ࡱ> '`bjbj{P{P 4::>@%***F^^^r8R,r.H:H"jjjIIIFFFFFFF$0JhLjF^EIF^^jjG*(*(*(2^j^jF*(F*(*(5<^^=j prX#<F,G0.H<M&*M(=M^=I|*(sdIIIFF'jIII.Hrrr $rrrrrr^^^^^^ MARINA DIKOVI asistentica Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli Odjel za studij na talijanskom jeziku Republika Hrvatska  HYPERLINK "mailto:mdikovic@unipu.hr" mdikovic@unipu.hr 00385 52 535 245 00385 91 52 00 999 POSTIZANJE I RAZVIJANJE GRAANSKE PISMENOSTI KOD U ENIKA Sa~etak U posljednje se vrijeme sve viae govori o graanskoj pismenosti iji je cilj pripremiti mlade za demokratsko druatvo. S obzirom na to da se graanin nalazi u srediatu europskih promjena on mora biti informiran i aktivan, osna~en kako bi mogao sudjelovati u vlastitom razvoju i doprinositi razvoju zajednice. U ovome se radu razmatra graanska pismenost koja se odreuje kao sklop znanja i vjeatina va~nih za aktivno sudjeluje graanina u promjenama zajednice i aireg druatva. Podrazumijeva razumijevanje klju nih pojmova demokracije i graanskog druatva, razvoj vjeatina te usvajanje vrijednosti koji su u funkciji formiranja stavova kod u enika. Uklju uje i (samo)vrednovanje postignua. Postizanjem i razvijanjem graanske pismenosti odgojem i obrazovanjem za graanstvo posti~e se graanska kompetencija. Kvalitetna obrazovna politika, nastavne strategije, oblici rada i izvori u enja imaju veliku ulogu u postizanju i razvijanju graanske pismenosti. Klju ne rije i: graanska pismenost, odgoj i obrazovanje za graanstvo, graanska kompetencija, obrazovna politika, nastavne strategije, oblici rada i izvori u enja Uvod Pojam pismenosti definira se kao dio kulture i tradicije svake zemlje koja ima svoje povijesne, politi ke, druatvene i ideoloake osobitosti. Danaanje informacijsko doba povezalo je narode i razli ite kulture, suvremeno druatvo namee nove kriterije, medije i na ine kreiranja zna enja, a time i druga ije interpretacije pismenosti. Nesumnjivo je da se pismenost odreuje kao poznavanje pisma, umijee itanja i pisanja. No osim o itala koj pismenosti danas govorimo o drugim pismenostima: o glazbenoj, matemati koj, informati koj, ali i o graanskoj pismenosti. Koncept graanske pismenosti Problem graanske pismenosti razmatra Feinstein (Wayne State University, Michigan, SAD) kroz projekt Civic literacy kojim se u akolski sustav nastoji implementirati program koji bi poticao u enike na graanski aktivizam i inicijative. Prema tom se projektu graanska pismenost odreuje kao sklop znanja i vjeatina kojima se aktivno sudjeluje u promjenama zajednice i aireg druatva. Milner (2002) govori o graanskoj pismenosti kao novom politoloakom konceptu i objaanjava da ona mo~e pridonijeti kvalitetnijem funkcioniranju suvremenih demokratskih politi kih sustava. Ona predstavlja temelj na kojemu djeluje demokratsko druatvo odnosno graansku snagu kao promialjanje radi kreiranja najboljeg puta za mirne i pozitivne promjene. Graanska pismenost podrazumijeva usvajanje znanja i stjecanje sposobnosti koje su pojedincima potrebne kako bi postali informirani i aktivni, osna~eni graani 21. stoljea. Osim usvajanja znanja i stjecanja vjeatina, uklju uje izvoenje i vrednovanje tema i sadr~aja odgoja i obrazovanja za graanstvo (ali i drugih srodnih pristupa). Funkcionalna graanska pismenost jest pismenost koja pojedincu omoguuje snala~enje u socijalnom, politi kom i ekonomskom podru ju suvremenog druatva. Milner (2002) smatra da postoje razine graanske pismenosti i da o njima ovisi sudjelovanje u politi kom ~ivotu zajednice. S obzirom na to da se individualne sposobnosti pojedinca distribuiraju pribli~no jednako u druatvima, razina graanske pismenosti jest pokazatelj uspjeanosti politi kih znanja odnosno pokazatelj ja anja institucija (Milner 2002, str 55). Graanskom pismenoau se, prema njemu, mo~e utjecati na podizanje politi ke participacije graana, a razina graanske pismenosti ovisi o institucijama na kojima je odgovornost stjecanja i razvijanja graanske pismenosti kod pojedinca. Iz istra~ivanja provedenih u nekim dr~avama obrazovni sustav (ali i mediji) imaju veliku ulogu u graanskom opismenjavanju graana. Kvalitetna obrazovna politika mo~e podignuti razinu graanske pismenosti. Pri tome se misli na formalno (ali i cjelo~ivotno) obrazovanje koje u mnogome pridonosi kvalitetnijoj pripremljenosti graana za ~ivot u demokratskom druatvu. Kognitivna dimenzija izrazito je va~na za razvoj vjeatina i za formiranje stavova kojima e opismenjeni graani aktivno sudjelovati u aktivnostima svoje u~e i aire zajednice. Stoga se od obrazovnog sustava i akole sve viae tra~i da kod u enika promi e i razvije graansku pismenost. To podrazumijeva razumijevanje klju nih pojmova demokracije i graanskog druatva, razvoj intelektualnih i participativnih vjeatina te usvajanje graanskih vrlina koje e u eniku pomoi da misli i djeluje u korist svojih prava i interesa zajednice (V. Spaji-Vrkaa 1999). Prema Sardo u (2005, str. 39) razumijevanje graanstva mo~e se razlikovati ovisno o tome ~elimo li naglasiti znanje odnosno dimenziju koju imenujemo graanska pismenost ili razvoj odreenih vjeatina i vrijednosti. Nakon razmatranja graanske pismenosti zaklju ujemo da ovaj koncept uklju uje sadr~aje, vjeatine i vrijednosti te (samo)vrednovanje postignua u odgoju i obrazovanju za graanstvo. Predstavlja polaziate, tijek realizacije, ostvarenje i vrednovanje s obzirom na postavljeni cilj. Graanska kompetencija (s interpersonalnim, interkulturalnim i druatvenim kompetencijama) kao jedno od osam va~nih podru ja kompetencija zauzima va~no mjesto u obrazovanju prema Europskom referentnom okviru za sve lanice Europske unije (Recommendation of the European Parliament... 2005). Odreuje se kao skup kompetencija koje pojedincu omoguavaju sudjelovanje u graanskom ~ivotu druatva, npr. spremnost sudjelovanja u demokratskom odlu ivanju i u graanskim aktivnostima, prihvaanje koncepta ljudskih prava, kriti ko prihvaanje informacija i sl. Stjecanjem i razvijanjem graanske pismenosti odgojem i obrazovanjem za graanstvo posti~emo graansku kompetenciju. Odgoj i obrazovanje za graanstvo u hrvatskom osnovnoakolskom sustavu Jasno je, dakle, da kvalitetna obrazovna politika ima veliku ulogu u stjecanju i razvijanju graanske pismenosti. Uklju ivanje odgoja i obrazovanja za graanstvo u nacionalni kurikulum za osnovnu akolu neke zemlje, kao sastavnog dijela suvremenih europskih promjena, zna i biti svjestan vrijednosti i va~nosti graanske pismenosti. Odgoj i obrazovanje za graanstvo podrazumijeva stjecanje znanja o klju nim pojmovima suvremene demokracije, razvoj vjeatina potrebnih za sudjelovanje u kulturno raznolikom druatvu te formiranje stavova sukladnih ideji Europe graana. U hrvatsku obrazovnu politiku sustavno je uvedeno 1999. godine i to Nacionalnim programom odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Va~ei Nastavni plan i program za osnovnu akolu (2006) ovo podru je ne uklju uje kao poseban (obavezan ili izborni) nastavni predmet ve je predvien u sklopu integriranih sadr~aja. U prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predakolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli (2008) odreuje se kao meupredmetna tema, modul ili nastavni predmet s time da se odluka o njegovom provoenju prepuata instituciji akole. Veina zemalja Europe i zemalja Regije ovo su podru je unijele u svoju obrazovnu politiku kao poseban nastavni predmet (izborni ili obvezatan), integriran u druge predmete ili kao kroskurikularnu temu (Torney-Purta 1999, 2001; Citizenship Education at School... 2005; Brza idr. 2004). Kako se Republika Hrvatska priprema za ulazak u Europsku uniju svoju bi obrazovnu politiku trebala uskladiti s europskim standardom. Uloga nastavnih strategija, oblika rada i izvora u enja Sadr~ajno uklju ivanje odgoja i obrazovanja za graanstvo u obrazovnu politiku radi graanskog opismenjavanja mladih odnosi se, pored ostalog, i na primjenu onih nastavnih strategija, oblika rada i izvora u enja kojima bi se kod u enika trebale razviti kompetencije za udovoljavanje zahtjevima suvremenog demokratskog druatva  za aktivnu participaciju i doprinos zajednici kako bi postali informirani, aktivni i odgovorni, osna~eni graani. Prema Farrellu (2001, str. 133) nastavne bi strategije u postizanju graanske pismenosti trebale biti usmjerene na osiguranje kvalitete nastave radi postizanja optimalnih ishoda i standarda znanja. Aktivnim u enjem i kroskurikularnim povezivanjem nastavnih sadr~aja, istra~iva kim i suradni kim u enjem, prakti nim radom na projektima i igranjem uloga promi emo graansku pismenost. Druatveno korisno u enje senzibilizirat e u enike za potrebe i probleme zajednice, a razgovor o odreenoj temi iz ~ivota u enika nau iti rjeaavati probleme nenasiljem. U osvjeaivanju za prava, odgovornosti i slobode u enicima e pomoi rasprave ili debate. PrFx   T V X z |  & < > @ B R xZ\һ嶱~zsokhPhr hJBh/hJB hJBhJBh\NhWh/6 hWh/hctUh 5jh=0J5U h q5 hI~ 5 hX55hctUh~0JjhctUh~UjhctUh~Uhrrh! hctUh. hctUh~h)hctUh)5*F @ B R $a$gds$a$gd/ $e^ea$gd/ $7$8$H$a$gd/$a$gd/$a$gdI~ $a$gdX5e^egds $e^ea$gds$a$gdtgdtḶ"$&(z(^h J^XŽŹŽŭťšߑyojbhctUh~6 hK[]hctUh6] hctUh hctUh~ ht5 h45 h35 hctUhthchO{nhctUhn6h hJh@h 2h[hl hctUhnh!#hctUh!6] h~5hctUh~5h)6CJaJ hctUh hWh/6&$&1F6H666CCCCgnHrJr^r $h^ha$gds$e7$8$H$^ea$gds$a$gdf$a$gdt $7$8$H$a$gdtgdth^hgdsv z>468 " & ( P p v T!r!J"L"T#X## $*$$$%%%%%%D&X&' '''''((((ؾͺͺ ܤ hO{nhOohhhjfhw'jhZ0JUh zhh h9 hO{nhhh, hO{nhK[hJ; hO{nhehO{nhe6 hO{nhhB hctUh~ hctUhU $<())8*L*N*f***** +,-,-.-:-F-H-h-j-..:.....b/v//////////000$0@0Ǽ||||uunu hO{nhp hO{nh~fhO{nh~6hbB*^JphhB&,B*^Jphh;XB*^JphhO{nh~fB*^JphhO{nhFB*^Jphhh hO{nh~ hO{nhFhO{nhrB*PJphh! h;Xhrh;X hO{nhrhahw' hO{nhhB+@0D0F0Z00000116181122D2`222333333 3"363<3H3L3l33H445Z5v5555566D6ʼxq hO{nh\, hO{nhXhw' hO{nhp h+7BhJrmhJrmhfhO{nhhY]hO{nhe<]mH sH hO{nhe<] hO{nhh> hO{nh hO{nhwp hO{nh"hO{nh~6hO{nh~B*PJphh"ihf hO{nh~ hO{nhFh2<,D6F6H6R6T6X6n6v66666666677788$8N88888H9p999;F;H;N;;;;;;;J<\<<{sns h6h th6h{ h thjhg0JUhg hZhw'hth5)1hjh0JUhw' h thw'hshZhO{nhs5 h~5 hXV5 hw'5hO{nh~5hO{nh);<5 hs5 hY5 hO{nhsh~+<<<<=z=====>>>>>>???6?\????@@@A,AVApAAAAAAAABB6B:B@B~BBBBBBCCCDCHCNCCCԽԹԵԵԵԵԵԵ h~5hO{nh~5hO{nh~>5 h 5 hY5 hO{nhshshih thw'CJaJhh thw'6 h thw'h/h th6]h th6hZhY h th8CCCCCC,DnDDDD*EFF8GJGPGdGGHHHHHHHHHI(I.IDIRITIXIZIlItIxIIIIIIIII(JLJZJJJ K0KFKHKļȨȨļȨȨȨ𜘑 h5)1h|ha/h}ihO{nh6 h6hO{nhO6'6 hO{nhO6'hh6hhO{nh~6 hO{nh~> hO{nhQ hO{nh~khf hO{nh4f hO{nh~hO{nhs57HKhKKKKLd dddPdvddddddde$e0edeleeeeff f4frfffffg g8gZggggggggggLhhh&iijjj$jɾɷ㯫ɯœ•Ž hO{nhR hO{nh# hO{nhwI hfhVhh'h hO{nh~>h?r hO{nh~h}ihh2j h5)1h~> h5)1h5)1hiUh5)1h~6ha/ h5)1h~h#@8ema Drr idr. (2002) nastavne strategije koje se koriste u provoenju odgoja i obrazovanja za graanstvo su strategije temeljene (1) na iskustvu (simulacija, debate, stvaranje), (2) na medijskoj podraci ( itanje, interpretacija, analiza, uklju ivanje u 'chat' grupe), (3) na analizi (analiza slu aja, opisivanje, analiza konkretnih problema), (4) strategije prikupljanja podataka, a u knjizi V. Spaji-Vrkaa idr. (2004, str. 155-162) uz strategije se opisuju razne metode i tehnike. Mladi ljudi participacijom razvijaju kriti ko mialjenje, strpljivost prema onima koji misle druk ije, razvijaju demokratsko i (inter)aktivno graanstvo, graansku odgovornost itd., ato je bitna pedagoako-eti ka pretpostavka i osnova standarda znanja brojnih (prije svega) druatvenih podru ja (Novak, E. i Klemen i 2006, str. 78). Oblici rada kao ato su rad u skupinama (koji uklju uje i timski rad), rad u radionicama i rad u paru osposobljavaju u enike za ~ivot i djelovanje u demokratskom druatvu za koji se pripremaju odgojem i obrazovanjem za graanstvo. Tradicionalno u enje zamjenjuje se individualiziranim u enjem i suradni kim u enjem (u enjem u druatvenoj interakciji ili on-line u enjem) koji otvaraju put k projektnim i problemski orijentiranim pristupima kao novim metodi kim i didakti kim rjeaenjima i time zauzimaju iznimno va~no mjesto u graanskom opismenjavanju u enika. Izvori u enja kojima e se poticati graanska pismenost trebali bi biti u funkciji osposobljavanja u enika za aktivno djelovanje u zajednici. Knji~evno lektirno djelo i/ili film, uspjeano odabrana obrazovna televizijska emisija te radijska emisija (ali i drugi pisani izvori, npr. novinski lanci i lanci iz dje jih asopisa) poti u u enike na povezivanje nastavnih sadr~aja i na uo avanje vrijednosti koje promi e odgoj i obrazovanje za graanstvo. Zaklju ak Nakon razmatranja graanske pismenosti mo~emo zaklju iti o njezinoj izuzetnoj va~nosti za budue graane suvremenog demokratskog druatva 21. stoljea. Samo e osna~eni graani moi sudjelovati u aktivnostima druatva za osobnu i druatvenu dobrobit. Kvalitetna bi obrazovna politika trebala podizati razinu graanske pismenosti. U tom smislu uloga odgoja i obrazovanja za graanstvo (ali i drugih srodnih pristupa) je neprocjenjiva. Ovo bi podru je trebalo biti normativno propisano u obrazovnoj politici neke zemlje. Tada se mo~e o ekivati i njegovo provoenje. U enici u kona nici trebaju biti graanski opismenjeni jer e jedino tada moi aktivno i odgovorno sudjelovati u politi kom ~ivotu u~e i aire zajednice. Oni e usvojiti znanja, vjeatine i vrijednosti kako bi mogli formirati stavove kojima e zagovarati temeljna ljudska prava, jednakost, pravdu i pluralizam, demokraciju, druatvenu odgovornost, toleranciju, kulturnu razli itost, druatvenu koheziju (povezanost) i vladavinu prava. Nastavne strategije, oblici rada i izvori u enja trebali bi biti u funkciji usvajanja znanja i vjeatina te formiranja stavova kojima e se zagovarati spomenute vrijednosti kod u enika radi (samo)vrednovanja, postizanja i razvijanja graanskog opismenjavanja. Literatura Brza, C., Kerr, D., Mikkelsen, R., Froumin, I., Losito, B., Pol, M., Sardo , M. (2004). All-European Study on Education for Democratic Citizenship Policies. Strasbourg: Council of Europe. Citizenship Education at School in Europe (2005). Brussels: European Commission, Eurydice European Unit. Drr, K., Spaji-Vrkaa, V., Ferreira Martins, I. (2002). Project on  Education for Democratic Citizenship : Learning for Democratic Citizenship: Approaches, Methods and Practies. Strasbourg: Council of Europe. Farrell, J. P. (2001). On Learning Civic Virtue: Can Schooling Really Play a Role? Curriculum Inquiry, 31, br. 2, str. 125  135. Milner, H. (2002). Civic Literacy: How Informed Citizens Make Democracy Work. Hanover: University Press of New England. Nacionalni okvirni kurikulum za predakolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj akoli (prijedlog) (2008). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske.  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685" http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685 (5.2.2010). Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za obrazovanje o ljudskim pravima. Nastavni plan i program za osnovnu akolu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske. Novak, B., Klemen i, E. (2006). Edukacija inter(aktivnog) graanstva u akoli. Politi ko obrazovanje, 2, br. 3-4, str. 71-95. Recommendation of the European Parliament and of the Council on Key Competences for Lifelong Learning (2005). Brusseles: Commission of the European Communities.  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/keyrec_en.pdf" http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/keyrec_en.pdf (6.2.2010). Sardo , M. (2005). Suvremeni izazovi graanskog odgoja: teorije, politike i koncepti. Politi ka misao, 1, br. 1, str. 34-53. Spaji-Vrkaa, V. (1999). Globalizacija i izobrazba: apokalipsa raja ili rajska apokalipsa. Druatvena istra~ivanja, br. 4, str. 579-600. Spaji-Vrkaa, V., Kuko , M., Baai, S. (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rje nik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne akole. Spaji-Vrkaa, V., Stri evi, I., Malea, D., Matijevi, M. (2004). Pou avati prava i slobode: Priru nik za u itelje osnovne akole s vje~bama za razrednu nastavu. Zagreb: Istra~iva ko-obrazovni Centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Torney-Purta, Judith et al. (1999). Civic Education across Countries: Twenty-four National Case Studies from IEA Civic Education Project. Amsterdam: International Association for the Evaluation of Educational Achievement (IEA). Torney-Purta, Judith et al. (2001). Citizenship and Education in Twenty-eight Countries: Civic Knowledge and Engagement at Age Fourteen. Amsterdam: International Association for the Evaluation of Educational Achievement (IEA). ACQUIRING AND DEVELOPING STUDENTS' CIVIC LITERACY Abstract Recently civic literacy has become an important issue because it is aimed at preparing young people for democratic society. As the citizen is in the center of the European changes, he must be informed and active, strengthened in order to participate in his/her own and community development. This paper considers civic literacy determined as a set of knowledge and skills relevant to citizen s active participation in changing the community and the wider society, as well. It means an understanding of key concepts of democracy and civil society, skills development and the adoption of values whose function is to contribute to the formation of students attitudes. It includes a self-evaluation of achievement. Civic competence is achieved with the acquisition and development of civic literacy through citizenship education. Educational policy of high quality, teaching strategies, teaching techniques, and learning sources have an important role in the acquisition of civic literacy and its development. Key words: civic literacy, citizenship education, civic competence, educational policy, teaching strategies, teaching forms and learning sources  Rad je nastao u sklopu znanstvenog projekta Obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju (303-3031173-0983) kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske.  Srodni pristupi odgoju i obrazovanju za graanstvo su: odgoj i obrazovanje za ljudska prava, interkulturalni odgoj i obrazovanje, odgoj i obrazovanje za mir, globalni odgoj i obrazovanje i dr.  U ovome se radu koristi termin odgoj i obrazovanje za graanstvo i podrazumijeva pripremanje u enika za odgovorno i aktivno sudjelovanje u druatvenim promjenama s osloncem na na ela temeljnih ljudskih prava, pravde, jednakosti i pluralizma (V. Spaji-Vrkaa, Kuko , S. Baai 2001).  Programom Europa graana ~eli se oja ati europski identitet, razviti osjeaj pripadnosti Europskoj uniji te promicati interkulturalni dijalog meu graanima.     PAGE  PAGE 4 $j(j*j,jbjdjxjjjjjjjjkkk*k,k>kHk`kpkkkl,lrlllll>mm&n(n6nrnnnnooo pp"p^ppppppqqJqrrFrڮڮڼᮖڮhO{nh6h5)1h5)16h'h}i hO{nh hO{nhh5)1ha/ hO{nhwI hO{nh#hO{nh#6 hO{nh~hO{nh~6hO{nha"d6hih! hO{nha"d:FrHrJr\r^r`rrrs"sstLtNtPtftltttt|@|}~4:.ЅĆ‡60@6ēƓ $]a$gdO] $7$8$H$a$gd[$a$gd[ $7$8$H$a$gdt$a$gd$4$a$gdt&|(|<|>|@||z}}~~4"؁.,.0ƇĹ|qcqZq|RhLGh~]hLGhLG0JjhLGhLGUjhLGhLGUhwm hLGhLG hLGh~ hLGh, hth,hth~B*ph hth~hth-2mH sH hth~mH sH hth~mH sH hth~\mH sH hth~mHsH hO{nht h~5hO{nh~5 hD45‡ȈʈΈЈֈ؈40L "@T΍46BһҴzshh5)1h5)1mH sH  h5)1hA~ h5)1h! h5)1h~ hth!hth?5hth?6 hth? hthgo hth~ hthwYhLGhwY0Jj hLGhwYUjhLGhwYU hLGhwY hLGhthLGh~]hLGh~]mH sH 'BDNR^`dfjn“ēƓ .0B^p6:><JPTx~ėޗ Lv~ûh2SmH sH h/mH sH hWh/mH sH hv|h/mH sH h.h/6mH sH hWh/6hWh/5 h/5hO]hO]mH sH hdmH sH h5)1h5)1mH sH h5)1h5)1mH sH  h5)1h5)13Ɠ.0B "DFHJLΞTʣ̣Уң֣أ$a$gdg$a$gdhttp://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/keyrec_en.pdfyK http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/keyrec_en.pdfyX;H,]ą'c@@@ ~NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List 4 @4 ~Footer  %.)@. ~ Page Number6U@6 ~ Hyperlink >*B*phVO"V ~Default 7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtH>@2> ~ Footnote TextCJaJ@&@A@ ~Footnote ReferenceH*HRH  Balloon TextCJOJQJ^JaJB'aB )Comment ReferenceCJaJ<r< ) Comment TextCJaJ@jqr@ )Comment Subject5\  B?B B#Ek~ !)#$lm#`'$)%)/)0)... ..H/001Q22b3355 6 78899:::!:>>>>>>>g?*@EAAAAAAAAAAAAAAB B B B000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@000?@000@000@000@000@0@0@0@0@0@0000#E~ !)$m/)0). ..H/001Q22355 6 788:::!:>>>>>>EAAAAAAAAAB B B@0@000(@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0@000X00@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00,0@0000000@00 00 000@0 @00 @0 0X@0@0@0@000 0000@0@0 00 $$$'(@0D6<CHK$jFr&|‡B~̣&)+,-./01STVWXZ[^rƓأ'*UY\(12C244 5 BXXX  '!!8 @0(  B S  ? B КωњlҚ\CӚ Ԛ,=C՚zC֚ךwCؚ Aٚ4ښ>CۚlЉ..///v//08899 B   ..///x/008899 B 9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity x /45< "#-/7KPQYd j lz& mz!/U e "" " ""#######d$i$% %&&G'U''(-z---.. .&.6.?.E.L.R.X.g.m.H/L/R/^///0!040<0=0B0C0I0K0N0O0X0Y0_0`0d0m0w0x000000000001111 1 11*131m3v333O4X45!5#5$5&5,5-5:55555 6&6'6,6.6/62676866 7777777$7%778!8"8'88 9>>>?? A&A'A,A8A=AAAAAAAAAAAAAAA B B"#DEjk}!()"$km##_'`'#)%).)0)...z.../H//000111C2P2Q222a3b333N4 555556 67 788>88"99:::>>f?i?)@,@DAGAAAAAAAAAAAAAA B B333333!)##(*w*4+a+.z.H//0100012b335.5559::0:<<>AAAAAAAAAAAA B B-->AAAAAAAAAAAA B BB0\xa6(6uCBE*|)C#KBުbu^vJ Xq@'i-rFDYh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh55^5`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhuu^u`OJQJ^Jo(hHohEE^E`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHXqB0i-rbu^C#KuCBExa6 H     '& [>2<EqNZWOo_u3F3t~no[\mH\,2rn x kz ky I~  wI  yg ,8[qF|_w'(V=0,X~|BJVhxYtA~\Wj"l;go6M6[6e67N78C86c8 29e:J;u;<'<);<e<z<<=I=.7>a>h>hx>?%j@k@_A)AioA C.Ce#C?CbOCoCxD]qDE2!EFF]F;GLGEHaHpHI@ImI.pIuIJuJN)J\JtKqaLhM7M_PM(RMVMHJN\N?.ORPGoPQ-4QRK S2SZSqS['T*UEUctUVV-VAVnWuW;XaXDtXCYwYxYZpGZzZ [l[\1\t]O]u_v`AabccPcda"dcQdUdeq/e6e[Eeffv$f4f*Hf=ghRSh i"igizi}i2jb`j%k@,kSk~k@yl#|l+FmJrmvmwm8no>nhdn8gnO{npwppCp qqMqr@M9hYR~tg .iv| DDK[ct~>MPakP-qK%>gi~] 3DFQZ #@c8hr ?x5=[v]/W CEHF`}#)bk\+GUM,1} fs|1v?ri,!?i}!]7<=s\5b!?zbI4l =iNf$ iI$Y,:FtX) R>rh!%Kc 4P<Qy[T*.=_w -`@D{Y +,,iHL"i.2j3JBY`d0g#7_r dv| D4 @/Z[`n> IJSXf !SaMUjf`XahBFJxev\XV(*$/ObP+je$$4ae z8LIw}dRC4('}_}u E.XYN\%gGvf"qqz3Zw~HN!#8~f(\]n#| .!: Bo^@----  " B $.0246<>BDFHdUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialMWarnockPro-RegularK,Bookman Old Style5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New"12nY M5 qY M5 q4d>>2qHP ?~2Marina Dikovi, asistenticaElvi (       Oh+'0l  ( 4 @LT\d Marina Diković, asistenticaElviNormal 246Microsoft Office Word@dqz@F@L(Y M5՜.+,D՜.+,H hp|  -q >' Marina Diković, asistentica Title 8@ _PID_HLINKSA$I>http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/keyrec_en.pdfng,http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685Qbmailto:mdikovic@unipu.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@mData ^1Tablef*MWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q