Naslov
Neprivlačna baština - kako s umjetničkim tvorevinama socijalizma u doba (poslije)tranzicije na primjeru Umjetničke kolonije skulptura Željezare Sisak?
(Unattractive Heritage or How to Deal With Socialist Artifacts in the Time of Transition. The Case of Sisak Iron factory Art Camp)

Autori
Potkonjak, Sanja ; Pletenac, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Kulturna Dediščina industrijskih panog /Industrijska kulturna baština ; 11. Vzporednice med slovensko in hrvaško etnologijo / 11. Hrvatsko - slovenske etnološke paralele

Mjesto i datum
Krško, Slovenija, 29.10.2010. - 30.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Socijalizam; umjetnost; politika i poetika prostora; Sisak
(Socialism; art; the politics and poetics of space; Sisak)

Sažetak
Problematiziranjem „proizvodnje prostora“ kod Henri Lefebvrea izdvojen je jedan od rijetkih aspekata ljudskog utjecaja na okolinu u kojem se socijalni odnosi grade i raz-građuju neposredno uvjetovani proizvodnim odnosima, vlasničkim odnosima i njima nadređenom sferom utjecaja državne ili institucionalne ideologije. Cilj ovoga rada je, slijedom teze da su prostori mediji svojih zajednica, ukazati na kompleksan odnos industrijskog postrojenja Željezare Sisak i šire promotrenog komunalnog prostora u njegovoj neposrednoj blizini, prije svega Umjetničke kolonije skulptura koja se započinje oblikovati davnih sedamdesetih godina 20. stoljeća s „ambicijom približavanja umjetnosti industrijskom radniku“ a izvodi se kao „oživotvoreno radno zajedništvo umjetnika i radnika“ (Maleković 1981) trajući do kasnih osamdesetih. Razmatranjem sudbine umjetničke kolonije skulptura, koja nastaje pod okriljem brenda Željezare Sisak u vrijeme zrelog socijalizma kao odraz probijanja doslovnih granica industrije i kao pokušaj nadilaženja razdora radnika i umjetnika, želja nam je propitati načine na koji se ovaj prostor naslijeđen iz socijalizma danas tretira. Također želimo pokazati načine na koji diskontinuiraju „prostorne prakse“ i „reprezentacija prostora“ te kako se mijenja sam „reprezentacijski prostor“ u rasponu od 50 godina. Radom zahvaćamo narative zabilježene oko oblikovanja umjetničke kolonije Željezare Sisak iz najranijih trenutaka osnivanja i života kolonije koji nose simboličke reprezentacije prosperiteta, progresa, jedinstva radništva i umjetnosti, da bi se osvrnuli i na devedesete godine dvadesetoga stoljeća u kojima se - uslijed promijenjenih socijalnih odnosa, ratom narušenih nacionalnih slika prostora, pauperizacije stanovništva slijedom industrijskog kolapsa - simbolička reprezentacija umjetničkog brenda kolonije skulptura vezane uz socijalističko razdoblje Željezare Sisak mijenja u sliku „ograničavajućeg socijalnog prostora“, opterećenog socijalnog prostora, i uteg prošlog vremena (besprizorni označitelj za besprizorno označeno – u kojem socijalistička skulptura „stoji“ kao znak afirmacije za socijalizam) bez naznaka kapitaliziranja umjetničkog, industrijskog i humanog potencijala utjelovljenog hibridnom tvorevinom umjetničko-radničke intervencije u prostoru koja danas predstavlja povijesni prostor podjednako kao i industrijski tj. kulturni baštinski kapital.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA