Pregled bibliografske jedinice broj: 488949
Anatomske i morfološke prilagodbe morskih sisavaca
Anatomske i morfološke prilagodbe morskih sisavaca, 2010., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 488949 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Anatomske i morfološke prilagodbe morskih sisavaca
(Anatomical and morphological adaptation of sea mammals)
Autori
Blažeković, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.05
Godina
2010
Stranica
20
Mentor
Mrakovčić, Milorad
Neposredni voditelj
Ćaleta, Marko
Ključne riječi
Morski sisavci; prilagodbe; anatomija; morfologija
(Sea mammals; adaptations; anatomy; morphology)
Sažetak
Morski sisavci uključuju dvije brojne i raznolike grupe, Cetacea (kitovi) i Pinnipedia (tuljani, morski lavovi i morževi), te manje brojnu grupu Sirenia. Svaka grupa morskih sisavaca je evoluirala od predaka na kopnu te se sekundarno vratila životu u vodi. Ovisno o njihovom načinu života, da li napuštaju vodu ili ne, razvili su mnoge prilagodbe na život u vodi od kojih su neke razvili do ekstrema. Tijelo Cetacea ima oblik vretena kako bi se što lakše kretali kroz vodu, dišu kroz vanjske otvore nosnica na vrhu glave, nemaju dlake ni stražnje udove ni stražnje peraje, ali kao i drugi sisavci dišu zrak, rađaju žive mlade i održavaju stalnu tjelesnu temperaturu. Kako bi nadoknadili smanjenu vidljivost u vodi i nedostatak osjeta mirisa, kitovi zubani su razvili eholokaciju kao vrlo sofisticiran sustav za orijentaciju. Budući da moraju udisati zrak, a rone na veće dubine razvili su drastične respiratorne i krvožilne prilagodbe kao na primjer apneustičko disanje, normalan kolaps pluća, gašenje periferne cirkulacije, bradikardija i sistemsko skladištenje kisika. Za održavanje tjelesne temperature u tako hladnom mediju kao što je voda prilagodili su se veličinom i oblikom tijela tako da je odnos površine tijela i volumena znatno povoljniji, debelim slojem potkožnog masnog tkiva, gustim krznom (Pinnipedia), te imaju rete mirabile u perajama. Način i vrijeme razmnožavanja te podizanje mladih su također dobro prilagodili životu u vodi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb