Naslov
Divlja svinja (Sus scrofa) kao rezervoar opasnih zaraznih bolesti
(Wild boar (Sus scrofa) as reservoir of hazardous infective disese)

Autori
Slavica, Alen ; Konjević, Dean, Janicki, Zdravko ; Sindičić, Magda ; Severin, Krešimir ; Dežđek, Danko ; Pintur, Krunoslav ; Cvetnić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik prispevkov 2. slovensko-hrvaškega posveta z mednarodno udeležbo o upravljanju z divjadjo: divji prašič / Poličnik, Helena ; Pokorny, Boštjan - Velenje : ERICo, d.o.o., 2011, 25-35

ISBN
978-961-92558-2-7

Skup
2. slovenski posvet z mednarodno udeležbo o upravljanju z divjadjo: divji prašič

Mjesto i datum
Velenje, Slovenija, 17.09.2010. - 18.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
divlja svinja; zarazne bolesti; epidemiologija; epizootiologija
(wild boar; infectious diseases; epidemiology; epizootiology)

Sažetak
Divlja svinja (Sus scrofa) jedina je vrsta divljači koja na području jugoistočne Europe iskazuje povećanu brojnost na nivou čitave regije. Povećanje gustoće populacije kao i značajan porast odstrijelnih kvota pozicionira divlju svinju među najvažnije lovne vrste, kako u Hrvatskoj, tako sve više i u Sloveniji. Upravo stoga potrebno je na nacionalnom nivou utvrditi značaj divljih svinja u epidemiološkom i epizootiološkom smislu, prvenstveno kod onih oboljenja koja se s divljih svinja mogu prenijeti na domaće životinje, a posebnu pažnju valja posvetiti bolestima koje se mogu proširiti i na ljude. U ovom radu dat je pregled rezultata epidemiološkog nadzora populacije divljih svinja na području kontinentalne Hrvatske. Serološki su praćena slijedeća oboljenja: klasična svinjska kuga (KSK), bolest Aujeszkog (BA), leptospiroza divljih svinja (LDS), bruceloza divljih svinja (BDS), mikobakterioze divljih svinja (MBDS) te određena virusna oboljenja – parvoviroza divljih svinja (PVDS), reproduktivno-respiratorni sindrom (RRS) te svinjska gripa (SG). Monitoring je proveden u suradnji s Hrvatskim veterinarskim institutom (HVI) i Hrvatskim lovačkim savezom (HLS). U periodu od pet godina (2005. - 2009.) pretraženo je 1178 uzoraka krvi i tkiva divljih svinja, a zabilježeni su slijedeći rezultati: KSK se u divljih svinja nije pojavljivala, osim u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je 2008. godine zabilježeno oko 22% (30/136) serološki pozitivnih jedinki ; BA je serološki zabilježena u 34, 5% (46/133) pretraženih uzoraka ; LDS je serološki zabilježena u 31, 9% (112/351) uzoraka divljih svinja ; BDS je utvrđena u 29, 4% (62/211) serološki pretraženih uzoraka. Od kompleksa mikobakterija u divljih svinja utvrđena je prisutnost u 11, 6% (15/129) pregledanih uzoraka. Važno je istaknuti izdvojene sojeve koji su identificirani kao: M. avium, M. avium hominissuis, M. fortuitum, M. caprae i M. peregrinum. Najzastupljeniji je svakako M. avium hominissuis (10 izolata od 15 pozitivnih uzoraka) što je nalaz koji odudara od uobičajenih standarda u ovom dijelu Europe. Kod virusnih bolesti PVDS se pojavio u 17, 1% (21/123) pretraženih uzoraka, dok su svi uzorci pretraženi na RRS i SG bili negativni (0/95). Dobiveni rezultati ukazuju na prisutnost različitih uzročnika oboljenja u populaciji divljih svinja kontinentalne Hrvatske koji predstavljaju latentnu opasnost, kako za divlje, tako i za domaće svinje, posebice u područjima gdje se još uvijek provodi ekstenzivno držanje domaćih svinja. U svrhu što bolje prevencije kontagioznih zaraznih bolesti te zoonoza, epidemiološki monitoring u populaciji divljih svinja nameće se kao nezaobilazni čimbenik poznavanja epizootiološke situacije na području čitave regije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA