Pregled bibliografske jedinice broj: 487781
Atopijske bolesti u djece
Atopijske bolesti u djece // Sekundarna prevencija u pedijatriji : Zbornik radova / Aberle, Neda (ur.).
Slavonski Brod, 2004. str. 28-32 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 487781 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Atopijske bolesti u djece
(Atopic diseases in children)
Autori
Aberle, Neda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Sekundarna prevencija u pedijatriji : Zbornik radova
/ Aberle, Neda - Slavonski Brod, 2004, 28-32
Skup
Sekundarna prevencija u pedijatriji
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 19.03.2004
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
atopijske bolesti; djeca
(atopic diseases; children)
Sažetak
Opisuju se obilježja atopijskih bolesti (genetika, faktori okoliša), njihova patofiziologija te klinička slika atopijskog dermatitisa, alergijske astme i alergijskog rinitisa. Atopijske bolesti su upalne bolesti sa zajedničkim patofiziološkim mehanizmom, čija je etiologija multifaktorska i temelji se na interakciji genetskog faktora te faktora okoliša. Zadnjih nekoliko dekada, prevalencija je udvostručena, što se više pripisuje faktorima okoliša, jer je period od 40-50 godina prekratak za genetske promjene (1, 5). Prevalencija astme prema ISAAC studiji (International Study of Asthma and Allergies in Childhood) ima četiri stupnja: malu prevalenciju (manje od 5%) bilježe Albanija, Rumunjska, Grčka, Indonezija, dok vrlo visoku prevalenciju (više od 30%) imaju Australija, Novi Zeland i Velika Britanija (2). Hrvatska ima prevalenciju od 6.2%. Kumulativna incidencija za sve alergijske bolesti u djece od 13-14 godina iznosi 44.4%: za bronhalnu astmu 9.3%, alergijski rinitis 23.2%, atopijski dermatitis 28.0%.(1) Usprkos dobrom poznavanju patofiziologije astme i odličnim lijekovima, smrtnost uslijed astme u poslijednjem je desetljeću u porastu te iznosi 1-4% (3). Najveći broj djece s fatalnim završetkom nisu se činili kao "pacijenti s visokim rizikom" (3).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Opća bolnica "Dr. Josip Benčević",
Medicinski fakultet, Osijek
Profili:
Neda Aberle
(autor)