Naslov
Neurološki poremećaji u osoba starije dobi
(Neurological disorders in older persons)

Autori
Demarin, Vida ; Trkanjec, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Gerontostomatologija

Urednik/ci
Ćatovič, Adnan

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
55-67

ISBN
978-953-176-483-4

Ključne riječi
neurologija, demencije, Parkinsonova bolest, neurovaskualrne bolesti, živci
(neurology, dementia, Parkinson's disesase, neurovascula diseases, nerves)

Sažetak
Neurološki poremećaji i bolesti u starijoj životnoj dobi mogu biti uzrok različitih stomatoloških problema i komplikacija, bilo zbog neuroloških ispada u području lica i usne šupljine, bilo pak zbog neuroloških ispada koji dovode do poremećaja cjelokupnoga stanja starije osobe. Najčešći neurološki poremećaji u osoba starije dobi su: demencije, Parkinsonova bolest i neurovaskularne bolesti. Simptomi demencija, kao što su poremećaji pamćenja, teskoće u obavljanju društvenih i profesionalnih aktivosti, smetnje govornog izrazavanja, nemogućnost pronalaženja ispravnih riječi za neki pojam, afazija, agnozija i apraksija, dovode tijekom napredovanja demencije do sve težega žvakanja, gutanja i govorenja. Zbog bradikineze i rigora muskulature kod Parkinsonove bolesti dolazi do usporenog i otežanog žvakanja i gutanja, kao i do teškoca u održavanju oralne higijene. Poseban je problem pojačana salivacija zbog koje su gotovo u potpunosti onemogućeni stomatološki zahvati koji zahtjevaju suho radno polje. Cerebrovaskularni su poremećaji jedan od najčešćih uzroka pseudobulbarne pareze kod koje se nalazi oštećenje govora i gutanja, kao i oslabljeni ždrijelni refleksi i refleksi mekog nepca. Ti neurološki ispadi izazivaju teškoće pri žvakanju, gutanju i govoru, te često dovode do promjena u usnoj šupljini i stomatoloških komplikacija. Također oslabljeni refleksi mekog nepca i oslabljen ždrijelni refleks mogu uzrokovati aspiracije pri stomatološkim zahvatima i tako ugroziti bolesnikov život i zdravlje. Mnogi bolesnici nakon preboljelih cerebrovaskularnih bolesti u sekundarnoj prevenciji uzimaju antiagregacijsku ili antikoagulantnu terapiju. Zbog utjecaja tih lijekova na koagulaciju, takvi su bolesnici pod posebnim rizikom za većinu zahvata, a pogotovo za stomatološke zahvate.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA