Pregled bibliografske jedinice broj: 483215
Udomaćene svojte i ekološka svijest
Udomaćene svojte i ekološka svijest // 2. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine s međunarodnim sudjelovanjem Poreč, 22. - 25. rujna 2010. Zbornik sažetaka / Davorin Marković, Jasna Jeremić (ur.).
Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode, 2010. str. 52-52 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 483215 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Udomaćene svojte i ekološka svijest
(Domestic taxa and ecological awareness)
Autori
Kiš-Novak, Darinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
2. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine s međunarodnim sudjelovanjem Poreč, 22. - 25. rujna 2010. Zbornik sažetaka
/ Davorin Marković, Jasna Jeremić - Zagreb : Državni zavod za zaštitu prirode, 2010, 52-52
ISBN
978-953-7169-75-6
Skup
2. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine s međunarodnim sudjelovanjem Zbornik sažetaka
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 22.09.2010. - 25.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ekološka svijest; udomaćene svojte peradi
(domestic poultry taxa; ecological awareness)
Sažetak
Istraživanje brojnosti populacija izvornih pasmina peradi provodilo se tijekom 2009. godine do ožujka 2010. godine u mjestu Lunjkovec, Varaždinska županija, koje je bilo poznato po iznimno velikoj brojnosti udomaćenih svojti peradi (usmena predaja). Lunjkovec se nalazi u ravnici, desetak kilometara sjeveroistočno od Ludbrega, izmeðu rijeka Plitvice i Bednje, nedaleko njihova ušća u Dravu. Lunjkovec je jedno od sedam sela i velike šume Križančije na području Velikog Bukovca koje je bilo dio vlastelinstva plemićke kurije grofa Ivana Draškovića u XVII. st. Očuvanje bioraznolikosti udomaćenih svojti peradi u ovom dijelu Hrvatske temelji se na gospodarskim prilikama i ekološkoj svijesti društva. Autohtona dravska guska je domaća, starinska guska po svom izgledu vrlo slična divljoj guski (Anser cinereus) od koje je i nastala, a nestaje kao prirodni i kulturni identitet istraživanoga dijela Hrvatske. U ožujku 2009. godine zabilježena je u dva gospodarstva, a u ožujku 2010.g. ni u jednome. O uzgoju dravske guske vrlo je malo podataka, a ranija istraživanja populacije u ovome kraju nikada nisu bila provedena. Nestajanjem močvarnih, naplavnih područja i pašnjaka, životni prostor dravske guske sveden je u seoska dvorišta. Sadašnjoj malobrojnosti doprinose i mnogobrojna križanja sa stranim pasminama. Autohtonoj pasminikokoš Hrvatica (začeci pasmine 1917. godine, Ivan Lakuš) u odnosu na dravsku gusku prema trenutnom stanju ne prijeti iščeznuće: od dvadesetpet istraživanih obiteljskih gospodarstava zabilježena je u sedam. Istraživanja se i dalje provode.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
