Naslov
Staroslavenska mitološka baština kao intertekst u hrvatskoj dječjoj prozi
(Old Church Slavonic mythological heritage as intertext in Croatian children's prose)

Autori
Hranjec, Stjepan ; Kos-Lajtman, Andrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Četvrti specijalizirani znanstveni skup Rano učenje hrvatskoga/materinskoga/stranoga jezika "Redefiniranje tradicije : dječja književnost, suvremena komunikacija, jezici i dijete" : zbornik / Bežen, Ante ; Majhut, Berislav - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Europski centar za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI), 2011, 133-153

ISBN
978-953-7210-43-4

Skup
Specijalizirani znanstveni skup Rano učenje hrvatskoga/materinskoga/stranoga jezika (4 ; 2010)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2010. - 13.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatska dječja književnost; staroslavenska mitologija; tipologija mitološkog interteksta; nacionalni i osobni identitet
(Croatian children's literature; Old Church Slavonic mythology; typology of mythological intertext; national and personal identity)

Sažetak
U radu se preispituje odnos hrvatske prozne dječje književnosti prema slavenskoj mitologiji kao diskurzivnoj formaciji kodiranoj narodnim doživljavanjima, mišljenjima i vjerovanjima. Nastoji se odrediti mjesto slavenske/hrvatske mitologije u okviru hrvatske dječje književnosti sagledavajući procese interferencije između mitoloških i književnih entiteta u tvorbi dječjeg književnog teksta. Iz okvirno određene dijakronije tekstualnih pojavnosti (V. Nazor, I. Brlić-Mažuranić, N. Iveljić, M. Tica, S. Grković-Janović, L. Bajuk-Pecotić, J. Horvat), pri čemu najveći dio tekstova pripada suvremenoj književnosti nastaloj u posljednih 20-ak godina, nastoje se determinirati tipovi intertekstualnih odnosa − preuzimanja, transformacija i permutacija − sa staroslavenskom mitološkom baštinom kao drevnim kulturnim podtekstom. Isti se problematiziraju s obzirom na kauzalnost pojavljivanja, učestalost i funkcionalnost, da bi se zaključno apstrahirale generalne pojave na razini cjeline formacije. Narodna mitologija i kultura promatraju se kao otvoreni modeli ovisni o drugim modelima i upleteni u igru značenjskog dometanja, ali isto tako i kao oni koji mogu sudjelovati u «erozivnoj tekstualnoj igri» (Biti, 2000), pa i onoj što se odvija na polju dječje književnosti. Kao takvi, ujedno su i nositelji društveno-ideologijskih, odnosno svjetonazorno-odgojnih implikacija u okviru dječjeg teksta, prije svega onih što se očituju kao rodoljublje, njegovanje veza s duhovnošću predaka i artikuliranje vlastita identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA