ࡱ> bjbjVV 4<<nM+   8C    $4"b  R  i aq bH5y0=,"."i"i" :NACRT ZAKONA O ZNANSTVENOJ PROSTITUCIJI? Oni nisu pali s Marsa, nego s Merkura!  aludirao je neki dan moj uzrujani kolega na toliku naglaaenost trgova ko-prihodovnih na ela u nacrtu novoga hrvatskoga zakona o znanosti. I doista, u domaoj akademskoj zajednici ovih dana vlada prili na elektriziranost  nakon ato su neko vrijeme kru~ili tek izvatci iz nacrta ne samo toga, nego i zakona o visokom obrazovanju te sveu iliatu, prvo su objavljeni primjerci rektora Alekse Bjeliaa (u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i aporta providili su ih golemim ~igom s imenom primatelja, kao da je rije  o nekakvim vojnim planovima ato neprijatelju nipoato ne smiju dospjeti u ruke), a 12. listopada i samo ih je Ministarstvo napokon objavilo na svojim internetskim stranicama, pozvavai pritom na javnu raspravu koja je velikoduano otvorena ak do  itajte pozorno, nije pogreaka  1. studenoga ove godine. Pa dobro, emu takvo uzbuenje, mogao bi se tkogod pitati? Ta u naaem Ustavu joa od 1990. lijepo piae da se jam i sloboda znanstvenoga stvaralaatva i sveu iliata, da ono samostalno odlu uje o svom ustrojstvu i djelovanju te da Republika poti e i poma~e razvitak znanosti, a znanstvena dobra atiti kao duhovne narodne vrednote. Uostalom, u proteklih dvadesetak godina uobi ajilo se da se svakih nekoliko godina u tom podru ju donese novi ili izmijenjeni zakon, ili barem podzakonski akt (pravilnik). Korjenite promjene najavljivane su i prije, i ato se dogodilo?  tresla se brda, rodio se mia, hrvatski znanstvenici i dalje ~ive i rade kao prije... Nepromjenjivost pravila igre iliti pravna sigurnost ionako je tek jedan od ideala  neki e k tomu rei  prikladnijih stati nim druatvima, a ne naaem tranzicijskom. Ovdje valja tr ati da bi se ostalo na mjestu, govorila je joa Alica u Zemlji uda, pravilo je da nema pravila, rekao je netko drugi. Osim toga, ako niata drugo, znanstvenicima plae ne kasne, oni nisu izlo~eni gospodarskim hirovima i krizama  nije li njihovo nezadovoljstvo zapravo posljedica neke vrste razma~enosti, razvidne i kod drugih korisnika dr~avnoga prora una? Ne bih rekao. Plae u hrvatskoj znanosti doista nisu tako loae (po etnik prima oko 5700, znanstveni savjetnik ili redoviti profesor na vrhuncu karijere oko 15 000 kn; moja prva nova ka plaa 2001. iznosila je 3800 kn), no za njih se treba naraditi (sve ato se u ini ili ne u ini ostaje dovijeka zapisano, a lakih rjeaenja nema!), i to uz ugovore o radu na odreeno vrijeme (de facto ili de iure), kao i mnoatvo uskih grla u pogledu napredovanja. Mo~ete nadmaaiti sve propisane uvjete, no netko prije toga treba nerado otii u mirovinu ili umrijeti, a ako se prije krajnjega roka javite za viae zvanje/radno mjesto i ne proete, mo~ete izgubiti i ono koje ve imate. Istina je, znanstvenici ovise o dr~avnom prora unu, ali pogreano je do~ivljavati ih kao dio dr~avne uprave. Nema spora, dobar dio znanosti, napose onaj u prirodnom, tehni kom i biomedicinskom podru ju, doista je vrlo skup. Uz plae, u njem su esto joa i znatnija stavka troakovi za ureaje i drugu infrastrukturu. Alternativa povezivanju s gospodarstvom ili javnim slu~bama (podvrgnutima Zakonu o opem upravnom postupku) za njega su nerijetko ukidanje ili puko ~ivotarenje. S druge strane, budui da su mu postignua znatnim dijelom opipljiva i relativno lako primjenjiva, njegov u inak takorei obvezuje svojom izravnoau  ~eli li dobiti bolji i jeftiniji proizvod, gospodarstvo a nekada i javna uprava znaju da mu se moraju obratiti. Zbog takve simbioze (ne bih je ipak nazvao ugovorom s avlom!) primjena, pa i objava dobivenih rezultata  nerijetko zaatienih poslovnom tajnom i propisima o intelektualnom vlasniatvu (patenti i sl.)  po esto ovise o procjeni financijera. To naravno ne zna i da se i sami znanstvenici ne mogu obogatiti  umjeaan prirodnjak ili tehnolog, ako si tako poslo~i ~ivotne prioritete, bez veih se poteakoa, poput srednjovjekovnoga kondotjera, mo~e seliti od zemlje do zemlje, od gospodarstva pred slomom do gospodarstva u usponu. S druge strane, druatvene i humanisti ke znanosti puno su jeftinije, no njihov u inak eae je neizravan, ili barem te~i za pokazati. Stara dosjetka ka~e da nijedan druatveno-humanisti ki tekst, ma koliko bio loa, joa nikoga nije ubio! Zaato se s njome ne sla~em ostavljam za drugu priliku  ovdje je samo bitno da guranje druatvenih i humanisti kih znanosti na gospodarsko tr~iate ili u javne slu~be doista nije daleko od smrtne presude. Istina, znanstvenici-jezi ari mogu davati instrukcije, pravnici pravne savjete, ekonomisti gospodarska predvianja, povjesni ari sastavljati pitanja za kvizove, sociolozi anketirati potroaa e, politolozi i filozofi voditi odnose s javnoau (ako niata drugo, ide im retorika), a kroatisti i komparatisti valjda sastavljati reklame. Meutim  premda znanstveno iskustvo pritom mo~e pomoi  to nije znanstvena djelatnost! U druatvenim i humanisti kim znanostima dohodovno ili neposredno upravno motivirani naru itelj jest i trebao bi ostati iznimka, a rezultati rada javni, dostupni svim kolegama, sugraanima, ovje anstvu (zaato napustiti neke ideale?), a i odgovornim dr~avnim du~nosnicima (ima li kompleksnijega posla od upravljanja tim sustavom nad sustavima?). Isto tako, znatno vei dio druatvene i humanisti ke tematike neraskidivo je vezan s pojedinom sredinom, i samo ona za njega mo~e nai javni interes. Otkrijem li lijek protiv raka, za me e se i moj rad otimati farmaceutske tvrtke svugdje u svijetu... Bavim li se ribljom populacijom Jadranskoga mora, zainteresirat e se mo~da joa Talijani, Grci i Slovenci... Istra~ujem li hrvatski pravni sustav, gospodarstvo, povijest, knji~evnost i openito kulturu, Austrijanci, Mad~ari i drugi susjedi mogli bi me ljubazno sasluaati, atoviae pozvati na gostovanje, no vea i trajnija sredstava za me nee izvojiti. To se podru je, ako ikoga, ponajprije ti e Hrvatske i njezinih graana! Zajedni ki, europski, druatveni i humanisti ki znanstveni projekti mogli bi u tom smislu zna iti pomak, no oni u nas joa nisu dovoljno za~ivjeli  k tomu, valjanost se pristupnih kriterija tek treba iskuaati! Hrvatska  Zemlja uda, zemlja sa samo jednim pravilom, zemlja u kojoj su znanstvenici ili puki dr~avni inovnici ili izvozna roba mozgovnoga odljeva? Jeste li spremni u njoj ~ivjeti? Ja zasad nisam. Hoe li ovi retci pomoi, ne znam, no radije ih upuujem Vama, nego Ministarstvu. Ako tamo budu nekoga zanimali, ve e za njih doznati... Nemam, naravno, prostora da sva tri zakona potanko raa lanim, a kada bih i imao, ne bih mogao niata rei o nizu takoer novih zakona i pravilnika na koje se u njima upuuje, a koji bi njihovu primjenu mogli upraviti u joa nepo~eljniju smjeru. Udarni naslov  onaj o prostituciji, ti e se ukupnoga naglaska u nacrtima danoga obavljanju znanstvenih i stru nih poslova za tr~iate te suradnji i povezivanju s gospodarstvom. Neovisno o tomu o kojem se znanstvenom podru ju radi, prema zakonskom nacrtu, svi postojei instituti imaju se razvrstati u dvije skupine  u nacionalne i u dr~avne institute. Prvima bi tako dr~ava s razdjela Ministarstva pokrivala najviae do 80 % ukupnoga prora una, drugima najviae do 60 %, pri em formulacija iz nacrta  nehotice ili hotimice?  ne prihvaa odgovornost niti za temeljne plae i tzv. hladni pogon. `togod rekli, to baa ne sli i na onu ustavom zajam enu pomo! Dio mojih druatvenih i humanisti kih kolega sklon je uklju iti se u neku vrstu znanstvenoga najamniatva (recimo, u kulturnom turizmu), no ja isto sumnjam da e, primjerice, opina Kor ula htjeti financirati nepristrano istra~ivanje koje bi na kraju moglo ustanoviti da je Marko Polo roen u Veneciji. }elimo li zaista druatvene i humanisti ke znanosti sada izru iti (nerazvijenom hrvatskom) tr~iatu, a toliko smo se trudili da ih oslobodimo lijeve ili desne politike? Proali zakon odreivao je da se znanstveni instituti i druge znanstvene pravne osobe mogu financirati samo iz izvora koji ne utje u na njihovu neovisnost i dostojanstvo, te samo djelatnostima koje ne atete ostvarenju njihovih osnovnih, humanisti kih zadaa! Takvih ograni enja u ovim nacrtima  ili smialjeno ili nedomialjeno  nema! Proali zakon sadr~avao je i odredbu o poticanju i uva~avanju specifi nosti nacionalnih sadr~aja (identitet), ovaj pak naglaaava uklju enost u svjetska znanstvena istra~ivanja, u kojima je ak i mjesto Polova roenja (da ne govorim o nekim klju nijim aspektima hrvatske povijesti i druatva) potpuno sporedno. Zar je financiranje javnih instituta i drugih znanstvenih pravnih osoba doista toliki teret?  ovogodianji dr~avni prora un (ukupno 143 milijarde kuna) za redovnu djelatnost svih visokih u iliata u RH predvia 2,2 milijarde kuna, a za onu javnih instituta 326 milijuna kuna. Mirovne pak misije dobit e 333, vjerske zajednice 292, a samoupravna tijela prekobrojnih opina i ~upanija 90 milijuna kuna pomoi (povrh najmanje 3,1 milijarde kuna za obavljanje decentraliziranih upravnih funkcija). Koliko mo~e biti atetno nepotpuno javno financiranje govori i primjer Leksikografskoga zavoda  premda je joa 2001. zgotovio prvi hrvatski internetski leksikon, njegova je uprava odustala od besplatne objave kako ne bi izgubila prihode od konvencionalnoga, tiskanoga izdanja. Da dr~ava povea svoje sudjelovanje u njegovu prora unu na 100, umjesto sadaanjih 70 80 % (razlika se dakle mora pokrivati vlastitim prihodima, kao i kod buduih tzv. nacionalnih znanstvenih instituta), sve publikacije i bibliografska pomagala Leksikografskoga zavoda mogli su ve cijelo desetljee internetski i bez naplate biti dostupni svim hrvatskim graanima, a i strancima! Ovako  ni v rit ni mimo  unato  znatnom ulaganju prora unskoga novca, utjecaj njegovih dostignua ostaje ograni en, a dr~avna revizija sveudilj guna zbog skupoe i neprodavanosti pojedinih publikacija, kao da bi se to Krle~ino edo trebalo orijentirati na kuharice ili pornografiju. Govorei o politici NPRf > X f h  >  ǻǎssgsXIIh;Fxh5HCJOJQJaJhv'h5HCJOJQJaJhvmCJOJQJaJhNCJOJQJaJhv'hICJOJQJaJhv'ho| CJOJQJaJh-sho| CJOJQJaJh-shgGCJOJQJaJhgGCJOJQJaJh;Fxho| CJOJQJaJh;FxhCJOJQJaJh;FxhCJOJQJaJh CJOJQJaJRTVLZf'7H<lAJMVUDwz~R$dh`a$gd$dh`a$gdKl$dh`a$gdL$dh`a$gdN $dha$gdN  6 H b TlL*F~Ǹ||||mamamUImhi@~CJOJQJaJhleCJOJQJaJhNCJOJQJaJh;Fxh[CJOJQJaJh;Fxh(9CJOJQJaJh;FxhCJOJQJaJh;FxhMCJOJQJaJh;Fxho| CJOJQJaJhv'ho| CJOJQJaJhv'hv'CJOJQJaJhv'h5HCJOJQJaJh;Fxh5HCJOJQJaJhi1CJOJQJaJjJlxD:48廬ʠʠ|pdp|XXhlBCJOJQJaJh CJOJQJaJhLCJOJQJaJhleCJOJQJaJh;CJOJQJaJhweCJOJQJaJhy10CJOJQJaJh;Fxh8CJOJQJaJh;Fxh(9CJOJQJaJhNCJOJQJaJh;Fxh[CJOJQJaJh[CJOJQJaJhv'h[CJOJQJaJ!8HR`b(<>JXx4BPR|~(0FTVXZ2Brt|H 㳧˛ˏקwkh[CJOJQJaJhHCJOJQJaJh;CJOJQJaJhweCJOJQJaJh;CJOJQJaJh CJOJQJaJhLCJOJQJaJheRCJOJQJaJhDmCJOJQJaJhlBCJOJQJaJhNCJOJQJaJhNhN6CJOJQJaJ&H n ! ""###.#2#$2$H$n$$,%b%l%%%%%%%d''())b**++--4-B-B.n..ĸĬĠĬĸĬĔĔĈ|pĸheRCJOJQJaJh;CJOJQJaJhDmCJOJQJaJhrQCJOJQJaJhzCJOJQJaJhQySCJOJQJaJh/CJOJQJaJhLCJOJQJaJh-sCJOJQJaJh&CJOJQJaJh-CJOJQJaJhCJOJQJaJ,..023x3|33334455@7777(8j8r88888 9(999b::ĸĬ蝎sdXdXdhbVCJOJQJaJh;FxhfCJOJQJaJh;Fxh|CJOJQJaJh[CJOJQJaJh;Fxh;FxCJOJQJaJh;Fxhf|CJOJQJaJhJ.CJOJQJaJh/CJOJQJaJhJ[CJOJQJaJhQySCJOJQJaJhrQCJOJQJaJhLCJOJQJaJh&CJOJQJaJ:^;;D<<<<<<==R=Z=j====>B>D>N>> ?*?6?f??2@h@@@@@@ĸĸĸĠĠ|pdpXpXphzwCJOJQJaJhveCJOJQJaJhHCJOJQJaJh7sCJOJQJaJh[CJOJQJaJhSCJOJQJaJh8CJOJQJaJh CJOJQJaJhleCJOJQJaJhCJOJQJaJhv'CJOJQJaJhNCJOJQJaJhCJOJQJaJh;FxCJOJQJaJ!@ A2A6A8AZA\A^AjAlAAAAvB C$CNC|CCCJDLDxDzD|DDDDDDEEĸĬĠĔĈ|p|pĠdXh;CJOJQJaJh lCJOJQJaJho CJOJQJaJhveCJOJQJaJhCJOJQJaJhPlCJOJQJaJhmzCJOJQJaJh/CJOJQJaJh-sCJOJQJaJh.4CJOJQJaJhzwCJOJQJaJh8CJOJQJaJh CJOJQJaJhCJOJQJaJEEEEEEFGGHHHHvHHHJJ$J&J*JPJRJdJJ:MXMMNNNN@BRHbPRĸvj^ĔRh CJOJQJaJhi1CJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhK,CJOJQJaJhCJOJQJaJh-kCJOJQJaJhVCJOJQJaJh+CJOJQJaJhZCJOJQJaJh@CJOJQJaJh;CJOJQJaJhSCJOJQJaJJzֈR"t$0<@b02fj4:Fjиܸܸ||pdhCJOJQJaJhy10CJOJQJaJhCJOJQJaJh;CJOJQJaJh CJOJQJaJhK,CJOJQJaJhCJOJQJaJhMCJOJQJaJhMCJOJQJaJhKlCJOJQJaJhSCJOJQJaJhiCJOJQJaJhvCJOJQJaJ'6d|Nz̘Ԙ28BnrșPܚ4<R踬ĝpaĬUIh6 CJOJQJaJhfbCJOJQJaJhI:hCJOJQJaJh-sh-sCJOJQJaJh-shCJOJQJaJh-shfbCJOJQJaJh-shCJOJQJaJhI:CJOJQJaJhQySCJOJQJaJhCJOJQJaJhSCJOJQJaJhK,CJOJQJaJh CJOJQJaJh-sCJOJQJaJRn̝,.NRn֟@R4¥ĥ֥ܥئ$иЬЬРиД|||||p|dhweCJOJQJaJhi1CJOJQJaJheRCJOJQJaJhBuACJOJQJaJh;6CJOJQJaJhMCJOJQJaJh"v"CJOJQJaJhQySCJOJQJaJhK,CJOJQJaJhI:CJOJQJaJhfbCJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJ&$0:FHą̇0,:ʻyymaUaIa=htaCJOJQJaJhDmCJOJQJaJhzCJOJQJaJhfbCJOJQJaJhCJOJQJaJhy10CJOJQJaJh7xCJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhh>NCJOJQJaJhh7xCJOJQJaJhhMCJOJQJaJhhweCJOJQJaJhweCJOJQJaJhi@~CJOJQJaJ:lڬܬ­8`N̯ưְڱZpr@JxʶиЬЈЈ|pdddhweCJOJQJaJhCJOJQJaJhDmCJOJQJaJhzCJOJQJaJhBuACJOJQJaJh>NCJOJQJaJhCJOJQJaJh"v"CJOJQJaJhMCJOJQJaJhtaCJOJQJaJhfbCJOJQJaJhy10CJOJQJaJhi1CJOJQJaJ#r:<Z\^`dfjlprvx$a$ dgd;Fx $dha$gdN$dh`a$gdN $dha$gdDm$dh`a$gd.̸8:<XZ\^`bfhlnrtxzĵwswswswskgk^kZVshUhMhvmmHnHuh|jh|Uh jh Uh;FxhCJOJQJaJhCJOJQJaJhMCJOJQJaJhDmh-kCJOJQJaJhDmhDmCJOJQJaJhMCJOJQJaJhfbCJOJQJaJh"v"CJOJQJaJhweCJOJQJaJhNCJOJQJaJ21h:p. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List >> ;Fx0Headerdp#.. ;Fx0 Header Char> @> ;Fx0Footerdp#.!. ;Fx0 Footer Char@2@ [l List Paragraph ^m$PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] M  ***- 8H .:@EnOm8tyR$:+-./012345]^_`abcdf,e $&-!d0# AA@0(  B S  ?nMpMqMsMtMvMwMyMzMMM(+%&, - #$ !!""&&_,`,;.<.00f3g377.;/;NXKlvv'fbVz:ff|vmhL@S8N-=BnMpM@D  !%&MXX XXXXXXX X"X$X.X4X8XBXHXJXRXlUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"1& j A ' A 'A0GMGM2HX  $P2!xxFilip HameraakFilip Hameraak Oh+'0x  ( 4 @ LX`hpFilip HamerakNormalFilip Hamerak3Microsoft Office Word@F#@IOm@:n@xq  A՜.+,0 hp|  'GM  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnoqrstuvwxyz{|}~Root Entry FoqData h1Tablep"WordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore@Nq:q4JD2V3XUG1URS==2@Nq:qItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q