja za primitak u redarstvenu stra~u slabi je takorei nikakav odaziv kandidata jer se isti nalaze u vojsci, zatim na radu u Njema koj ili prelaze u druge graanske i dr~avne slu~be. Da bi se donekle mogla ispravno vraiti redarstveno izvrana slu~ba sa ovim neakolovanim ljudskim materijalom bezuvjetno je potrebno da ovaj maleni broj akolovanih redarstvenih stra~ara bezuvjetno ostane u stra~i. Iz pomenutih razloga moli se ovoj molbi izai u susret i ne imenovati za sada niti jednog redarstvenog stra~ara za redarstvenog detektiva. Zaklju ak Uspostavom NDH Zagreb je kao glavni grad nove dr~ave trebalo o istiti od nehrvatskih elemenata provoenjem terora nad srpskim, ~idovskim i romskim stanovniatvom. Jednako tako provodilo se radikalno unutarnje pro iaavanje, ato se je odnosilo na graane Hrvate i muslimane koji se nisu slagali s politikom novog re~ima. Meutim, pored takvih radikalnih mjera nastojalo se uvesti i javni red i mir na podru ju cijele dr~ave, a posebno u gradu Zagrebu kao politi kom i upravnom srediatu NDH. Redarstvenim mjerama htjelo se uvesti red u gradu i pru~iti njegovim stanovnicima veu sigurnost. Zbog ratnih okolnosti zagreba ke redarstvene vlasti uvele su odredbe o redarstvenom satu i obaveznom zamra ivanju grada i protiv prekraitelja su se provodile sankcije. U po etku su takve osobe ka~njavane samo nov anim kaznama, a u kasnijem razdoblju su zatvarane i odvoene na prisilni rad. Isto tako se redarstvenim mjerama ~eljela uljepaati slika glavnoga grada NDH odstranjenjem prosjaka, skitnica, pijanaca, prostitutki, besposli ara i svih onih koji su stalno ugro~avali tuu imovinu. Istodobno, zbog sve veeg priliva stanovniatva i sve veeg broja sudionika u prometu zagreba ke redarstvene vlasti su nastojale uvesti red i u tom segmentu gradskog ~ivota. SUMMARY REDARSTVO NEZAVISNE DR}AVE HRVATSKE UVODI RED NA ZAGREBA KE ULICE 1941. GODINE Zagreb je bio politi ko  upravno srediate Nezavisne Dr~ave Hrvatske u njezinom etverogodianjem postojanju. Odmah nakon uspostave nove dr~ave redarstvenim mjerama htjelo se uvesti red u gradu i pru~iti njegovim stanovnicima veu sigurnost. Zbog ratnih okolnosti zagreba ke redarstvene vlasti uvele su odredbe o redarstvenom satu i obaveznom zamra ivanju grada i protiv prekraitelja su se provodile sankcije. U po etku su takve osobe ka~njavane samo nov anim globama, a u kasnijem razdoblju su zatvarane i odvoene na prisilni rad. Isto tako se redarstvenim mjerama ~eljela uljepaati slika glavnoga grada NDH odstranjenjem prosjaka, skitnica, prostitutki, besposli ara i svih onih koji su stalno ugro~avali tuu imovinu. Zbog sve veeg priliva stanovniatva i sve veeg broja sudionika u prometu zagreba ke redarstvene vlasti su nastojale uvesti red i u tom segmentu gradskog ~ivota. Takvi postupci vlasti ne mogu se tretirati kao nasilje dr~ave, odnosno policijski teror, posebno ne kao nasilje protiv protivnika re~ima. Vlasti NDH provodili su teror prema svojim dr~avljanima koji su se usudili dovoditi u pitanje zakone, uredbe i politiku ustaakog re~ima. Klju ne rije i: Nezavisna Dr~ava Hrvatska, Zagreb, redarstveni sat, prometno redarstvo, nov ane globe, zatvor.  Vlasti NDH su provodile itav sustav represivnih mjera kao ato su odmazde, prijeki sudovi, deportacije, kaznene ekspedicije i sli no. Vidi: Mladen COLI, Takozvana Nezavisna Dr~ava Hrvatska 1941., Beograd 1973., Fikreta JELI-BUTI, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska 1941.-1945., Zagreb, 1977., Bogdan KRIZMAN, Paveli i ustaae, Zagreb, 1986., Nada KISI KOLANOVI, Mladen Lorkovi: Ministar urotnik, Zagreb, 1998., Ivo GOLDSTEIN, Slavko GOLDSTEIN, Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 2001.  F. JELI-BUTI, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska, 158.  Treba napomenuti da su ustaake vlasti namjeravale da Banja Luka postane glavnim gradom NDH ato su objaanjavali potrebom isticanja jedinstva Bosne i Hercegovine s Hrvatskom a i politi kom nepodobnoau Zagreba, koji je prema njihovoj ocjeni posjedovao neke negativne osobine za dr~avni ~ivot. Potpredsjedniatvo Vlade NDH preseljeno je u Banja Luku po etkom svibnja 1941., na temelju Pavelieve odredbe od 29. IV. 1941., Narodne novine, (Zagreb), 30. IV. 1941., ali je po etkom studenog iste godine vraeno u Zagreb. Propaganda ustaakih vlasti o Banjoj Luci kao glavnom gradu NDH nastavljena je i tijekom 1942., ali neki konkretniji koraci nisu poduzimani. Vidi.: F. JELI-BUTI, Zagreb i ustaaka 'Nezavisna Dr~ava Hrvatska', Zagreb u NOB-i i socijalisti koj revoluciji, Zagreb, 1971., 198. Usp.: V. MURVAR, Banja Luka  glavni grad Nezavisne Dr~ave Hrvatske, Zbornik hrvatskih sveu iliataraca, Zagreb, 1942, 21.-26.; Nova Hrvatska (Zagreb), 8. X. 1942.  F. JELI-BUTI, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska, 158. Usp.: Graa za povijest Narodnooslobodila ke borbe i socijalisti ke revolucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941.-1945, (dalje: Graa SZH) knjiga I., 1981., 36.  Aleksandar VOJINOVI, Ante Paveli, Zagreb, 1988., 98.  Nepoudni elementi ostavljaju glavni grad Hrvatske, Hrvatski narod, (Zagreb), 17. IV. 1941.  Prvi dr~avni akt Poglavnika Dra Pavelia, dani u glavnom gradu Zagrebu, Hrvatski narod, 16. IV. 1941.  Nepoudni elementi ostavljaju glavni grad Hrvatske, Hrvatski narod, 17. IV. 1941. Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu 7. svibnju 1941., izdalo je oglas u kojem ravnatelj redarstva odreuje da se u roku osam dana trebaju preseliti u druge dijelove grada Zagreba svi Srbi i }idovi koji stanuju na sjevernoj strani Maksimirske ceste, Vlaake ulice, Jela ieva trga, Ilice do mitnice, kao i iz onih dijelova grada koji se nalaze sjeverno od ozna enog cestovnog poteza, a izdana je i naredba o zabrani kretanja Srba nou. U oglasu se na kraju ka~e da e svi oni koji se ne pokore ovoj odredbi biti po isteku gore ozna enog roka prisilno evakuirani na vlastiti troaak i ka~njeni po postojeim zakonskim propisima. U lipnju 1941. Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu uputilo je oglas u kojem se pozivaju svi Srbijanci u gradu Zagrebu, a doselili su se na ovo gradsko podru je poslije 1. sije nja 1900. kao i njihovi potomci bilo kojeg zvanja, pa i seljaci kao i osobe koje se nalaze u pritvorima ili bolnicama, da se prijave kod Redarstvenog Ravnateljstva u Zagrebu, orieva ulica 4. U oglasu se ka~e tko se od navedenih ne odazove ovom pozivu u ozna enom roku i vremenu smatrati e se ratnim zarobljenikom i biti e odveden u zarobljeni ki logor. Tako isto postupati sa svakim za koga se doka~e da je znao za Srbijanca koji se neprijavljen krije, a ne bude to vlasti prijavio. Odredbom Ministarstva unutarnjih poslova Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu je 17. srpnja 1941. godine uputilo oglas o popisivanju svih Roma oba spola, kao i djece koji borave stalno na podru ju grada Zagreba bez obzira na zanimanje. Oglasom su se pozvali svi Romi koji borave na podru ju grada Zagreba da se prijave kod ovog ravnateljstva, u orievoj ulici, a tko se ne odazove pozivu snosit e najte~e zakonske posljedice. Usp.: Graa SZH knjiga I., 36.  O tome vidi: Mario JAREB, Ustaako  domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941., Zagreb, 2006. 438.  Davor KOVA I, Redarstveno-obavjeatajni sustav Nezavisne Dr~ave Hrvatske od 1941. do 1945. godine, Zagreb, 2009., 117.  Vojskovoa Slavko Kvaternik 19. travnja 1941. odredio je da se postrojbama Hrvatske selja ke i graanske zaatite, zbog doprinosa koji su dali prilikom uspostave NDH, dodijeli naziv Hrvatskih zaatitnih lovaca. Prvotno je cijela Hrvatska selja ka i graanska zaatita trebala biti pretvorena u Hrvatske zaatitne lovce, ali je kasnije 23. svibnja 1941. to pravo dano samo Hrvatskoj graanskoj zaatiti u Zagrebu. Meutim, niti to nije ostvareno. Mo~e se zaklju iti da je o ito da je vojskovoa Kvaternik htio izraziti zahvalnost Hrvatskoj graanskoj i selja koj zaatiti za pomo koju su mu pru~ili u ozbiljnim trenucima proglaaenja i uspostave NDH. Naime, Kvaternik je 12. ili 13. studenog 1941. izvraio smotru Zaatite, a prijavak mu je predao Z. Kova evi. Tom prilikom Kvaternik se zahvalio Zaatiti na stavu koji je ona zauzela prilikom proglaaenja NDH i rekao da e mu to biti najmiliji vojnici nove dr~ave. Za razliku od S. Kvaternika, drugi ustaae nisu ~eljeli da se jednoj organizaciji HSS-a daje takav povlaateni polo~aj u sklopu novih oru~anih snaga NDH. Uskoro su Hrvatski zaatitni lovci bili razoru~ani i raspuateni, a dio ih je pristupio ustaaama. Usp.: Nikica BARI, Ustroj kopnene vojske domobranstva NDH, 1941.-1945., Zagreb, 2003., 97.-98.  Dr~avni arhiv u Zagrebu (DAZ), Redarstvena oblast (RO) za grad Zagreb, Povjerljivi spisi, sig. 2. kut. 24. Zaatita je poslije proglaaenja NDH preuzela redarstvenu slu~bu u gradu Zagrebu, zaposjela sve redarstvene zgrade i sudjelovala u razoru~avanju jugoslavenske vojske. Kova evi je zatim sa Zaatitom bio upuen u Sarajevo radi u vraenja vlasti i preuzimanja redarstva te ga je Slavko Kvaternik postavio za Zapovjednika grada Sarajeva. Krajem travnja 1941. vratio se u Zagreb, gdje je i dalje ostao zapovjednik Zaatite koja je bila u likvidaciji.  Isto.  DAZ, Kotarska oblast Zagreb, sig. 4. Usp.: Graa SZH knjiga I, 39. Zagrep ani ne zadr~avajte se na ulicama preko 11 sati nou, Hrvatski narod, 25. V. 1941  Zagrep ani ne zadr~avajte se na ulicama preko 11. sati u nou, Hrvatski narod, 20. VII. 1941.  Graa SZH, knjiga I., 78.  Isto.  Zagrep ani ne zadr~avajte se na ulicama preko 11. sati u nou, Hrvatski narod, 20. VII. 1941.  Proale noi uhien je najmanji broj nonih aeta a, Novi list, (Zagreb), 1. VIII. 1941.  Isto.  Joa stro~e mjere protiv onih koji se nou skiu ulicama i pijan uju u nonim lokalima, Novi list, 2. VIII. 1941.  Isto.  Isto. Strogih odredbi o redarstvenom satu bilo je i ranije. Kao ato je navedeno ve 10. travnja 1941. godine tadaanji zapovjednik grada Zagreba Zvonko Kova evi izdao je zapovijed kojom se svi javni lokali moraju zatvoriti u 20 sati i graanima je poslije tog vremena bilo zabranjeno svako zadr~avanje na ulicama bez posebne pismene dozvole.  Isto.  Stroge redarstvene mjere protiv pijan evanja, Hrvatski narod, 18. XI. 1941.  Sedam osoba upueno na prisilan rad zbog none 'aetnje', Novi list, 5. VII. 1941.  Redarstvo ne poznaje aale, Novi list, 18. VIII. 1941.  Pla  prije odlaska na prisilan rad niata ne koristi-Noni aetaoci na redarstvenom 'raportu', Novi list, 25. VIII. 1941.  Slobodni Zagreb (urednik Tomislav Butorac), Zagreb, 1965., 15. Pla  prije odlaska na prisilan rad niata ne koristi-Noni aetaoci na redarstvenom 'raportu', Novi list, 25. VIII. 1941.  Isto.  Isto.  Redarstvo energi no atiti grad od zlikovaca i ostalih pokvarenjaka, Novi list, 25. VIII. 1941. Uhiivane su i ~enske osobe pod sumnjom da se bave tajnom prostitucijom. Ka~njavane su prema postojeim propisima. Tako je u razdoblju od 14. srpnja 1941. do 14. srpnja 1941. ka~njeno izgonom 149 osoba, prisilnim radom 44, zatvorom 408, u zavi aj ih je otpremljeno 430, u bolnicu na lije enje 228 i neka~njeno ih je 291. Tako je u tom jednogodianjem razdoblju privedeno 1.433 ~enskih osoba. Usp.: D. KOVA I, n. dj., 125.  Pla  prije polaska na prisilan rad niata ne koristi-Noni aetaoci na redarstvenom 'raportu', Novi list, 25. VII. 1941.  Hrvatski dr~avni arhiv, (HDA), Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne Dr~ave Hrvatske (MUP NDH), 637769/41, kut. 19. Usp.: Hrvatski narod, 22. IX. 1941.  Svi noni aeta i e biti ka~njeni najosjetljivijim nov anim kaznama, Hrvatski narod, 7. X. 1941. U posljednje je vrijeme znatno smanjen broj nonih aeta a', Hrvatski narod, 18. XI. 1941.  DAZ, Redarstvena oblast za grad Zagreb, Povjerljivi spisi, sig. 2., kut. 24.  Darko SAGRAK, Zagreb 1941.-1945., Zagreb, 1995., 166.-167.  HDA, Republi ki sekretarijat unutarnjih poslova Socijalisti ke Republike Hrvatske, Slu~ba dr~avne sigurnosti (HDA, RSUP SRH SDS), 0.13.0.48., Dosje Erih Lisak.  Zamra ivanje grada mora biti potpuno, Hrvatski narod, 18. IV. 1941. Odredbi o zamra ivanju grada odnosno stanova i lokala bilo je prilagoeno i vrijeme mnogih obrtnika. Tako je radno vrijeme brija ko-vlasuljarskih obrtnika bilo ponedjeljkom od 7.30 sati do 12.30 i od 16 sati do 19.30, a sve ostale dane od 7.30 sati do 12.30 i od 14.30 sati do 19.30 sati, a subotom od 7.30 pa neprekidno od 20 sati na ve er. Kako se mnogi brija ko-vlasuljarski obrtnici nisu dr~ali tog radnog vremena, redarstveni organi su po evai od 1. kolovoza 1941. voditi strogi nadzor u tom smjeru te je svaki prekraitelj tog propisa bio egzemplarno ka~njen. Usp.: Stroge mjere protiv brija a i vlasuljara koji krae propis o radnom vremenu, Novi list, 1. VIII. 1941.  Graani ne aalite se u vlastitom interesu, Hrvatski narod, 1. VII. 1941.  Svi stanovi i lokali ostaju zamra eni, Hrvatski narod, 11. V. 1941.  Pokusno zamra ivanje Zagreba, Hrvatski narod, 18. V. 1941.  iaenje gradskih ulica od zapuatene djece, Novi list, 24. VIII. 1941.  D. KOVA I, n. dj., 100. Zakonska odredba o suzbijanju prosja enja, skitnje i bludni enja, Narodne novine, 6. XI. 1941.  HDA, Velika ~upa Prigorje, Zagreb, 1941.-1943, 1508., redni broj 40.  Isto.  Suzbijanje prosja enja u Zagrebu, Hrvatski narod, 12. XI 1941.  Isto.  Jere JAREB, Dr~avno gospodarstveno povjerenstvo Nezavisne Dr~ave Hrvatske od kolovoza 1941. do travnja 1945. Dokumentarni prikaz, Zagreb, 2001., 33.  Slobodni Zagreb, 13. Usp.: Ivan JELI, Tragedija u Kerestincu. Zagreba ko ljeto 1941., Zagreb, 1986., 29.  Redarstvene odredbe protiv golotinje i raskalaaenosti, Novi list, 13. VIII. 1941.  Vlasnici automobila i motornih vozila moraju imati posebne iskaznice, Hrvatski narod, 18. IV. 1941.  Redarstvo uvodi red na zagreba kim ulicama da se sprije e nesree i olakaa promet, Novi list, 2. VIII. 1941.  Isto.  Prometna nezgoda na Savskoj cesti, Hrvatski narod, 21. IV. 1941.  DAZ, Kotarska oblast Zagreb, sig. 4. Benzin, odnosno benzinska smjesa za osobne automobile i motocikle mogla se nabaviti isklju ivo na temelju dozvola za nabavu koje je izdavalo Ministarstvo za obrt, veleobrt i trgovinu. Dozvole su izdavane na temelju posebne molbe i to samo onim vlasnicima motornih vozila koji su posjedovali dozvolu za slobodnu vo~nju izdanu od Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu. U molbi za nabavu trebalo je navesti ime i prezime, broj dozvole za vo~nju i relaciju za koju je izdana te koli inu goriva potrebnu za mjesec dana. Usp.: Naredba o nabavi benzina i benzinske smjese, Novi list, 13. VIII. 1941.  Zabrana vo~nje privatnim automobilima, Hrvatski narod, 22. V. 1941.  Zabrana vo~nje motornih vozila, Hrvatski narod, 31. V. 1941.  Prometna nezgoda na Savskoj cesti, Hrvatski narod, 21. IV. 1941  Sudar motornih vozila, Novi list, 28. VIII. 1941.  Prometne opasnosti u Zagrebu, Hrvatski narod, 12. XI. 1941.  Isto.  Odredbe za najsvjesnije potivanje cesto-redarstvenih propisa, Novi list, 13. VIII. 1941.  Redarstvo uvodi red na zagreba kim ulicama da se sprije e nesree i olakaa promet, Novi list, 2. VIII. 1941.  Joa uvijek ima nediscipliniranih koturaaa, Novi list, 5. VIII. 1941.  Prijavljivanje dvokolica kod Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu, Hrvatski narod, 30. V. 1941. Kradljivci bicikla ne miruju, Novi list, 25. VIII. 1941. Treba istaknuti da je prema stanju kriminaliteta u II. polugodiatu 1941. u Zagrebu bilo 4.843 slu ajeva krae. Usp.: Redarstveni vjestnik, Zagreb, 1. VI. 1942.  Kraa motornog kota a i dvokolice, Hrvatski narod, 29. IV. 1941. Tog dana je redarstvu prijavljena i kraa motor kota a. Trgova kom pomoniku Nikoli Juka u srediatu Zagreba u Petrinjskoj ulici ukraden je motor kota  vrijedan 7.000 dinara.  Prometne opasnosti u Zagrebu, Hrvatski narod, 12. XI. 1941.  HDA, MUP NDH, 2030/41., kut. 26.     PAGE  PAGE 12  TV&( """F$h$%%\(^(F+H+J+,00F2H25577::==~???|F~FGG>I@IKBKtMvMNN`RbRVV\\B^D^aahh n n$o&o(oppss>~@~|~$0J B*phCJ6] j0JUj0J5U\5\CJV68  Z*% $dh`a$ $dh`a$`` $dh`a$$a$d`$dha$XPv%J+,00007=?AFBIBKxMNVah,opsB~$ dh`a$ $dh`a$$dha$ $dh`a$` $dh`a$B~*R^N>d68 $dh`a$$dha$ $dh`a$ $ dha$$ dh`a$$&ԙ֙z~ĝ^`ҨԨNPưбұXZ^ʽ̽Խֽ "$6>HJ\^npvzоҾھܾ  CJPJ^JCJPJ^JmH sH j0JCJUCJ66] j0JUT"$(*02FJV`hjnp~ƿȿڿܿ$&.024>@HJRVhlxz~,.46:CJPJ^JmH sH  CJPJ^J^:<FHJ:<.`bd&(^v hj `b&&))//P5R588CCWXXXY*ZrZZ[0[~[[$\CJ6] j0JUCJ6CJPJ]^Jj0JCJPJU^JCJPJ^JmH sH  CJPJ^JNd&)V59CCCCMMMMMMMMMMMMM$dha$$dha$ $dh`a$ $dh`a$MMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNWWX$a$$dha$ $dh`a$$dha$XXXj\\Vdff@ghxvNw@x`v|Ĉ>N8H$a$$a$$a$dh$\J\j\l\\\\\(`D`bb2ccd(dVdXdzdddeeeeff>fZfvfxffffg@gBggghhhhhZn\nDvXvZvxvzvv(wNwPwpwx@xBxvāƁځ`bvx҆>^|~ĈCJ] 6CJ]CJj0JCJU6] j0JU6]VĈƈJj>@NP8:HJLT j"8TVȏʏĐBD8:HJXZjl,@`bb~0Lhj"$š:<~Ҝ 6TVТD`~£6]6] j0JU_TȏB8HXj`h":~T~Ȥ*$a$\rȤʤRn*,v¦ܦȧ@Ȩʨ>Ptv(DF&(68«Ϋ2NPбұԱ,-GQbc´>Prt:]66] j0JU_ȨtD&6Nб,br:ع,OPRSUVXY$a$$a$:<|ķ@\عڹ,-PQSTVWYZ\]cdeghnoqrsw0JmHnHu0J j0JU jU66] j0JU6CJ]aJCJaJj0JCJUaJ$Y[\efgstuvw$a$h]h&`#$ ,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH:@: Naslov 1$$dh@&a$CJD@D Naslov 2$$dh@&`a$5\<< Naslov 3$$dh@&a$5\6A@6 Zadani font odlomka:@:  Tekst fusnote CJaJtH 6&@6 Referenca fusnoteH*VC@V Uvu eno tijelo teksta$dh`a$CJVR"V Tijelo teksta, uvlaka 2$`a$CJVS@2V Tijelo teksta, uvlaka 3$dh`a$0 @B0 Podno~je  9r *)@Q* Broj straniceS .#>!!"#$w%0'Y),!-.S25p67=?BDHIJLN/QiR'STzUVWJZ^ acdefiinlrFuwz { |W~4q0oO  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJ"RY3 vNV\Sb f !O!!$)%q%%%&x&&& '''(l((E)M)),Y,,,-T-\--+.t../00 1 1  R V\Sf )%&'l(M)--t.0 1 1 1 !"&!"& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& q)"B*K3<E NU^g p"y`ȚWEPxK0V   f  7"K(OPQRSa y  Z[A!"#$z%\).U25r67!=?BGHILN)SWLZ^ acfplqlllrHuwY~s2qȚܤݤޤߤRSܩݩLMNZb'wId X`Y[\^_abdp|}000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 %%%($:$\Ĉ:w%B~MXYwv !(!!Tw { - 9 y ]e"UZ*8_!f!'"'33Z4d4f4j4I=P=????BB)C-CCCEE`GkGF[R[\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]]]]]$]%].]/]7]8];]=]E]F]K]L]V]W]Y]Z][]\]h]i]m]n]p]q]x]~]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^ ^ ^ ^^^^^^^^ ^$^%^)^+^4^6^<^=^?^@^B^C^I^J^N^O^T^U^Y^Z^\^]^b^c^d^e^h^i^n^o^p^q^t^u^{^|^^^^^^^^^^^^^^__|``bbCdOdg%gsp|p'q3qqqssyyg}k}~~~~GSiu=HJVRYCKݜCHz\eN$+ƫΫܮ±3<ȸҸ cf"Z]=FNQbf,6YNS`a xy  Y[@!A!""##$$y%z%[)\)..T2U255q6r677 =!=??BBFHHHIILLNN(S*SWWKZMZ^^ a accffiiolqlllrrGuIuwwX~Z~rs12pqǚȚۤQS۩ݩKNP47or*- ?B ;>" /2:==@Y\ad!&)SV_b#&+.47NQ_b>A),vyHKce WZ_bcf!$]`+.ad x{%'47WYSa7 8NҴ0:R^b+YdddtC:\Documents and Settings\Davor\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Redarstvo uvodi red.asddddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docdddE:\Redarstvo uvodi red.docZMN<;X@``G`d` ',5=S]^cfz{ PPP"PRP\PnP~PPPPPPPPPPPPNP\P`PdPfPhPnPxPPPPPPPPPPPPPPPd@PPPt@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG MS Mincho-3 fg?5 z Courier New"qu}FFB eG+Oa!r0djE= 3AHP6Redarstvo uvodi red u zagreba kim ulicama 1941 o redddddddOh+'0  (4 P \ ht|:«Redarstvo uvodi red u zagrebačkim ulicama 1941» o redmRedddddddNormalsddd66Microsoft Word 9.0e@&n@F~6@e՜.+,0| hp  D hipt+Gj :«Redarstvo uvodi red u zagrebačkim ulicama 1941» o red:«Redarstvo uvodi red u zagrebačkim ulicama 1941» o red NaslovTitle  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry F 1Table0WordDocument.SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q