Pregled bibliografske jedinice broj: 483498
Hladnokrvnjak u konjogojstvu Republike Hrvatske
Hladnokrvnjak u konjogojstvu Republike Hrvatske // Zbornik radova / Lukač Havranek, Jasmina (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001. str. 59-65 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 483498 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hladnokrvnjak u konjogojstvu Republike Hrvatske
(A Draft Horse in the Horse Breeding of the
Republic of Croatia)
Autori
Ljubešić, Josip ; Rastija, Tomo ; Mandić, Vlasta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova
/ Lukač Havranek, Jasmina - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001, 59-65
Skup
Znanstveni skup Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.09.2001. - 19.09.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hladnokrvnjak ; kobila ; pastuh ; tjelesna mjera
(bodiy measure ; draft horse ; mares ; stallion)
Sažetak
Neposredno po završetku drugog svjetskog rata broj konja bez obzira na pasminu drastično je smanjen. Međutim, broj hladnokrvnih konja nešto je manje smanjen. Što više, došlo je do prodora hladnokrvnjaka u neka nova uzgojna područja, a porastao je broj potrošačkih područja. Došlo je do promjene eksterijera, a time i tjelesnih mjera, zbog korištenja težih uvezenih ždrijebaca. Povećanju broja hladnokrvnih konja nešto je doprinijela i veća proizvodnja kvalitetne voluminoznt: krme kao i kvalitetnija hranidba u zimskom razdoblju Od tri tipa našeg hladnokrvnjaka najmanji i najlakši bio je posavski tip s visinom grebena štapom 147, 89 cm (kobile), u odnosu na međimurski i slavonski tip hladnokrvnjaka. Danas na području Posavine i dijela Slavonije pored Podravine veći broj hladnokrvnjaka uzgaja se na području Siska. Popovače, Nove Gradiške i Slavonskog Broda. Tu nije došlo do značajnih pomaka u osnovnim tjelesnim mjerama i pored korištenja većih, težih uvezenih ždrebaca. Korišteni su i domaći križanci, ždrijebci nepoznatog podrijetla. Glavni razlog stagnacije i nepovećanja tjelesnih mjera, a time i tjelesne mase je nedovoljna briga oko narodnog uzgoja - selekcija. Kvalitetnija grla, zbog veće cijene, se prodaju, a uvjetno rečeno lošiji dio ženske populacije se ostavlja u uzgoju u gospodarstvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Visoko gospodarsko učilište, Križevci,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
