Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 487823

Prinos hercegovačkoj hagiotoponomastici


Babić, Marko
Prinos hercegovačkoj hagiotoponomastici // Znanstveni skup Hum i Hercegovina kroz povijest
x, 2009. (poster, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)


CROSBI ID: 487823 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Prinos hercegovačkoj hagiotoponomastici
(Contribution to herzegovinian hagiotoponymy)

Autori
Babić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Znanstveni skup Hum i Hercegovina kroz povijest

Mjesto i datum
X, 05.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hum; Hercegovina; hagiotoponimi
(Hum; Herzegovina; hagiotoponymy)

Sažetak
Još u prapovijesnim razdobljima utvrđen je kult i zaštita božanstva nad određenim prostorom. Širenjem kršćanstva uzmiču poganski kultovi, a širi se kult kršćanskih svetaca koji postupno postaju sveci zaštitnici pojedinih naselja i širih prostora. Od antičkog razdoblja pa kroz srednjovjekovno doba sve do naše suvremenosti kult brojnih svetaca se ukorijenio u hrvatskom narodu. Svojim imenima sveci obilježavaju naselja, brežuljke, vrhunce brda. Arheološka i povijesna istraživanja dokazuju da su Rimljani rušili starosjedilačka ilirska i panonska svetišta, a promicali svoja ; barbari ruše rimska, a kršćanstvo, djelomice ruši, a djelomice kristijanizira rimska i starohrvatska sveta mjesta. Turskom okupacijom te islamizacijom hrvatskih prostora ruše se i zatiru katolička sveta mjesta i katolička javna obilježja. U ovom izlaganju želi se ukazati na utjecaj kristijanizacije i kultova katoličkih svetaca i njihovih svetišta (bazilika, crkava, kapela) na hercegovačku hagiotoponomastiku. Hagiotoponimom držimo ime naselja, zaselka, brda, rijeke, određenoga područja koje je tijekom povijesti nastalo prema kultu sveca, svetačkom kultnom mjestu, svetištu. Na hercegovačkom prostoru postoje brojni toponimi izvedeni od imena crkva (Crkvenište, Crkvice, Crkvina, Crkvine, Crkvišće), križ (Križ, Križevac, Križevi, Križi, Križine, Krst, Potkriž), ali nema nijedne suvremene rimokatoličke župe koja svojim imenom upućuje na hagiotoponim kao što imamo u Hrvatskoj: Sveti Ilija i Sv. Đurđ u Varaždinskoj biskupiji, tipa sanktorema Supetar na Braču, Sućuraj na Hvaru, Stivan na Cresu. Stoga će se u ovom izlaganju nastojati prepoznati prikrivene hagiotoponime, kao: Aranđelovo, Ilina, Ilinac, Ilijino Brdo, Mogorjelo, Vidoštak, Vidoštica, Vidovo Brdo, Vidovo Polje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Profili:

Avatar Url Marko Babić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Babić, Marko
Prinos hercegovačkoj hagiotoponomastici // Znanstveni skup Hum i Hercegovina kroz povijest
x, 2009. (poster, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
Babić, M. (2009) Prinos hercegovačkoj hagiotoponomastici. U: Znanstveni skup Hum i Hercegovina kroz povijest.
@article{article, author = {Babi\'{c}, Marko}, year = {2009}, keywords = {Hum, Hercegovina, hagiotoponimi}, title = {Prinos hercegova\v{c}koj hagiotoponomastici}, keyword = {Hum, Hercegovina, hagiotoponimi}, publisherplace = {x} }
@article{article, author = {Babi\'{c}, Marko}, year = {2009}, keywords = {Hum, Herzegovina, hagiotoponymy}, title = {Contribution to herzegovinian hagiotoponymy}, keyword = {Hum, Herzegovina, hagiotoponymy}, publisherplace = {x} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font