Pregled bibliografske jedinice broj: 487007
Mogućnosti rafinerijske proizvodnje ekološki prihvatljivih ugljikovodičnih goriva
Mogućnosti rafinerijske proizvodnje ekološki prihvatljivih ugljikovodičnih goriva // 43. stručno-znanstveni simpozij GORIVA 2010 / Jukić, Ante (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za goriva i maziva, 2010. str. 1-29 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 487007 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnosti rafinerijske proizvodnje ekološki prihvatljivih ugljikovodičnih goriva
(The refinery production capabilities of environmentally friendly hydrocarbon fuels)
Autori
Mužic, Marko ; Sertić-Bionda, Katica ; Adžamić, Tamara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
43. stručno-znanstveni simpozij GORIVA 2010
/ Jukić, Ante - Zagreb : Hrvatsko društvo za goriva i maziva, 2010, 1-29
Skup
43. stručno-znanstveni simpozij GORIVA 2010
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
rafinerija; čista goriva; izomerizacija; alkilacija; desulfurizacija
(refinery; clean fuels; isomerization; alkylation; desulfurization)
Sažetak
Naftna industrija se suočava sa sve većim pritiskom, kako zakonodavne vlasti tako i javnosti, da unaprijedi i poboljša rafinerijske procese prerade i obrade naftnih frakcija. Temeljni cilj razvoja je smanjenje negativnih učinaka na okoliš uz ekonomsku održivost cijelog procesa. Ekološki aspekt se može podijeliti u dva glavna dijela: primarni koji uključuje smanjenje štetnih emisija s rafinerijskih postrojenja i sekundarni koji uključuje proizvodnju ekološki prihvatljivih ugljikovodičnih goriva čija se poboljšana svojstva očituju u smanjenim štetnim emisijama iz motora s unutarnjim izgaranjem. Ekološki prihvatljiva ugljikovodična goriva, tzv. čista goriva mogu se dobiti procesima prerade od kojih su osnovni hidrokrekiranje, izomerizacija i alkilacija, te procesima obrade desulfurizacijom uključujući hidrodesulfurizaciju i alternativne separacijske procese kao što su adsorpcija i ekstrakcija. Napretkom u istraživanjima i razvoju novih procesa i katalizatora, važnost i vrijednost procesa hidrokrekiranja, izomerizacije i alkilacije je znatno porasla jer nove tehnologije predstavljaju manji ekološki rizik te imaju sposobnost proizvodnje goriva s visokim cetanskim/oktanskim brojem, a s vrlo niskim sadržajem ili bez aromatskih i sumporovih spojeva, ovisno o sastavu sirovine. Proces alkilacije se istražuje i kao mogući alternativni proces obrade za smanjenje sadržaja sumpora u benzinima pri čemu ne dolazi do pada oktanskog broja produkta. Važan dio rafinerijske proizvodnje čistih goriva je i proizvodnja oksigentanih aditiva kao što su metil-tert-butil-eter (MTBE) i etil-tert-butil-eter (ETBE) koji se dodaju gorivu u različitim udjelima za poboljšanje anti-detonantnih svojstava te da se zadovolje propisi o minimalnom sadržaju kisika u benzinima. Postupnim uklanjanjem iz uporabe MTBE uslijed njegovih mogućih štetnih djelovanja fokus naftne industrije se usmjerava prema proizvodnji ETBE koji se može proizvesti iz biološkog materijala odnosno kao bio komponenta za namješavanje benzina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
125-1251963-2580 - Napredni procesi odsumporavanja ugljikovodičnih goriva (Sertić-Bionda, Katica, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb