Pregled bibliografske jedinice broj: 49036
Norma i uzus u pomorskim komunikacijama 19. stoljeća
Norma i uzus u pomorskim komunikacijama 19. stoljeća // Jezična norma i varijeteti / Lada Badurina, Boris Pritchard, Diana Stolac (ur.).
Zagreb : Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2000. str. 517-525 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 49036 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Norma i uzus u pomorskim komunikacijama 19. stoljeća
(Language Standards and Varieties in Maritime Communications in 19th Century)
Autori
Stolac, Diana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Jezična norma i varijeteti
/ Lada Badurina, Boris Pritchard, Diana Stolac - Zagreb : Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2000, 517-525
Skup
Jezična norma i varijeteti
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.05.1998. - 09.05.1998
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik; tehničko nazivlje; pomorsko nazivlje; norma; uzus
(Croatian language; tehnical terminology; maritime terminology; standard; jargon)
Sažetak
Sredinom 19. stoljeća započeo je sustavan rad na stvaranju hrvatskoga pomorskog nazivlja. Prvi su pokušaji vezani uz Jakova Antuna Mikoča, čiji je rječnik ostao u rukopisu i nije utjecao na sljedeću generaciju leksikografa, između ostaloga i zbog odabranoga terminološkog modela neodgovarajućega tvorbenim značajkama hrvatskoga jezika. U njegovim je novotvorenicama, naime, velik udjel složenica. U posljednjim desetljećima prošloga stoljeća možemo pratiti dva pravca kojima su se kretali pokušaji normiranja pomorskoga nazivlja. Jedan je odabir bio traženje hrvatskih naziva, a vežemo ga uz bakarsku školu radikalnoga purizma. Najznačajniji je predstavnik Božo Babić, autor više pomorskih rječnika. Njegovo je nazivlje u osnovama suvremenoga hrvatskoga pomorskog nazivlja, koje nakon jednostoljetnoga razvoja možemo smatrati normiranim, a upotrebljava se u pomorskome školovanju, stručnim knjigama i službenoj komunikaciji. Za razliku od toga nazivlja, drugi je terminološki model vezan uz mornarski uzus, temeljen na mediteranskome, prvenstveno talijanskome pomorskom nazivlju. Na prijelomu 19. u 20. stoljeće ovu je leksikološku koncepciju zastupao Juraj Carić. Oba nazivlja - i normirano i uzualno danas paralelno postoje i upotrebljavaju se.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
