ࡱ> q bbjbjt+t+  AA b9]dhp8$(d<2(K) Lu (]______$nb0d @K   R(d]( ]  +B"d]$`\o  '6MOGUNOSTI UPORABE OTPADNE KAMENE PRA`INE ZA IZRADU BRTVENIH SLOJEVA ODLAGALI`TA }elimir Veinovi, dipl. ing. prof. dr. sc. Predrag Kvasni ka Rudarsko-geoloako-naftni fakultet, Zagreb, Pierottijeva 6 SA}ETAK: U Hrvatskoj postoji nekoliko veih pogona za iskoriatavanje i obradu arhitektonsko-graevnog (AG) kamena prilikom ije obrade nastaju znatne koli ine vrlo fine kamene praaine koja predstavlja tehnoloaki otpad i mora se na odgovarajui na in zbrinuti Premda se do sada, u viae navrata, pokuaalo korisno rabiti navedeni materijal, za naae prilike ekonomski i tehnoloaki odgovarajue rjeaenje joa nije pronaeno. Svojstva kamene praaine uglavnom odgovaraju svojstvima materijala za izradu brtvenih slojeva odlagaliata otpada. Odreenim postupcima kamena praaina bi se mogla prilagoditi zadanim uvjetima. U radu su prikazani rezultati ispitivanja koeficijenta propusnosti na uzorcima kamene praaine koji pokazuju da se taj materijal, uz odreena ograni enja, mo~e ugraivati u brtvene slojeve. KLJU NE RIJE I: mineralni brtveni slojevi, odlagalite otpada, koeficijent propusnosti, otpadna kamena praina. POSSIBLE APPLICATION OF WASTE STONE DUST FOR SANITARY LANDFILL LINERS SUMMARY: In Croatia there are several large dimension stone cutting facilities that produce significant quantities of fine stone dust which is technological waste and has to be disposed. Although there has been several attempts of practical usage of this material, the right solution is not found util now. Stone dust characteristics partly correspond to those for landfill liners and could be ajusted to relevant criteria. Permeability measurements on specimens of stone dust are presented in the paper. The results confirm that a stone dust is applicable as a material for mineral liners. KEY WORDS: mineral liners, landfill, coefficient of permeability, waste stone dust. UVOD Velike koli ine otpadne kamene praaine nastale obradom arhitektonsko-graevnog kamena (dalje u tekstu: AG kamen) trebalo bi zbrinuti na na in koji e zadovoljiti kako ekonomske i in~enjerske, tako i ekoloake kriterije. Postoji viae mogunosti za, ekonomski zanimljivo, zbrinjavanje tog materijala. Neke od njih su: uporaba materijala kao punila [1] (PVC, gumene smjese, sto na hrana, sredstva za zaatitu bilja, premazi, kozmeti ki i farmaceutski proizvodi, asfalt...), neutralizacija kiselog tla i sl. No, postoji nekoliko razloga zbog kojih se takav materijal svejedno teako rabi u navedene svrhe: neodgovarajua granulacija, ato bi u odreenim slu ajevima zahtijevalo dodatno usitnjavanje materijala u posebnim mlinovima prisutnost estica metala nastalih troaenjem reznog i alata za obradu kamena te varijabilan mineralni sastav, odn. prisustvo razli itih vrsta kamenog materijala. Uobi ajeni na in zbrinjavanja otpadne kamene je jednostavno odlaganje materijala na nekom jaloviatu; no takva jaloviata samo zauzimaju dragocjeni prostor. Kod takvih deponija pokosi esto puta nisu u skladu s geomehani kim karakteristikama materijala pa su nestabilni i opasni. Ako se ne deponira, nego se istresa u more ili u kakav vodotok, gdje mo~e otii s otpadnim vodama iz pogona za obradu kamena, materijal mo~e biti izvor one iaenja okoliaa S druge strane, postoji mogunost uporabe kamene praaine za brtvene slojeve sanitarnih odlagaliata, pogotovo u podru jima u kojima nema dovoljno nepropusnih prirodnih materijala, kao ato je to slu aj u krau. Gradnja sanitarnih odlagaliata u krakim podru jima posebno je slo~ena, s obzirom na injenicu da je tlo mahom jako propusno i omoguuje izravnu komunikaciju oborinskih i procjednih voda s podzemnom vodom. Materijali za izradu brtvenih slojeva moraju zadovoljiti niz propisanih kriterija, meu kojima je, jedan od va~nijih - zahtjev za niskom vrijednoau koeficijenta propusnosti. Prema hrvatskom "Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom" [2], najvea dopuatena vrijednost koeficijenta propusnosti brtvenih slojeva odlagalita otpada I kategorije (odlagalita komunalnog i nekih vrsta tehnolokog otpada) mora biti jednaka ili manja od 1x10-7 cm/s, a za brtvene slojeve odlagalita II kategorije (odlagalita nekih vrsta tehnolokog otpada) od 1x10-5 cm/s. U krkom podru ju Hrvatske nema dovoljno materijala ija bi propusnost zadovoljila tra~ene kriterije, a uporaba bila ekonomski isplativa i opravdana. Od umjetno dobivenih, posebno su zanimljivi materijali koji su nusprodukt u nekom tehnoloakom procesu, pa su i sami otpad. Tu nailazimo na mogunost primjene kamene praaine iz pilana AG kamena [3]. U Hrvatskoj postoji nekoliko veih pogona za iskoriatavanje i obradu arhitektonsko-graevnog (AG) kamena, primjerice, kamenolomi i postrojenja firme "Kamen - Pazin" iz Pazina. Koli ine proizvedene praaine su znatne, a radi se o desecima i stotinama kubika materijala godianje, zavisno o veli ini postrojenja. PREGLED LITERATURE Ideja o uporabi alternativnih materijala za izradu brtvenih slojeva odlagaliata nije nova. Nedostatak odgovarajuih materijala za izradu brtvenih slojeva odlagaliata komunalnog otpada u krau potaknuo je projekt istra~ivanja drugih materijala koji bi mogli biti zanimljivi te se u lanku Kova ia et al. [4] kao materijal za tu svrhu predla~e istarski flia. Osim fliaa, mogua je primjena joa nekih alternativnih materijala koji po svojim svojstvima odgovaraju mineralnim materijalima za izradu brtvenih slojeva (glina, bentonit), a dostupniji su i jeftiniji od njih. esto su ti materijali otpad u tehnoloakom procesu (celulozna pulpa, kamena praaina) i njihovom uporabom za brtvene slojeve ujedno rjeaavamo problem njihovog odlaganja. Od alternativnih materijala zanimljivi su: celulozna pulpa [5]; flia [4]; kamena praaina. Alternativne materijale tra~ili su i Barrington i Hengnirun [6]. Oni su predlagali da se, kao brtveni sloj u gnojnici, umjesto betona, ugrauje materijal dobiven mljevenjem vapnenca. Istra~ivanja su bila usmjerena k utvrivanju kakvoe filtrata nakon procjeivanja kroz sloj vapnena kog praha. Izlo~en filtratu koji sadr~i organske tvari, porozni medij uglavnom gubi dio svoje propusnosti. Mehanizmi brtvljenja mogu se svrstati u tri grupe: mehani ki, bioloaki i kemijski: Mehani ko brtvljenje nastupa kad su krute estice koje filtrat sadr~i (nosi) krupnije od pora brtvenog sloja pa se zbog toga u njemu zaustavljaju. Bioloako brtvljenje izazivaju mikroorganizmi u vidu biljne smole (engl. gum) i polisaharida - ugljikohidrata s na povraini vrlo gusto rasporeenim elektri no pozitivno nabijenim mjestima. Oni se adhezivno ve~u na stijenke pora brtvenog sloja ato, ako su pore izlo~ene intenzivnom protjecanju bioloakih nusprodukata, u kona nosti dovodi do njihovog za epljenja. Kemijsko brtvljenje nastaje kad filtrat kemijski reagira s esticama brtvenog sloja. Gleizacija (engl. gleization) je kemijski proces, koji se dogaa u zasienim uvjetima, a kod kojeg ugljikohidrati slu~e kao hrana anaerobnim mikroorganizmima koji vrae redukciju i otapaju metalne okside u vrstim esticama brtvenog sloja. Ti se metali izdvajaju u nakupinama i za epljuju pore (makropore) ato uzrokuje smanjenu propusnost. Ako se ovi procesi ne uzmu u obzir, ve se postavi kriterij u odnosu na propuatanje iste vode, mo~e se pretpostaviti da e dobiveni rezultat biti na strani sigurnosti. Naravno, ako zadovolji kriterije vodopropusnosti, materijal tek "ulazi meu materijale kandidate" koje treba ispitati i obzirom na druge mogue atetne pojave vezane uz protok filtrata. Jasno je da sastav filtrata nastalog procjeivanjem vode kroz odlagaliate komunalnog otpada nije u cjelosti jednak fluidu gnojnice, on je daleko slo~enijeg sastava, ali u slu ajevima odlaganja otpada s visokim udjelom organske tvari, sli nost sastava im se poveava, ato valja imati na umu. TRA}ENA SVOJSTVA MATERIJALA ZA IZRADU BRTVENIH SLOJEVA ODLAGALI`TA KOMUNALNOG OTPADA Pitanje definicije dovoljno pouzdanog sustava brtvljenja, osnovno je za donoaenje ispravne odluke o materijalu koji e se koristiti. Na temelju dosadaanjih iskustava sustav brtvljenja treba imati: dovoljno mali, propisima odreen, koeficijent vodopropusnosti k; postojanost, odnosno otpornost u uvjetima eksploatacije (na temperaturu od barem 70(C; na tvari koje su sadr~ane u otpadu, odlagalianim plinovima i procjednim vodama; na optereenje objekta; na eroziju; na zamrzavanje; na slijeganje podloge i sl.); tehni ko-tehnoloaku pogodnost za ugradnju; mogunost kontrole nepropusnosti (za vrijeme gradnje, eksploatacije (punjenja) i mirovanja nakon zatvaranja objekta); nepropusnost za plinove emitirane iz objekta; mogunost obnove oateenog i  umornog materijala; tr~ianu konkurentnost (ekonomi nost) [7]. Koeficijent propusnosti jedan je od klju nih pokazatelja za odreivanje kvalitete brtvenih slojeva te zato njegovom odreivanju treba posvetiti posebnu pozornost. Ispitivanje treba provesti na materijalu pripremljenom standardnim na inom (Proctor) i tlakovima pod kojim e se materijal nalaziti u tlu nakon ugradnje. Osim navedenih postupaka, materijalu za izradu brtvenih slojeva potrebno je odrediti (specifirati) indeks plasti nosti, granice te enja i odreene minimalne zahtjeve u pogledu granulometrijskog sadr~aja, a sve to u svrhu zadovoljavanja tra~enih karakteristika. Prema Bagchiu [8] za izgradnju brtvenih slojeva pogodnim bi se pokazali materijali koji zadovoljavaju slijedee karakteristike: granica te enja ( 30 %; indeks plasti nosti ( 15 %; postotak finih estica ( 50 %; udio gline ( 25 %. Prema Danielu [9] minimalni zahtjevi koji se preporu uju su: postotak finih estica (20 - 30 %; indeks plasti nosti ( 7 - 10 %; postotak aljunka ( 30 %; maksimalna veli ina estica 25 do 50 mm. Nacionalna uprava za rijeke u Velikoj Britaniji [10] odredila je, kao pogodne one materijale za izgradnju brtvenih slojeva koji zadovoljavaju slijedee uvjete: granica te enja < 90 %; indeks plasti nosti < 65 %; udio gline > 10 %. Kod njema kih sustava za brtvljenje na odlagaliatima [11] zahtijeva se da odabrani materijal mora ispunjavati slijedee: postotak finijih estica > 20 %; udio organske materije < 5 %; udio karbonata < 15 %; suha gustoa > 95 % od maksimalnog Proctora. Iz navedenih podataka mo~e se zaklju iti kako nema standardnih i ope prihvaenih kriterija prilikom odabira pogodnog materijala, ali se kao najva~niji geotehni ki parametri mogu izdvojiti slijedei: koeficijent vodopropusnosti, postotak finih estica, udio gline, indeks plasti nosti i granica te enja. Filtrat odlagaliata otpada mo~e ozbiljno oatetiti i ugroziti glinene brtvene slojeve. Posebno su opasne tekuine (fitrati) s ekstremnim pH vrijednostima: pH<3 ili pH>11, ali brzina i razmjer uniatenja brtvenog materijala ovisit e i o koncentraciji kiseline, trajanju reakcije, odnosu rvrsto/tekue, tipu mineralnog brtvenog materijala i temperaturi [10]. Bentonit zna biti izuzetno podlo~an razaranju uslijed djelovanja kiselina [12]. Tekuine s niskom dielektri kom konstantom uzrokuju flokulaciju estica glina, ato za posljedicu ima stezanje i pucanje glinenog sloja [13]. Gline s visokim negativnim nabojem i visokom aktivnoau podlo~nije su utjecaju organskih kemikalija od glina s niskim negativnim nabojem. Natrij bentonit je posebno podlo~an ovom utjecaju [14]. Geomembrane imaju dosta veliku otpornost na agresivni utjecaj veine kemikalija, osim otapala na bazi klorina. Polietilen, ina e poznat po slaboj propusnosti ak i kada su u pitanju jako agresivne kemikalije, pokazuje tendenciju ka daleko veoj propusnosti, ako se u filtratu. odn. laboratorijskom fluidu za ispitivanje propusnosti, nau benzen i ksilen [15]. injenica je da kamena praaina, sastavljena dobrim dijelom od kalcijevog karbonata mora pokazati slabosti ako se nae u prisustvu agresivnog filtrata, pogotovu ako se radi o tekuini niske pH vrijednosti, no sli no e reagirati i drugi mineralni materijali za izradu brtvenih slojeva, npr. glina. Pri razmatranju ovog problema u obzir treba uzeti tendenciju filtrata odlagalita komunalnog otpada tijekom vremena ka porastu pH vrijednosti, a s time i k manjoj agresivnosti . PROVEDENA ISPITIVANJA MATERIJALA Da bi se utvrdila eventualna mogunost primjene ovog materijala za navedenu svrhu - izradu brtvenih slojeva, na kamenoj praaini je do sada (u okviru projekta istra~ivanja na RGN fakultetu) provedeno odreivanje: mineraloako-kemijskog sastava udjela teakih metala; granulometrijskog sastava i Atterbergovih granica; koeficijenta propusnosti (uz pomo nekoliko razli itih metoda); koeficijenta molekularne difuzije. Rendgenskom analizom mogli su se identificirati maksimumi slijedeih minerala (minerali su poredani pribli~no prema u eau u uzorku): feldspati, monoklinski pirokseni (diopsid i augit), muskovit, amfibol, biotit, kremen, i kalcit [16]. Kemijski sastav (mijeaane) kamene praaine dan je u tablici 1. Gubitak ~arenjemSiO2Fe2O3Al2O3CaOMgOSO3Na2OK2O4,6441,0016,6310,5017,868,190,120,710,39 Tablica 1. Kemijski sastav mijeaane kamene praaine (vrijednosti su postoci). Table 1. Chemical compounds of mixed stone dust (in %) Uzimajui u obzir kemijsku analizu mo~e se konstatirati da je koli ina ~eljeza znatno vea nego ato bi mogla potjecati iz silikatnih minerala, a objaanjava se troaenjem materijala alata za pilanje i obradu kamena. Tomu u prilog govori i injenica da je dio estica dosta feromagneti an. Na difraktogramu rendgenske analize maksimumi ~eljeza se ne zapa~aju iz razloga ato su estice, kako ~eljeza tako i ostalih minerala vrlo sitne i ato, radi jakog mehani kog tretmana koji su pretrpjele, djelomice poprimaju amorfna svojstva. Kemijska analiza provedena na Rudarsko-geoloako-naftnom fakultetu u Zagrebu pokazala je da se koli ina prisutnog Fe kree u iznosu 1-1,7 %. Analizom talne vode (filtrata dobivenog procjeivanjem redestilirane vode kroz uzorak praaine) utvreno je prisustvo izdvojenog mangana u iznosu od 0,4 ppm i ~eljeza 0,55 ppm. Ove vrijednosti su bliske nuli pa se mo~e smatrati da ne bi doalo do ispiranjanja (iznoaenja) Fe i Mn procjeivanjem vode kroz materijal. Ispitivanjem je utvrena kiselost talne vode od pH ( 5,5. Razlog za ovako "nisku vrijednost" nalazimo u uporabi redestilirane vode (pH ( 5,5). Geomehani ka ispitivanja materijala dala su rezultate prikazane u tablici 2, a granulometrijski sastav prikazan je dijagramom na slici 1. Odreivanjem karakteristika zbijanja, metodom Proctor-a, dobiven je podatak o optimalnoj vla~nosti pri ugradnji od w = 33 %, pri suhoj volumenskoj te~ini (d = 1,37 kN/m3. Relativni porozitet takvog materijala iznosi n = 0,515. MATERIJALGustoa estica (g/cm3(Vla~nost (%(Granica te enja (%(Granica plasti nosti (%(Indeks plasti nosti (%(K. praaina 12,963346,2429,0417,20K. praaina 22,964046,2429,0417,20 Tablica 2. Gustoa i Atterberg-ove granice ispitivanih materijala. Table 2. Specific density and Atterberg parameters of stone dust. Slika 1. Granulometrijski sastav ispitivanog materijala. Figure 1. Stone dust granulometric curve. Mjerenje koeficijenta propusnosti materijala obavljeno je metodom zadane protoke (laboratory flow-pump test). Odabir metode proizaaao je iz o ite prednosti ovog testa pred uobi ajenim metodama, a to je da se protoka mo~e preciznije nametnuti nego naknadno mjeriti kao posljedica nametnute razlike potencijala na krajevima uzorka [17]. Druga je prednost ovog postupka da se stacionarno te enje, i kroz slabopropusni uzorak, uspostavlja u relativno kratkom roku, pa je, za vrijeme trajanja jednog "klasi nog" ispitivanja mogue obaviti i desetak ispitivanja sa zadanom protokom. Postupak je inverzan postupku mjerenja koeficijenta propusnosti sa stalnim padom potencijala u troosnom ureaju. Konkretno, ispitivanja su obavljena na materijalu ugraenom u modificiranu troosnu eliju i, u drugoj seriji ispitivanja, u hidrauli ki edometar. Vodopropusnost je mjerena za konsolidacijska naprezanja od 50, 100, 200 i 400 kN/m2, a s protokama: 1000, 2000, 3000 i 5000 mm3/h ((l/h). Odabir protoka bazirao se na tome da minimalna protoka bude ona kod koje pokus daje (suvisle) rezultate i kod koje je hidrauli ki gradijent vei od 10 (i > 10), a da maksimalna protoka - bude ona kod koje je hidrauli ki gradijent manji od 40 (i < 40). Prema njema kim preporukama [18], prilikom mjerenja koeficijenta propusnosti brtvenih slojeva odlagaliata otpada, hidrauli ki gradijent treba biti i = 30, odnosno, odreuje se prema uvjetima na terenu. Osnovna mjerenja provedena na kamenoj praaini raena su na dva tipa uzoraka. Prvi tip je uklju ivao uzorke pripremljene u Proctor-ovom aparatu s optimalnom vla~noau od w = 33 %, a drugi one pripremljene s poveanom vla~noau w = 40 %. Ovim se htjelo provjeriti ovisnost koeficijenta propusnosti o prirodnoj vla~nosti materijala. Kao ato se i o ekivalo, s poveanjem konsolidacijskog naprezanja (nadpritiska) doalo je do smanjenja koeficijenta propusnosti. Ovo bi trebalo uzeti u obzir kod projektiranja odlagaliata, jer se nadpritisak poveava s poveavanjem visine sloja otpada. Poveana vla~nost ugraenog materijala (za 7% vea od optimalne) uzrokovala je poveanje vrijednosti koeficijenta propusnosti, ali odstupanja nisu jako velika. Zanimljivo je primjetiti da su se vrijednosti koeficijenata propusnosti na ispitivanim uzorcima kamene praaine mogle o itati ve u aestoj minuti pokusa. Rezultati mjerenja - veli ine koeficijenta propusnosti kamene praaine dobivene ovim ispitivanjem na slici 2.  Slika 2. Rezultati ispitivanja koeficijenta propusnosti u ovisnosti o prirodnoj vla~nosti materijala i konsolidacijskom naprezanju. Figure 2. Results of flow-pump tests considering material moisture content and consolidation stress. Drugi proces koji, osim konvekcije, mo~e uzrokovati pronos tvari kroz poroznu sredinu je molekularna difuzija. U okviru ispitivanja molekularne difuzije na kamenoj praaini, pripravljen je saturirani uzorak u laboratorijskim uvjetima (T=200 C), a kao traser uporabljena je otopina NaCl. Pri odreivanju koeficijenta molekularne difuzije, posebnu pozornost usmjerilo se ka na inu ugradnje materijala. Naime, prilikom ugradnje uzoraka koristile su se razli ite energije zbijanja, tj. promatran je odnos koeficijenata difuzije i zbijenosti materijala. Premda su ispitivanja joa u tijeku, prvi dobiveni podaci daju ohrabrujue rezultate [19]. ZAKLJU AK I SMJERNICE ZA DALJNJA ISPITIVANJA Mjerenja propusnosti otpadne kamene praaine uz pomo metode sa zadanom protokom - "laboratory flow-pump test", kao rezultat daju vrijednosti koeficijenta propusnosti u iznosu od 8,56 x 10-7 do 7,20 x 10-7 cm/s pri uvjetima optimalne zbijenosti po Proctor-u. Izmjerene vrijednosti koeficijenta propusnosti vee su od propisima zahtijevanih za brtvene slojeve odlagaliata komunalnog otpada (1 x 10-7 cm/s), ali su u skladu sa zahtjevima glede brtvenih slojeva odlagalita nekih vrsta tehnolokog otpada (1 x 10-5 cm/s). Granulometrijski sastav i Atterberg-ove granice materijala nalaze se u granicama preporuka iz literature, jedino udio karbonata prelazi postavljenu granicu [11]. Na temelju prikazanih ispitivanja se mo~e konstatirati da otpadna kamena praaina po svojim karakteristikama zadovoljava kao materijal za izradu brtvenih slojeva odlagaliata II kategorije, a u svezi odlagaliata I kategorije trebalo bi ispitati mogunost dodavanja nekih aditiva (bentonit i sl.). Ovo ukazuje na eventualni smjer daljnjih istra~ivanja. Nastavak istra~ivanja mogao bi se, takoer, usmjeriti ka ispitivanju fizi kih, kemijskih i bioloakih mehanizama brtvljenja s obzirom na meudjelovanje filtrata odlagaliata otpada i kamene praaine kao materijala za izradu brtvenih slojeva. Ispitivanja bi se provodila na istom i materijalu s aditivima. Osim navedenog, planira se usmjeriti istra~ivanja ka ispitivanju utjecaja ekstremnih temperaturnih promjena te kemijskih i mehani kih optereenja ovog materijala, sa i bez aditiva. Premda se na prvi pogled mo~e rei da kamena praaina s visokim sadr~ajem kalcij karbonata nije podobna za izradu brtvenih slojeva odlagaliata otpada poradi agresivnosti odlagalianog filtrata, u obzir treba uzeti i drugu stranu tog problema. Naime, koliko je upitan negativan utjecaj nekih sastojaka filtrata na odreene minerale sadr~ane u kamenoj praaini toliko je i upitan negativan utjecaj tih istih ili nekih drugih komponenti filtrata na aktivnost minerala glina ili geomembranu u klasi nim brtvenim slojevima. Uporaba otpadne kamene praaine u svrhu izrade zaatitnih slojeva odlagaliata otpada u krakim krajevima zna ila bi, s jedne strane, rjeaavanje problema iznala~enja za tu svrhu adekvatnog materijala u podru ju koje s njim oskudjeva, a s druge strane - efikasan i jeftin na in zbrinjavanja velikih koli ina industrijskog otpada. ZAHVALA Mjerenja i analize, opisane u ovom radu obavljene su u okviru znanstvenih projekata: "Geotehnologija za odlagaliata otpada" (D. Kova i), "Impervious barriers for landfills in karst" (D. Kova i, D. Znidar i), "Mineralni brtveni slojevi za odlagaliata otpada" (P. Kvasni ka). Koristimo ovu priliku da zahvalimo djelatnicima Instituta graevinarstva Hrvatske, u ijim su laboratorijima mjereni koeficijenti vodopropusnosti i geomehani ke karakteristike materijala, a posebno gi. Snje~ani Sesar i dr. Ivanu Vrkljanu. Mjerenje koeficijenta molekularne difuzije vraeno je u Hidrotehni kom laboratoriju Graevinskog fakulteta u Zagrebu. Posebno se ~elimo zahvaliti djelatnicima firme "Kamen Pazin" na pru~enoj pomoi pri nabavci uzoraka kamene praaine. LITERATURA Gazarek, M. (1979): Preliminarna ispitivanja dobivanja mikro-punila iz krede Ruopanec, Zbornik radova Rudarsko-geoloako-naftnog fakulteta, u povodu 40 godina rada 1939-1979, 235-244, Zagreb. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom. Narodne novine Br. 123/97. (1997), Zagreb. Veinovi, }., Kvasni ka, P., Sesar, S. & Vrkljan, I. (1999): Ispitivanje vodopropusnosti alternativnih materijala za izradu brtvenih slojeva odlagaliata komunalnog otpada u krau, Razprave tretjega posvetovanja slovenskih geotehnikov, ed. Majes, B., pp. 29-38, Portoro~. Kova i, D., Kova evi-Zeli, B., Vrkljan, M. & Znidar i, D. (1998): Impervious barriers for landfills in karst. In Mari, Lisac & Savits-Nossan (eds.), Proc. XIth Danube-European Conf. on Soil Mechanics and Geotechnical Engineering, Pore , 435-440, Rotterdam, Balkema. Kova i, D. (1994): Materials for the final cover of sanitary landfills, Zbornik radova Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta, 11-15, Zagreb. Barringtnon, S.F. & Hengnirun, S. (1996): Limestone liners to protect groundwater quality against organic wastewater seepage. Water air and soil polution 92. pp 315-327. Milanovi, Z. (1992): Deponij  trajno odlaganje otpada, JP,  Zbrinjavanje gradskog otpada , Zagreb, pp. 199. Bagchi, A. (1990). Desing, construction and monitoring of sanitar landfill. New York: John Wiley & Sons, pp. 285. Daniel, D. E. (1991). Compacted Clay and Geosynthetic Clay Linings. In XV Ciclo di Coference di Geotecnica di Torino, Torino 19-22 Nov. 1991. Jones, R.M., Murray, E.J., Rix, D.W. & Humphrey, R.D. (1995). Selection of clay for use as landfill liners. In Sarsby (ed.), Proc. Int: Symp. on Geotechnics Related to the Environment GREEN 93, Bolton: 443-438, Rotterdam: Balkema. Bishop, D.J. & Carter, G. (1985). Waste disposal by landfill German landfill lining system. In Sarsby (ed.). Proc.Int. Symp. on Geotechnics Related to the Environment GREEN 93, Bolton: 127-134, Rotterdam: Balkema. Nasiatka, D., M., Shepherd. T., A. & Nelson, J., D. (1981): Clay liner permeability in low pH enviroments, Proceedings, Symposium on Uranium Mill Tailings Management, Colorado State University, 627-645, Fort Collins, Colorado. Anderson, D., C. (1982): Does landfill leachate make clay liners more permeable?, Civil Engineering, Vol. 52, No. 9, 66-69. Acar, Y. B. & Ghosn, A. (1986): Role of in hidraulic conductivity of compacted soils permeated with acetone, Proceedings, International Symposium on Environmental Geotechnology, 403-412, Allentown, Pennsylvania. Giroud, J., P. & Cazzuffi, D., A. (1992): Uses of geosynthetics for environmental control, Panelist contribution, Proceedings, 12th International Conference on Soil Mechanics and Foundation Engineering, Rio de Janeiro, 3119-3125, Balkema, Rotterdam. Izvjeae o ispitivanju kamene piljevine, Broj: 55/98 CEMTRA d.o.o., (1998), Zagreb. Kvasni ka, P. & Mateai, L. (1994).  Mjerenje vodopropusnosti pomou zadane protoke uzoraka s odlagaliata otpada u Zapreaiu . Gospodarenje otpadom, Zbornik radova s III meunarodnog simpozija, Zavod za zbrinjavanje gradskog otpada, Zagreb, pp. 306-313. GLR (1993): Geotechnics of Landfill Design and Remedial Work. Technical recommendations - GLR. Second edition. Ernst & Sons. 158 pp. Berlin. Gjetvaj, G., Lon ar, G, Kvasni ka, P. & Veinovi, }. ( lanak u izradi): Pronos zagaenja uzrokovan molekularnom difuzijom. PAGE 1 PAGE 15  EMBED Excel.Sheet.8   EMBED Excel.Sheet.8    ] IT~ (#J#$$ -<-.(/00p1122&3,3h5566J6;4<>>v@x@"A$AJJJJXKZKKKLLMMjMlMSTLTTTTTTTTTUgggg 5CJH*5CJ j j jH*65CJ5CJ5CJU  [ \ ] HINb $ & Fd$d & Fd$dhdh$dh  [ \ ] HINUb !$''B'*\-----p12h588~;==p>?|@nBBC DrDDDLILJ                                           :$''B'*\-----p12h588~;==p>? $ & Fd$ $ & Fdh h & Fd$d$d?|@nBBC DrDDDLILJJ KjKKLLLMzMM$ & F 8d h8$ & F8d h8$d$ & Fd h@$ & Fd h@LJJ KjKKLLLMzMMOtOOQrϲ̴ʵfOh*] ]~޺޼&*H0JmH0J j0JU6H*5CJH*5 jUmH6 jmU~2vxz|RTRT]&P0 & Fd$$dh$$d$d PlQ̴fO* ]W$ & F dh d$dlQ̴fO* ]W$&\^`b¼춰L                                    !$&\^`b$ & F dh h&`#$"&(TVXZb jUjZ0A= CJOJQJUVmHjmg&Q"D6R+ BQD-Y EP$  Bŵ_b}@f̹|wμ̽!@ ڃ/fhb{!P&@[ğ𠔄Zk )D4 PpG)JBU@=iBhpf@[pZXEЈe4@,ae!,4yo'V3 3jVՍҍܙDC1Z+0ڪDֶ9hB6Kc=X7!d^bs;;Ϙ.c9f07,Ծy!Ay+etY#2Q\71׎v5g9s%2'9g=an sk["f27̍g.|F27a c.4$s?1;1w{]bn;sۙt沘bn sd. 2\GRKe)sM;Q>Ffns+g'{{)Maz;#{v/va_5\%J[%c}P˹w(soJ*-yysyQqa9[;ϖiq+3Wa8oqƔS\SN9;XN t&cq1ٕMص-c化|oˬd啤.ل]Xo-5\At&*o`)K6aWeVyQe@67] [|+FGT_%:n=zܶ;TMU}0P<9Ez\\¹lyܨ  wJQG8Ŷ'}UoǺTFS莥Xh[/tPߪgʣ۬Uje 1le21tǷ(N*+ƢX_,$O8$>pr>41+k"S4kcKuZ }Њ[BhMw6-0Tw8m;"G-4ETwt R'YbuE \M9IwZ;2z|BO߸U%C&e:kX&@F}FЗp3L5;XLE?c4?sJ1ʈwp0LL}NE|R8)쓟TwLfYb凳afgYT(qeX4)0 B䩴DTw"hOyY[b1OãE[4G\|R]K2X \P dsXO֧zZO1Z[ma@I ,射 ɃczZ efW~9{| K>k,gU**Z jʫċVՑbW5u>eXTyX iXVPAa GjFZ)%c;:Jb+i[E+@b3-.z*o}Wlu/-TMb,:x ޡt,wPA;CF};ჀbCZϗڵoPm/S:a}O*>cyUޅ/>&>=b1WlVῆ?J$8 [tb,*痤uR| a~dSQ+F&>3b?5÷l{N΋3E}qcƍ[{bH3DIk+#OB )ݨjM7*]Y;hOO1 ("{`y-@yQw0ݧox'|._2QA8]>e3T9++olshsF7eScs'o9yOu R]"o r> {M}.ćh;EfRAwls8W*vAuo0nԟk DŽ%pF/ [Ii nr]9bC8XsOo8`+OY>ZOqTE,õq88`,r@1<1 n7Bq,7`4ZF(Uf5űɬq iU*Bq4+`{=Z]8$ }8Ι=bSVhm`e]"Gɥq̧'gn ǽ88r>?E(;8}.Mtjn+є/دsQQ%EYO2Q5ERe2GDƑ(\Na#"YR^Qqd"& %aL cƑ>d1`<#}b.E,|* G&"t:\DX(BlDo͔TQ&Rqd" rG"PNrDDt6Lfb#j,VƑ(5Lb#ʐPr9)‘{lF4HS,=B٧"#|92pCGP-_Ηn];tVN-7 6\Wanb]>2\pxM4\O%in3fqcұ{Z9wIOУtFlZ; fض$WHr ~ZBwno[>bW(횰`B%EcG=X2.+Oڈ{hb4scg& W&?5C17ˇ&M T `Bn~3f ƍV=OOg<5s]7WʛF UVQ̗]2zvF<\z5Dxg&d7Xިg% J2Ѹ>Aⴉu!DP{>~мrĵ~p}k.cTr~y>2\KnWj]Mv!ֵ`JٽKb]Wٶmn.mumw0n䨂bW&uΟ̣^΢ /~ عM?Y,pZ[b {U 35"B^¯i3vZ;i ʑCG0*QH׹$H\aD)@+M4)*XZ@ZHS-vɐx*iWF'<9qrNQЩS*ͬu SCB됼u4SRdiH/u *]SíK#qfX[2rqĥ82Z1".!k343m^hGOj7G},cElt'p 9+d(dqكs$ BE9QahX /GP1lTo~R*#Vqa#K`Ig۠1q4+L VRGVhJlĩ4טANd۠鞈1Ji2r+)$z -Z{ }z q,+h N̩l+TyǠU>4 /xsTf vygbgH]iv}B3b[Rm~r)(K]}iwfc[JUB aUa p7JGW $- -4=sjIzhltY|xb'ZMl+{4L,C+Wrٜ(r j%"#.%+\#VZ.SXI1_`[UFLeh/֢Xޕm{"A;_Ķ^Vvf*n#vp،;&V%k{7kVh ,7yc+0~aȞlC<-(۹U| Oe#c؉_ػCs`[r̰b}/we۠yb/z{c Km%-Lg6 M]jl+1vZvz?lӓI9+->;~8JqUTsP%-'cFG5s:Zy"תp,hD K~_)\mUN)\xG/0מ̯ N}sA,::[g6(؍1H8<k#IקF|7LpID´ܣL3!w1Yv y.J6\%ReԝJ1H:(eueUFzU-DYՐue'4G2nyeKvL,Ofyd'Rژ>L/wә?8Ϗ/Qۡ?XW : ì<<߼r5v1vc<ŏS m \!SvTxF]ۦjLOIF[^̌⍣;72}+=/Lqb.mGcDr4vt9FxusCGFb4 >zr܃9ҭmZa4Fԣ1ʺ6h$,sGY7qn?pOi\}￡6Pf+JfuWn˪O+AêOkfuWeէYD%M^O<}LҾݷ:nC[y]'B;ەFu'+7w9Mlۀ6Gt?TF9tpa~^¢ Q0>oHQA {Pŝrќ?$JvQ=>_e+.Ih bLqh .Sc$AwQ5/??N6_Sqa̛::n='SM(J(y_G-/%s .יkm u}[vo!3ޝpX4g#n tDOO, n+4^E6\_3M>mxϨbbz/j(_2PYC =dA;?B:&;ˡ+ Qeώ_8]2' ]Dc}Sp871^b8| ̡Dd09kk<  C A? 2A͌|LK}6Dn`!͌|LK}6CٍGx\ xV>g&Q"D6R+ BQD-Y EP$  Bŵ_b}@f̹|wμ̽!@ ڃ/fhb{!P&@[ğ𠔄Zk )D4 PpG)JBU@=iBhpf@[pZXEЈe4@,ae!,4yo'V3 3jVՍҍܙDC1Z+0ڪDֶ9hB6Kc=X7!d^bs;;Ϙ.c9f07,Ծy!Ay+etY#2Q\71׎v5g9s%2'9g=an sk["f27̍g.|F27a c.4$s?1;1w{]bn;sۙt沘bn sd. 2\GRKe)sM;Q>Ffns+g'{{)Maz;#{v/va_5\%J[%c}P˹w(soJ*-yysyQqa9[;ϖiq+3Wa8oqƔS\SN9;XN t&cq1ٕMص-c化|oˬd啤.ل]Xo-5\At&*o`)K6aWeVyQe@67] [|+FGT_%:n=zܶ;TMU}0P<9Ez\\¹lyܨ  wJQG8Ŷ'}UoǺTFS莥Xh[/tPߪgʣ۬Uje 1le21tǷ(N*+ƢX_,$O8$>pr>41+k"S4kcKuZ }Њ[BhMw6-0Tw8m;"G-4ETwt R'YbuE \M9IwZ;2z|BO߸U%C&e:kX&@F}FЗp3L5;XLE?c4?sJ1ʈwp0LL}NE|R8)쓟TwLfYb凳afgYT(qeX4)0 B䩴DTw"hOyY[b1OãE[4G\|R]K2X \P dsXO֧zZO1Z[ma@I ,射 ɃczZ efW~9{| K>k,gU**Z jʫċVՑbW5u>eXTyX iXVPAa GjFZ)%c;:Jb+i[E+@b3-.z*o}Wlu/-TMb,:x ޡt,wPA;CF};ჀbCZϗڵoPm/S:a}O*>cyUޅ/>&>=b1WlVῆ?J$8 [tb,*痤uR| a~dSQ+F&>3b?5÷l{N΋3E}qcƍ[{bH3DIk+#OB )ݨjM7*]Y;hOO1 ("{`y-@yQw0ݧox'|._2QA8]>e3T9++olshsF7eScs'o9yOu R]"o r> {M}.ćh;EfRAwls8W*vAuo0nԟk DŽ%pF/ [Ii nr]9bC8XsOo8`+OY>ZOqTE,õq88`,r@1<1 n7Bq,7`4ZF(Uf5űɬq iU*Bq4+`{=Z]8$ }8Ι=bSVhm`e]"Gɥq̧'gn ǽ88r>?E(;8}.Mtjn+є/دsQQ%EYO2Q5ERe2GDƑ(\Na#"YR^Qqd"& %aL cƑ>d1`<#}b.E,|* G&"t:\DX(BlDo͔TQ&Rqd" rG"PNrDDt6Lfb#j,VƑ(5Lb#ʐPr9)‘{lF4HS,=B٧"#|92pCGP-_Ηn];tVN-7 6\Wanb]>2\pxM4\O%in3fqcұ{Z9wIOУtFlZ; fض$WHr ~ZBw  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  Root Entry Fq-K `\o  Data $WordDocument ObjectPoolKo `\o _1027685485  FKo Ko Ole PRINTTCompObjf !"#$%&'(*+,-./013 FMicrosoft Excel WorksheetBiff8Excel.Sheet.89q Oh+'0@Hd Zelimir Veinoviceelimir VeinovieMicrosoft Excel@ '@d2 [* $    ''    Arial- Arial------"System-'-  -'-  - "- $\^\^  \ "- "---'---  ^X$s*4  4 ^rr^^^))^gg^^^^\\^---'---  ---'---  b\$s*\-  -\{ {\ \ \J J\ \ \ \8 8\ \ \ \U U\ \ \ \D  D \  \   \  \`  ` \   \  \  \O  O \ \ \ \k k\( (\ \ \Z Z\ \) )\ \w w\3 3\ \ ---'---  ---'---  b\$s*\^  ^\i i\t t\  \ ---'---  $s* "-\ \^ ^ \---'---   "-\      4 4 rrNN))ggCC\\  4 4 rr))gg\\  ^ ^ ^ i i t t      ---'---  !!---'---  ?y---'---  |?y- "- % O \b \v ] ] ^ ^ _/ _B _S `c `r ` `% ` ` ` ` ` ` ` ` ` `% ` ` ` `* `< `O aZ af br c d%  d e f h i l o/ tY y  %     G ~   3J %J`u9Wu!2BQ`n% nz%&IZ#m,6@% @JT]g r$~>X% Xs"?+% ?+M8\FjUxe -% -;JVfq% 52MFf[~r~% A+lD]v "-\O \G - $G Tg Tg dG d\g \j \b -\Z -\~ \v -\n -\ $ d e U T] ] ] -] -] ] -] -] $ U U e e] ] ] -] -] $ U$ U$ e e]$ ] -] - $ e& f' V U^' ^7 ^/ -^' -^J ^B -^: -^G $G V[ V[ fG f^[ ^S -^K - $K VW VW fK f^W ^k ^c -^[ -^z ^r -^j -^w $w V V fw f^ ^ -^ ^x - $x V V fx f^ ^ -^ - $ V V f f^ ^ ^ -^ -^ ^ -^ -^ $ V V f f^ ^ -^ - $ V V f f^ ^ ^ -^ -^ ^ -^ -^ $ V V f f^ ^ -^ - $ V V f f^ ^ ^ -^ -^ ^ -^ ^ - $ V V f f^ ^ -^ - $ V V f f^ ^ ^ -^ -^" ^ -^ -^ $ V2 V2 f f^2 ^* -^" - $" V% V% f" f^% _D _< -_4 -_U $U WW WW gU g_W _O -_G - $F ga hb XG W`b `Z -`R - $R XU XU hR h`U an af -a^ -bz br -bj -bu $t j k [u Zc c -c cw - $v k l \w [d d -d - $ \ \ l ld f f -f -g g -g -g $ o q a _i i -i - $ a a q qi m m -m -n $ v x h fp q q -q -v7 v/ -v' - $& ~F G q' nyG |a |Y -|Q -w $v   zw x  -| - ${   {| z   -  - $       - -  - - $      - - $       - -( $' G H ( H O G -? -x $w   x  } -u - $t   u    - - $       - - $   - - $  #--;3-+-7 $6QR7RJ-JB- $A`aBa~v-n- $ -- $ -- $$/',,-,-= $EG75??-? - $ G#P$@ 7H$R>R6-R.-^Q $Pf]k^[QVc^cV-cN- $Mk^q_aN[i_r{rs-rsrk- $jzpkjxx-xx- $wz{qxpy{~~-~--- $~-- $---- $-- $---- $ -- $2*-"-J $ITUJUM-E- $DXYEYf^-V-yq-i-x $wx-|- ${|-- $ ----" $*1!))-)- $13#!+66-6-?  $ GK; 7CC-C- $KRB;JR/R'-R-aE $DiHjIZEYbIbA-b9- $8jRuSe9ZmStct[-t[tS- $R|opySlp~v-n--- $-- $-- $-- $   -- $+G+?-+?+7- $64RDS37#;SEcE[-ES-\{ $zehW{T__x-_p- $ohxgpWo $-- $-- $  -  - $(9)0.;%;-;-AP $H@NL^MXAMVDV-;V- $N:YJjK_;Ka $|-y- $xy-- $-- $-- $-- $-- $ - - $ %--(+ $*1788'+ /8/0-/(- $'77>8.('68@L@D-@<-Q`QX-QP-RS $RZkblRSJZlZd-Z\- $[badbT\R\bcwco-cg-mm|-mt-q $yoiww-w- $so{---- $---- $-- $-- -- $$%%*"--O $NX YOYQ-I- $H [\I \!!-!y-' $0?.6AA-A-S $[iYKaa-a- $YYiia~ $xv--\O - "-yl ?2 ---'---  |?y`  } Cc ---'---  |?y`  } C ---'---  |?yd   Gb ---'---  |?y   j ---'---  |?yJ  g----'---  |?yn Q---'---  |?y ---'---  |?y@ ]#x---'---  |?yX u{;---'---  |?y+? H\"---'---  |?y-  J=---'---  |?y ---'---  |?y ---'---  |?y r---'---  |?y\O - "-   $O ?l y2 yO ?---'---   |?y^   $ A {c { A---'---   |?y^   $ A { { A---'---   |?yc   $ F b  F---'---   |?y   $ m   m---'---   |?yJ  $Jg-J---'---   |?yrs  $sUVsU---'---   |?y  $#---'---   |?y  $"|"---'---   |?yt[  $[Wx>[W---'---   |?y+?  $?\H"H?---'---   |?y   $ =%% ---'---   |?y  $---'---   |?y  $qq---'---   |?y  $c+c---'---   |?y---'---   ?y---'---   ---'---   ---'---     2 08 2 1088 2 62088 2 s3088 2 4088 2 5088 2 +6088 2 h7088 2 8088 2 9088 2 100888---'---   ---'---    2 P 0,0018888 2 P 0,01888 2 P .0,188 2 P d 18 2 P S1088 2 P B100888---'---   -----'---   q  $2 promjer zrna D [mm]='=Y8'2'=8H!YY!----'---   -----'---   A  Arial-2 "udio zrna promjera manjeg od D [%]-----'---   - "-  -  %s*---'-- - #r+---'-- - #r+ "- f ff6- "- PL2 <kp w=33%-1@/--H---'--- #r+---'--- #r+--  $  $ ,, ,l $ll-6- "- $6P62 kp w=40%-1@/--H---'--- #r+---'---  ---'---  - -'   '  'ObjInfo Workbook3SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8 A\p}elimir Veinovi Ba==k)p<X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-"kn"\ #,##0;\-"kn"\ #,##0#"kn"\ #,##0;[Red]\-"kn"\ #,##0$"kn"\ #,##0.00;\-"kn"\ #,##0.00)$"kn"\ #,##0.00;[Red]\-"kn"\ #,##0.00>9_-"kn"\ * #,##0_-;\-"kn"\ * #,##0_-;_-"kn"\ * "-"_-;_-@_-,'_-* #,##0_-;\-* #,##0_-;_-* "-"_-;_-@_-FA_-"kn"\ * #,##0.00_-;\-"kn"\ * #,##0.00_-;_-"kn"\ * "-"??_-;_-@_-4/_-* #,##0.00_-;\-* #,##0.00_-;_-* "-"??_-;_-@_-                     `+ Chart1Sheet1<$Sheet2%%Sheet39promjer zrna [mm]kaolinprah 33prah 40 d0n0@\T0 o0@b10b,db10db]br0>5bbb0 0bbbpb{ANBbBIr065bb65bbT0dbbGP5S0Dbt00i^n00b 00Ԣ0bbb70bP5btj0b82bPercent0]db00db+bΝ0db0ZT0_T0 Q04Pe0P404P44?b04-bb=NJT0e0YT0L0YT0LNJT0bbO0 ,b04b=s0{=s00b+7lW+7|0x+bb8bS0blb*0t  AMHP LaserJet 1100)Nw 4d,X210 x 297 mmHP LaserJet 1100LPT1:B  BRdH" d,X??3` p8"` p8"` 8"` 8mn3d% 3Q kp w=33%Q ;Q ;Q3_  NM ]  43_  NM ]  4E4 3Q kp w=40%Q ;Q ;Q3_  NM ]  4E4 3Q  fliaQ ;Q ;Q3_  NM ]  4EC4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA  3O' 3*@?@e#M&! M! M43*Y@$@@#M&! M4% fM3Ot&Q *promjer zrna D [mm]'4% QhyD M Z3O&Q H"udio zrna promjera manjeg od D [%]'4523 O NM43d" K]3OL% M3O&Q443_ M NM ] MM<4444e@@??(\?(\?Q?Q?Q?Q?)\(?)\(?d]K?y&1?#~j?#?V-?Oec? Έ ? l?  I +? I +?  F%u{? F%u{?  ^)p?  ^)p?  _vOf? _vOf? _LU?a2U0*S?eY@Y@33333X@X@zGX@QX@fffffX@X@RqX@iX@R!W@@W@Q{T@lU@ ףp=S@Q{T@QR@S@ fffffQ@ (\R@  fffffO@ fffffO@  QH@ \(I@  RqC@ RC@  q= ף<@ (\µ?@ 2@(\B3@e> (\ A  dMbP?_*+%"??U} } I} $} IT0bbbb    b bT0      *$@Y@@Y@@Y@o_?$Y@?~@?@0*D?$A@S@|@S@@J4?$@L@t@L@v@'?$@<@@<@@ o_Ή?$@&@@&@@W@_vO~?~ @d]K?~ @y&1?~ @HPsr?~ ն@#~j?~ Ӿ@#?~ @ g?~ @ V-?~ Y@ Oec?~ @ ǺV?~ @ Έ ?~ @ l?~ Q@  I +?~ @ I +?~ @  F%u{?~ x@ F%u{?~ 4@   ^)p?~ b@  ^)p?~ @ _vOf?~ j@_vOf?~ ƨ@ _LU?~ 2@a2U0*S?~ @$,T.:::::````NNNN>@ A  dMbP?_*+%"??U>@ A  dMbP?_*+%"??U>@ )\(?d]K?y&1?#~j?#?V-?Oec? Έ ? l?  I +? I +?  F%u{? F%u{?  ^)p?  ^)p?  _vOf? _vOf? _LU?a2U0*S?eY@Y@33333X@X@zGX@QX@fffffX@X@RqX@iX@R!W@@W@Q{T@lU@ ףp=S@Q{T@QR@S@ fffffQ@ (\R@  fffffO@ fffffO@  QH@ \(I@  RqC@ RC@  q= ף<@ (\µ?@ 2@(\B3@e> (\ A  dMbP?_*+%"F??bU} F} IF} $F} IFT0bbbbb    b bObb      *$@Y@@Y@@Y@o_?$Y@?~@?@0*D?$A@S@|@S@@J4?$@L@t@L@v@'?$@<@@<@@ o_Ή?$@&@@&@@W@_vO~?~ @d]K?~ @y&1?~ @HPsr?~ ն@#~j?~ Ӿ@#?~ @ g?~ @ V-?~ Y@ Oec?~ @ ǺV?~ @ Έ ?~ @ l?~ Q@  I +?~ @ I +?~ @  F%u{?~ x@ F%u{?~ 4@   ^)p?~ b@  ^)p?~ @ _vOf?~ j@_vOf?~ ƨ@ _LU?~ 2@a2U0*S?~ @$,T.:::::````NNNN>@ A  dMbP?_*+%"??U>@ A  dMbP?_*+%"??U>@  ՜.+,D՜.+,L PXp x  RGN fakultetWo  Sheet1Sheet2Sheet3Chart1  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{9B5869C1-8B9F-11D3-A14F-008048D9327F}_1027682394 FKo Ko Ole PRINT 8CompObjf FMicrosoft Excel WorksheetBiff8Excel.Sheet.89q Oh+'0@Hd Zelimir Veinoviceelimir VeinovieMicrosoft Excel@B@Z@d > o :   ''    Arial-{ Arial-j Arial-----"System-'- -'- - "- $/OO / /s, "-/O O // "---'--- /  /-  /5 5 /  /: :/ /> >/ /C C/ / / O / /     [  [    # #     O O---'--- !!---'---  p---'---  m- "- ,%/Tw#;6]H[n)B\w:%A }% : P Z >e ap {     D n    ! Q  % # 3 [ A :%[ A O ^  m R | ! i J  5 0 A zd   j   $ P5 F W "-/'- $&[!\' \T-L- $K!~%Lw-o- $n%v&wow!!-!-" $*,$$-$- $,3#++-+- $##33+.".-.-/' $&7B9C)''1C1;-13- $29d=e-3)5e5]-5U- $T=v@w0U-8w99-9y-= $EF65>>->- $FK;6CC-C- $KN>;FF-F- $NO?>GII-I-M $EEUUMM-M - $ U1X2H EP2P*-P"- $!XI\JL"HTJTB-T:- $9\V_WO:LWWXdX\-XT-\\w-\o-]w $veiYwUaa-aa- $irbYjj-j- $rwgbos s-s-v $~GHsn{H{@-{8- $7z{{8s{}-u- $-- $-- $%--+ $*FG+G?-7- $6ij7jb-Z- $Yz{Z{-~- $-- $-- $--&-- $NOOG-?- $>xy?yq-i- $ikkik-- $-- $--+ $+ , , + , $ - - $ [ \  \ T -L - $K y z L  z   -~ - $ ! %    - - $ % 2 " * * -* - $ 2 6 & ". 8+ 8# -8 -:' $& Bb Nc >' 2Fc F[ -F[ FS - $R N ^ NS >V V -V - $ ^ e U N] f f -f -k $ s  o cw w -w - $ > ? { o? Z R -J -n $m   n   - - $       - - $ ( )  ) ! - - $ W X  X q i -a - $      - - $       - -  $ Q %R  R J -B - $A %o 0p B (p 4 4 -4 -8 $ @ T D 0L L -L - $ T \ L DT d; $;\=\=l;ld=d5-d-- $,lt-\||-|~- $}w~t $-- $"##a $`az-r- $qr $&''-- $VW W $%5%----- $5C3%;M. $-UqhrX.E`r`j-`b- $ahscbXk| $t-- $#$$b $ab-- $ $  -- $WXXP-H- $GJKHK $   - - $( ##-/-  "-$/L//---'-- -  m $v---'-- -  mA [  $[ $ x A [ ^ > A [ $ ---'-- -  mW  $: W t W : ---'-- -  m/- "-  2L---'---   ma ~Dv---'---   mF[  cx )> ---'---   m# @---'---   m---'---   p---'---  ---'---  -----'---  ^>a 2 \r6,70E-07A!AAN'AA----'---  -----'---  5 o 2 6,30E-07A!AAN'AA----'---  -----'---    2 5,82E-07A!AAN'AA----'---  -----'---     2  .5,12E-07A!AAN'AA----'---  -----'---  xVY 2 j8,56E-07A!AAN'AA----'---  -----'---   2 8,46E-07A!AAN'AA----'---  -----'---     2  8,16E-07A!AAN'AA----'---  -----'---   2 &7,20E-07A!AAN'AA----'---  ---'---   2 n 5,00E-07A!AAN'AA2 5,50E-07A!AAN'AA2 s 6,00E-07A!AAN'AA2 6,50E-07A!AAN'AA2 w7,00E-07A!AAN'AA2 7,50E-07A!AAN'AA2 |8,00E-07A!AAN'AA2 8,50E-07A!AAN'AA2 9,00E-07A!AAN'AA---'---  ---'---    2  50AA 2  2100AAA 2  150AAA 2  200AAA 2  ^ 250AAA 2  300AAA 2  &350AAA 2  400AAA 2  450AAA---'---  ------'---    :2 "konsolidacijsko naprezanje [kN/m2]S\\S\**\SS**SS\*\S\:SKS\*S*2Sl*S2----'---  -----'---   Y! j Arial-2 Ckoef. vdp. [cm/s]-----'---  - "-  -  u----'-- - s,---'-- - s, "- ^ ^^a-  "- $aA~^a{D^aA2 uzorak w = 33 %QCQ4JJ%k%N%JJ%s---'-- - s,---'-- - s,--  $DD!!D $!!- a- "-6~D2 uzorak w = 40 %QCQ4JJ%k%N%JJ%s---'--- s,---'--- ---'--- - -'  '  'ObjInfoWorkbookmSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8    !"#$%&'() A\p}elimir Veinovi Ba==k^)<X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1@Arial1Arial1hArial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-"kn"\ #,##0;\-"kn"\ #,##0#"kn"\ #,##0;[Red]\-"kn"\ #,##0$"kn"\ #,##0.00;\-"kn"\ #,##0.00)$"kn"\ #,##0.00;[Red]\-"kn"\ #,##0.00>9_-"kn"\ * #,##0_-;\-"kn"\ * #,##0_-;_-"kn"\ * "-"_-;_-@_-,'_-* #,##0_-;\-* #,##0_-;_-* "-"_-;_-@_-FA_-"kn"\ * #,##0.00_-;\-"kn"\ * #,##0.00_-;_-"kn"\ * "-"??_-;_-@_-4/_-* #,##0.00_-;\-* #,##0.00_-;_-* "-"??_-;_-@_-                        `` Chart1Sheet1Sheet2Sheet38uzorakkonsolidaciskiw = 33 %w = 40 %& d0n0@\T0 o0@b10b,db10dbT]br05bbbb{A8b{AANhbI_b\tbnNbT0b^dbb{AAN\tb\bb\t b*bT0bbT0dbbGbT0b'Mb70b,5btj0b82bPercent0]db00db+bΝ0db0ZT0_T0 Q04Pe0P404P44?b04-b,gmbT0{ b\,gR=s0{=s00b+7R+7|0+xNbb7bS0bb0  AMHP LaserJet 1100)Nw 4d,X210 x 297 mmHP LaserJet 1100LPT1:B  BRdH" d,X??3` p8"` p8"` 8"@` (="` (="h PP=3Gddj 3Q ; "uzorak w = 33 %Q ;Q ;Q3_  NM ]  4E4 3Q ; "uzorak w = 40 %Q ;Q ;Q3_ ! NM ] !! 43_ ! NM ] !! 43_ ! NM ] !! 43_ ! NM ] !! 4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA 3OGx3*I@#M&43*Ơ>#M&4%  rM3O'& Q H"konsolidacijsko naprezanje [kN/m2]'4% MZ3O& Q &koef. vdp. [cm/s]'4523 M NM43d"  3O % M3O&Q423 M NM443_ M NM ] MM< 444% x<M3O&Q'4% x<M3O&Q'44eI@I@Y@Y@i@i@y@y@eʔA{> > ʧ#>,c>%W>ba>& .>v(>e> vGd A  dMbP?_*+%"??U} m T0bbT       ~ I@ʔA{> > ~ Y@ ʧ#>,c> ~ i@%W>ba> ~ y@& .>v(>d**@@@>@ A  dMbP?_*+%"??U>@ A  dMbP?_*+%"??U>@  ՜.+,D՜.+,L PXp x  RGN fakultetWo  Sheet1Sheet2Sheet3Chart1  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{1FB05B60-8547-11D3-A14F-008048D9327F}no[>bW(횰`B%EcG=X2.+Oڈ{hb4scg& W&?5C17ˇ&M T `Bn~3f ƍV=OOg<5s]7WʛF UVQ̗]2zvF<\z5Dxg&d7Xިg% J2Ѹ>Aⴉu!DP{>~мrĵ~p}k.cTr~y>2\KnWj]Mv!ֵ`JٽKb]Wٶmn.mumw0n䨂bW&uΟ̣^΢ /~ عM?Y,pZ[b {U 35"B^¯i3vZ;i ʑCG0*QH׹$H\aD)@+M4)*XZ@ZHS-vɐx*iWF'<9qrNQЩS*ͬu SCB됼u4SRdiH/u *]SíK#qfX[2rqĥ82Z1".!k343m^hGOj7G},cElt'p 9+d(dqكs$ BE9QahX /GP1lTo~R*#Vqa#K`Ig۠1q4+L VRGVhJlĩ4טANd۠鞈1Ji2r+)$z -Z{ }z q,+h N̩l+TyǠU>4 /xsTf vygbgH]iv}B3b[Rm~r)(K]}iwfc[JUB aUa p7JGW $- -4=sjIzhltY|xb'ZMl+{4L,C+Wrٜ(r j%"#.%+\#VZ.SXI1_`[UFLeh/֢Xޕm{"A;_Ķ^Vvf*n#vp،;&V%k{7kVh ,7yc+0~aȞlC<-(۹U| Oe#c؉_ػCs`[r̰b}/we۠yb/z{c Km%-Lg6 M]jl+1vZvz?lӓI9+->;~8JqUTsP%-'cFG5s:Zy"תp,hD K~_)\mUN)\xG/0מ̯ N}sA,::[g6(؍1H8<k#IקF|7LpID´ܣL3!w1Yv y.J6\%ReԝJ1H:(eueUFzU-DYՐue'4G2nyeKvL,Ofyd'Rژ>L/wә?8Ϗ/Qۡ?XW : ì<<߼r5v1vc<ŏS m \!SvTxF]ۦjLOIF[^̌⍣;72}+=/Lqb.mGcDr4vt9FxusCGFb4 >zr܃9ҭmZa4Fԣ1ʺ6h$,sGY7qn?pOi\}￡6Pf+JfuWn˪O+AêOkfuWeէYD%M^O<}LҾݷ:nC[y]'B;ەFu'+7w9Mlۀ6Gt?TF9tpa~^¢ Q0>oHQA {Pŝrќ?$JvQ=>_e+.Ih bLqh .Sc$AwQ5/??N6_Sqa̛::n='SM(J(y_G-/%s .יkm u}[vo!3ޝpX4g#n tDOO, n+4^E6\_3M>mxϨbbz/j(_2PYC =dA;?B:&;ˡ+ Qeώ_8]2' ]Dc}Sp871^b8| ̡1Table SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8)4CompObj2j Oh+'0,8L ht    cMOGUNOSTI UPORABE OTPADNE KAMENE PRAINE ZA IZRADU BRTVENIH SLOJEVA ODLAGALITA KOMUNALNOG OTPADAOGUelimir VeinoviE Oeli Normal.dotnPredrag Kvasnika O6edMicrosoft Word 8.0O@G@ : @ڷ @P^ ]Q ՜.+,D՜.+,X hp  7 RGN fakultetU)d1 cMOGUNOSTI UPORABE OTPADNE KAMENE PRAINE ZA IZRADU BRTVENIH SLOJEVA ODLAGALITA KOMUNALNOG OTPADA Title 6> _PID_GUIDAN{BAB6FC00-5E17-11D4-B5A3-444553540000}  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q [0@0NormalCJOJQJmH @@ Heading 1$<@& 5CJKH:@: Heading 2$<@&56<A@<Default Paragraph Font<B< Body Text$SdhmHX6X List Bullet 2($ & Fdh mH:2:List 2$dhmH, @",Footer  9r &)@1& Page NumberB0BB List Bullet$ & FdhmH6'@Q6Comment ReferenceCJ0b0 Comment TextCJ8`b8;`b`b !!!!!!!!! ! ! ! ! !  I \3-!&,39>E9I PT]`bl~i P  y ^ gbckqv?MdgbhuLv~bdfgijlnoprsuLJThlbehmt !!35;:: ?$2$͌|LK}6%2$\Puߕ{ B@2(   H  C A ?H  C A ?)B S  ?:E`bg"O4DB 4 _1027685174 _1027685204 _1027685301 _1027685354 _1027685396 _1027685430 _1027685485 _1027682362 _1027682394=b=b=b=b=b=b=bYbYbab@@@@@@@@@=b=b=b=b=b=b=bYbYbabPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka/C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3 bez slika.docPredrag Kvasni ka/C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3 bez slika.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docPredrag Kvasni ka%C:\My Documents\zelimir\ lanak1.3.docN{N(>9 8R h8R8RqF-8Rk^`34 8R8!8RL'('0(('47|RM?98RUF:?w[qxw]I+jjAjjA.}tJQ*Vu +] x( OJQJo( hhOJQJo(* hhOJQJo(-hho(-hho(-hho(-hho(-hhB*OJQJo(hho(-hho(-0o([]0o([]hB*OJQJo(o^`5CJOJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o   ^ `OJQJo( ] ] ^] `OJQJo( --^-`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o mm^m`OJQJo(hho(- hhOJQJo(-o() hhOJQJo(-hho(-hho(-0o(()hh.0o([]Vu@Z.}t:?w[('4qF-8!?9>9 '034 jI+j7L'+] x h(xw]UFkLZ @h hOJQJo(@-V-V\I-V-VUU UUUUUUUUU U!U'U(U)U/U0U1U3U8U:U;U?UFUIUJUKULUTUUUXXYXZ_`b@@@"*,26<>BDPRT@bdhrvx,@d@l@GzTimes New Roman5Symbol3& zArial;Wingdings?5 zCourier New"0hHf HfHf]Q)^0!0ddn b-bMOGUNOSTI UPORABE OTPADNE KAMENE PRA`INE ZA IZRADU BRTVENIH SLOJEVA ODLAGALI`TA KOMUNALNOG OTPADA}elimir VeinoviPredrag Kvasni ka