Naslov
Analiza infrastrukturnih kapaciteta s aspekta integracije vodnog i kopnenog prometa
(Analysis of infrastructure capacity in terms of integration of water and land transport)

Autori
Bolanča, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
14.09

Godina
2010

Stranica
62

Mentor
Jolić, Natalija

Ključne riječi
promet; infrastruktura; kapacitet; razvoj; luka
(transport; infrastructure; capacity; development; port)

Sažetak
RH sa svojom dugom jadranskom obalom je pretežno jadranska i mediteranska zemlja, orijentirana moru i pomorskom prometu, ali je isto tako i podunavska zemlja, što se ne smije podcijeniti. Takav geostrateški položaj omogućava razvitak intermodalnog transporta i povezivanje srednje i zapadne Europe s Jadranom preko unutarnjih vodnih putova, riječnih i morskih luka. Pored toga kroz RH prolaze važni europski cestovni pravci i željeznički koridori što dodatno stvara pretpostavke za njeno umrežavanje i snažni prometni razvoj. Umrežavanjem naših luka u Europske prometne koridore nužno je i s aspekta gospodarskog razvoja kako RH tako i zemalja okruženja. Zahvaljujući toj činjenici hrvatske luke imaju svoje mjesto u Europskim prometnim koridorima što im daje dodatni poticaj za razvoj. Osnivanjem hrvatske udruge za promicanje međuobalnog povezivanja preuzeta je odgovornost promocije i iniciranja međuobalne plovidbe, a što će trebati ugraditi u Zakone koji se odnose na more i luke. Povijest razvoja vodnog prometa nam govori da je to jedan od najstarijih vidova prometa uopće, obzirom da su rijeke i jezera bile prve povoljne komunikacije na kojima je primitivni čovjek mogao uz skromna tehnička sredstva i ograničene spoznaje obavljati određeni vid prometanja, a brodski prijevoz je najveći prijevoznik tereta tijekom pisane povijesti. I danas ovaj oblik prometa ima niz prednosti pred ostalim vrstama kopnenog prometa, prvenstveno zbog mogućnosti masovnijeg i jeftinijeg prijevoza. Promet je jedan od glavnih onečišćivača okoliša, a pitanje zaštite okoliša je aktualizirano u najvećoj mjeri u Europi i kod svih planiranja daje joj se puni značaj. Tih spoznaja je svjesna i RH tako da u procesu približavanja Europskoj Uniji (EU), intenzivno usklađuje nacionalno zakonodavstvo sa stečevinom EU. RH sukladno tome planski mora raditi na smanjenju prijevoza iz EU do zemalja jugoistočne Europe preko hrvatskih cesta i isti prebacivati na morske luke i unutarnje plovne putove. Bitno je analizirati razvoj lučkog sustava i prometa luka kako bi se smanjio značajni pad lučkog prometa, koji je bio posljedica rat na prostoru RHi skretanja prometnih tokova, uz činjenicu da je bio vidljiv zaostatak u investiranju ulaganja u suvremene kapacitete i tehnologije. Tako smanjeni i preusmjereni promet mogao se pokrenuti samo pojačanim investiranjem u stvarne prometne potrebe, u suvremenu tehnologiju transporta, a sve u cilju podizanja veće konkurentnosti hrvatskog lučkog sustava. Moderni kopneni oblici prometa koristili su prednosti veće prostorne dostupnosti kao i veću brzinu prijevoza da bi preoteli nekadašnji primat ostalih vidova prometa u prijevozu roba i putnika na kopnu. U novije vrijeme u pojedinim zemljama, osobito većim i onim bogatijim unutrašnjim vodama pogodnim za odvijanje ove vrste prometa, dolazi do revitalizacije prometa na unutarnjim vodama. Razlog tome je mnogostruko povećana potreba za prijevozom tereta koju ne mogu potpuno zadovoljiti ostali vidovi prometa ili pak ti vidovi nisu u stanju rentabilno organizirati prijevoz određenih vrsta robe. Danas je po dužini plovnih putova i tonaži prebačenog tereta, promet na unutarnjim vodama razvijeniji u SAD-u, Kini, Zapadnoj Europi i zemljama bivšeg SSSR-u. Orijentacija EU s ciljem dugoročnog uspostavljanja ravnoteže u prometnom razvitku, te orijentacija na unutarnje vodne putove i željeznicu što se očituje kroz Europski akcijski plan na razini EU, daje priliku brojnim lukama na unutarnjim vodama za svoju ekspanziju. To je poticaj lukama istočno-europskih i podunavskih zemlja obzirom da će se utjecati na usmjeravanje prometnih tokova iz blisko-istočnih prometnih tržišta prema dunavskom koridoru i dalje prema zapadno-europskim zemljama o čemu RH aktivno sudjeluje kroz implementaciju akcijskog plana. Srednjoročni plan razvitka predstavlja nacionalni akcijski plan na razini infrastrukture vodnih putova i luka unutarnjih voda, temeljem Strategije razvitka riječnog prometa koju je usvojio Hrvatski sabor u lipnju 2008. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA