Naslov
Agroekološki elaborat korištenja obradivih površina PP Orahovica RJ Čačinci

Autori
Kisić, Ivica ; Mesić, Milan ; Juras, Ivo ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra

Izvornik
Zavod za opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2010

Ključne riječi
agrotehničke mjere popravke tla

Sažetak
Sadašnja razina plodnosti većeg dijela oraničnih površina, i uz provođenje preporučenih kemijskih zahvata, koji su pojašnjeni i navedeni u ovom elaboratu ne pruža potrebnu garanciju za intenzivnu i stabilnu proizvodnju na obradivim površinama PP Orahovica. Razlozi za navedeno su slijedeći. Prvi pokazatelj na koji ne možemo utjecati je klima. Sigurno je da su klimatska variranja ili točnije rečeno variranja vremenskih prilika iz godine u godinu uzrokom i kolebanja ostvarenih prinosa. No, smatramo da klima istraživanog područja i variranja vremenskih prilika nisu glavni uzrok tome, već u prvom redu neuređenost i neodržavanost proizvodnih obradivih površina već duži niz godina. S velikom vjerojatnošću možemo pretpostaviti da je vrlo malo rađeno na uređenu melioracijskog sustava odvodnje od vremena kada je on izgrađen. Temeljem podataka koje smo dobili na uvid to pokazuju ostvareni prinosi u tzv „dobrim“ klimatskim godinama a oni indiciraju na znatne eko-biološke potencijale poljoprivredne biljne proizvodnje. Naprotiv u klimatskim „lošim“ godinama (kakva je npr. 2010) zbog neuređenosti proizvodnih površina (ovdje u prvom redu mislimo na neregulirani vodni režim tla i nekorigiranog mikroreljefa – jako puno depresija) dolazi do znatno većeg negativnog utjecaja koji se manifestira u pravcu sniženja prinosa uzgajanih kultura. Zaokret na uređenu proizvodnih površina uz suvremenu širokozahvatnu agrotehniku mora značiti povećanje ostvarenih prinosa, ali i ublažiti utjecaj tzv. ekstremnih godina u oba smjera (previše kiše s vrlo lošim rasporedom ili izrazito topla godina) kojih je na žalost sve više, što je vidljivo i iz priloženih klimatskih podataka. Temeljem svega navedenoga Investitoru preporučamo da na svim obradivim površinama pristupi provođenju kemijskih zahvata kako je to navedeno u prethodnim poglavljima. No, također u skoroj budućnosti Investitoru preporučamo da pristupi uređenju površina što bi se trebalo provesti kroz slijedeće korake: - Provjeriti funkcionalnost tijekom narednih zimskih mjeseci drenažnog sustava (svakoga drena) na tablama gdje je provedena detaljna cijevna odvodnja. - Utvrditi i definirati razloge za prekomjerno zadržavanje površinskih voda (smanjenu hidrauličku provodljivost) osobito u vegetacijskom razdoblju od travnja pa do listopada. Izvlačenje kanala iako je mjera koja se uobičajeno koristi na obradivim površinama PP Orahovica je vatrogasna mjera koja ne daje rezultate na duže razdoblje. Za pretpostaviti je da je na nekim tablama već daleko odmakao proces rehidrogenizacije što znači poremetnju vodozračnih odnosa u korist vode, pogotovo ako nju uzrokuju pored vlastitih oborinskih još i bočne vode. Rehidrogenizacija se manifestira sa svim štetnim implikacijama viška vode na i u tlu. Štete počinju od pedodinamskih dominantno redukcijskih procesa, slabe aktivnosti biofaze tla, do otežanog provođenja agrotehničkih zahvata u tlu, te skidanja i odvoza plodina s polja. - Pristupiti izravnavanju mikrodepresija širokozahvatnim oruđem, ali nikako ne preporučamo koristiti starije ravnjače koje smo vidjeli unutar radnih krugova pojedinih jedinica. Ravnanje bi trebalo provesti zahvatima obrade tla u dužem vremenskom razdoblju. - Investitor preporučamo da nabavi noviju suvremenu širokozahvatnu mehanizaciju. Na ovakvim izrazito neravnim terenima gotovo je nemoguće provesti preciznu sjetvu na istu dubinu s raspoloživom mehanizacijom, što radikalno umanjuje tehnološku plodnost tla odnosno očekivani prinos uzgajanih kultura. Na ovakvo neravnom terenu ostvariti povoljan sklop ni s novijom mehanizacijom neće biti lako, ali će ipak biti ostvareni nešto bolji sklopovi uzgajanih usjeva. - Bolje gospodarenje vlastitim oborinskim vodama uzimamo kao glavni preduvjet efikasnijoj eksploataciji obradivih odnosno proizvodnih površina i ona je uz provjeru i utvrđenje stanja zbijenosti tla, te provođenje navedenih kemijskih zahvata (osobito kalcifikacije) osnovna premisa za organiziranje bolje i kvalitetnije biljne proizvodnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA