Pregled bibliografske jedinice broj: 48368
Imunoreaktivnost ljudi s posttraumatskim stresnim poremećajem
Imunoreaktivnost ljudi s posttraumatskim stresnim poremećajem, 2000., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 48368 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Imunoreaktivnost ljudi s posttraumatskim stresnim poremećajem
(Immunoreactivity in patients with posttraumatic stress disorder)
Autori
Gotovac Borčić, Katja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.05
Godina
2000
Stranica
104
Mentor
Sabioncello, Ante
Ključne riječi
PTSP; imunofenotipizacija; NK-aktivnost; fagocitna aktivnost; citokini; hormoni
(PTSD; immunophenotyping; NK activity; phagocyte activity; cytokines; hormones)
Sažetak
Komunikacija između središnjeg živčanog sustava (SŽS) i imunosustava je dvosmjerna. Odnosi ovih sustava ispitivane su u različitim modelima stresa, i u psihijatrijskim bolestima. Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) na imunosne i hormonske funkcije. Ispitali smo dvije grupe vojnika oboljelih od PTSP-a. Jednu unutar tri godine (PTSP I, n=23) a drugu (PTSP II, n= 32) unutar šest godina nakon proživljene traume. Kontrole su bili muškarci (n=32-38) odgovarajuće dobi bez PTSP-a. Imunostatus smo ispitivali određivanjem broja i postotka subpopulacija limfocita imunofenotipizacijom pune krvi, te mjerenjem NK-aktivnosti i fagocitne funkcije polimorfonuklearnih stanica in vitro. Pored toga smo u grupe PTSP II odredili relativnu količinu glukokortikoidnih receptora (GCR) u limfocitima mjereći relativni intenzitet fluorescencije protočnim citometrom. U serumu smo, enzimskim imunotestom odredili citokine (IL-1b, IL-4, IL-6, TNF-a, IFN-g), a radioimunotestom hormone (kortizol, prolaktin, T3, T4). Kod grupe PTSP I našli smo povišen postotak B-, a snižen postotak CD8+- i NK-stanica, te sniženu NK-aktivnosti. Udio aktiviranih (CD2+CD71+) u ukupnim T-limfocitima, postotak svih aktiviranih stanica (CD71+), te postotak svih naivnih limfocita (CD45RA+), kao i postotak RA+RO+ CD4-stanica (CD4+RA+RO+) bio je niži nego u kontrola. U grupi PTSP II, broj i postotak ukupnih limfocita kao i broj svih glavnih limfocitnih populacija (CD3, CD4, CD8, CD20) bio je povišen, dok je postotak NK-stanica bio snižen. Postotak svih limfocita s memorijom (CD45RO+), kao i CD4+RO+ bili su povišeni. Za razliku od grupe PTSP I, NK-aktivnost u grupi PTSP II bila je povišena. Razina IL-6 i TNF-a kao i prolaktina i kortizola u serumu bila je povišena, a T4 snižena u odnosu na kontrole. Kortizol je negativno korelirao s relativnom količinom GCR-a u limfocitima. Različiti rezultati nađeni među grupama bolesnika vjerojatno su posljedica terapije primijenjene u grupi PTSP I i različitog perioda vremena koje je prošlo od traumatskog iskustva. Zaključno, PTSP je popraćen s imunosnim i hormonskim promjenama koje se mijenjaju ovisno o vremenu proteklom od traume.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Imunološki zavod d.d.