Pregled bibliografske jedinice broj: 480910
Ustroj hrvatskog društva i njegove promijene u XIX. stoljeću
Ustroj hrvatskog društva i njegove promijene u XIX. stoljeću // Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv.IV. moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX. stoljeće) / Ježić, Mislav (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Školska knjiga, 2009. str. 131-150
CROSBI ID: 480910 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ustroj hrvatskog društva i njegove promijene u XIX. stoljeću
(Structure of the Croatian society and its changes in 19th century)
Autori
Pavličević, Dragutin
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv.IV. moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX. stoljeće)
Urednik/ci
Ježić, Mislav
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Školska knjiga
Grad
Zagreb
Godina
2009
Raspon stranica
131-150
ISBN
978-953-154-903-5
Ključne riječi
hrvatsko društvo, 19. stoljeće, Hrvatska
(Croatian society, 19th century, Croatia)
Sažetak
U radu se objašnjava ustroj hrvatskog društva u 19. stoljeću, njegove značajke, tipovi i modeli. Rad je podijeljen u četiri cjeline. Prva cjelina govori o popisima pučanstva i brojnom stanju uopće, druga o političko-teritorijalnoj rascjepkanosti hrvatskih zemalja od 1797. kada nestaje Venecije i njezine vlasti (istra, Dalmacija, Boka kotorska), pa sve do sjedinjenja hrvatsko-slavonske Vojne krajine s građanskom Hrvatskom i Slavonijom 1881. godine kada su hrvatske zemlje na neki način dobile svoj konačni oblik i površinnu.To se, naime ne odnosi na Dalmaciju, područje bivše Dubrovačke Republike i Boku kotorsku te Istru koje su praktički bile u sastavu Austrijske Carevine, a juridički pripadale Trojednoj kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, što je i zapisano u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi iz 1868. godine. Baranja je tada bila u sastavu Kraljevine Ugarske, kao i Međimurje koje je prisvojeno 1861., te luka Rijeka koja je carskim falsifikatom zvanim "riječka krpica" u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. pridodana Ugarskoj. U trećoj cjelini obrađuju se podrobnije značajke feudalnog ili staleškog društva do ukinuća kmetstva 1848. godine, a u četvrtoj cjelini pretprijelazno i prijelazno društvo od 1848. do konca stoljeća kada je izvršen i treći, cjeloviti popis pučanstva u svim zemljama tadanje Austro-Ugarske pa tako i u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1940657-0652 - Manjine u Hrvatskoj i Hrvati u okolnim zemljama: povijesni identiteti (Pavličević, Dragutin, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
