Naslov
Životne navike zdrave školske djece-prediktor kardiovaskularnog rizika
(Healthy living habits of school children-a predictor of cardiovascular risk)

Autori
Sporišević, Lutvo ; Krželj, Vjekoslav ; Rončević, Željko ; Musić, Miralem ; Barjaktarević, Adnan.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
4. Kongres pedijatar u BiH s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Neum, Bosna i Hercegovina, 30.09.2010. - 02.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
navike; zdravlje; dijete; rizik
(habits; health; child; risk)

Sažetak
Cilj: Istražiti distribuiranost prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti i sedentarnih navika kod zdrave školske djece. Ispitanici i metode: Presjeĉna (cross-sectional study) studija (studija je dio istraživaĉkog projekta, koji traje od juna 2009.) obuhvatila je 189 djece (107 djeĉaka-56, 6% i 82 djevojĉice-43, 4%) prosjeĉne dobi 8+/-1, 41 godine (raspon 6 do 10 godina). Ispitanicima smo izmjerili tjesnu masu i visinu, odredili indeks tjelesne težine, a anketnim upitnicima evaluirali smo prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i sedentarne navike. Rezultati: Povećana tjelesna teţina prisutna je kod 32/189 (16, 93%) djece, a pretilost je prisutna kod 18/189 (9, 52%) djece. Pet obroka redovito ima 104/189 (55%) djece, a redovito doruĉkuje 122/189 (64, 6%) djece. Redoviti zajedniĉki obiteljski obroci prisutni su kod 110/189 (58, 2%) djece. Svakodnevno voće (više od 3x dnevno) konzumira 115/189 (60, 9%) djece, a 101/189 (53, 4%) djece svakodnevno konzumira povrće (više od 3x dnevno). Crveno meso uĉestalo konzumira 130/189 (68, 8%) djece, bijelo meso preferira konzumirati 87/189 (46%) djece, a ribu redovito tjedno konzumira 74/189 (39, 1%) djece. Punomasno mlijeko svakodnevno preferira 125/189 (66, 1%) djece. Ĉesto konzumiranje brze hrane prakticira 121/189 (64%) djece, a 128/189 (67, 7%) djece ĉesto pije bezalkoholne napitke. Neredovita tjelesna aktivnost je prisutna kod 46/189 (24, 3%) djece. Izraţene sedentarne navike su prisutne kod 53/189 (28%) djece. Zakljuĉak: Ispitivanje pokazuje da znatan broj djece ima neprimjerene ţivotne navike tj. nezdrave prehrambene navike, neadekvatnu tjelesnu aktivnost i izraţene sedentarne navike. Koordiniranom i intenzivnom aktivnosti roditelja djece, nastavnika, zdravstvenih djelatnika, masovnih medija i društvenih subjekata moguće je izmjeniti neprimjerene ţivotne navike djece, te prakticiranjem zdravih ţivotnih navika sprijeĉiti prijevremeni kardiovaskularni rizik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA