Pregled bibliografske jedinice broj: 490755
Transfer u zagonetci / zagonetka transfera (na primjerima Akuninovih detektivskih romana o Erastu Fandorinu)
Transfer u zagonetci / zagonetka transfera (na primjerima Akuninovih detektivskih romana o Erastu Fandorinu) // Književna smotra, 159 (2011), 1; 35-41 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 490755 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Transfer u zagonetci / zagonetka transfera (na primjerima Akuninovih detektivskih romana o Erastu Fandorinu)
(Transfer in the riddle / riddle of a transfer (on Boris Akunin's detective fiction with Erast Fandorin))
Autori
Lugarić, Danijela
Izvornik
Književna smotra (0455-0463) 159
(2011), 1;
35-41
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
transfer; zagonetka; detektivski roman
(transfer; riddle; detective fiction)
Sažetak
Rado čitani detektivski romani suvremenoga ruskog pisca Borisa Akunina ne pate od „najvažnije boljke“ suvremene ruske književnosti, fabularne nemoći. Tomu su, po našem sudu, dva uzroka: citatna poetika i piščeva vještina stvaranja zagonetki. Dok je citatnost Akuninovih romana stalno mjesto suvremenih istraživačkih interesa, potonja vještina prolazi, čini se, nezamijećena. Zagonetku, jednu od devet jednostavnih formi (Jolles), određuje duhovna zaokupljenost znanjem, zbog čega je obilježena igrom na granicama znanja i spoznaje: u njoj se znanje (istina) sa slušateljem ili s čitateljem „igra skrivača“. Njezina se znanja u okvirima konkretne tekstualne strukture čine vidljivima uz pomoć postupaka u kojima značenja „prekoračuju granice“ i „zalaze u onostrano“. U radu ćemo te postupke nazivati skupnim pojmom transfera / prijenosa (od lat. transferre = prenositi, premjestiti). Zaključuje se da se u romanima o Èrastu Fanodrinu prijenos ostvaruje kao narativna figura vertikalnoga smjera kretanja (iz konkretnog u apstraktno ; iz pojedinačnog u opće ; iz „niskoga“ u „visoko“ ; iz iskustva u simboliku). Ona je izrazito funkcionalna (pa, kao i narativna figura, upućuje na cjelinu, odnosno kontekst priče) te je možemo smatrati „slabom točkom“ žanra detektivskog romana. Istovremeno, ona svjedoči o tome da se u romanima Akunina – kao i u klasičnim detektivskim romanima C. Doylea ili A. Christie – na povlaštenom mjestu intelektualnoga interesa nalazi ne toliko zagonetka o tome tko je konkretni počinitelj zločina, nego zagonetka o mnogoznačnosti identiteta te o njegovim krhkim i lomljivim vezama sa subjektom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0875 - Enciklopedija hrvatske književnosti (Tolić, Dubravka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Danijela Lugarić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI