Naslov
Kretanje broja Srba u Slavoniji i Hrvata u Vojvodini tijekom dvadesetog stoljeća
(Population Change of the Serbs in Slavonija and Croats in Vojvodina during the Twentieth Century)

Autori
Bara, Mario ; Lajić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Zagrebu 16. listopada 2009.

Urednik/ci
Babić, Dragutin ; Župarić-Iljić, Drago

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
39-64

ISBN
978-953-6028-26-9

Ključne riječi
Srbi, Hrvati, Slavonija, Vojvodina, demografske promjene
(Serbs, Croats, Slavonija, Vojvodina, demographic changes)

Sažetak
Suvremeni demografski razvitak Slavonije i Vojvodine velikim je dijelom uvjetovan neregularnim kretanjem koje je dolazilo do izražaja u međupopisnim razdobljima s ratnim godinama. Ratna događanja prema svom značenju, pogotovo u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, imali su obilježja i etničkog sukoba, pa su posljedice naročito vidljive kroz selektivni ratni mortalitet, prisilne i prinudne migracije i promjene u narodnosnom sastavu pojedinih područja. S druge strane podjednako snažan utjecaj imale su kolonizacije na širem panonskom području provedene nakon Prvog i Drugog svjetskog rata koje su imale i etnički predznak kao odraz odnosa moći različitih političkih i društvenih elita. Mirnodopska razdoblja donosila su i druge oblike mehaničkog, neprisilnog kretanja stanovništva. Poslijeratni razvoj slavonskih i vojvođanskih gradova uz pojačanu industrijalizaciju privlačio je ne samo okolno seosko stanovništvo, već i radnu snagu iz ostalih dijelova bivše države uz promjenu narodnosne strukture. Novije demografsko kretanje Srba u Slavoniji i Hrvata u Vojvodini bilo je determinirano raspadom bivše države uz oružani sukob koji je pratio cijeli proces. Demografske posljedice ratnih i poratnih događanja bile su dominantno vidljive u sferi mehaničkog kretanja (prisilne i prinudne migracije). Popis 2001. u Hrvatskoj, odnosno 2002. u Srbiji evidentirao je apsolutno i relativno smanjenje srpske populacije u Slavoniji, odnosno hrvatske u Vojvodini. Možemo zaključiti da će narušena dobna struktura, bez mehaničkog priljeva stanovništva iz drugih područja, utjecat na daljnje demografsko starenje promatranih populacija, a samim tim i opadanje njihova udjela na pojedinim područjima te daljnje nacionalne homogenizacije dijelova Hrvatske i Srbije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA