ࡱ> '`L bjbj y6i&a $000PV0"1Lz1z1"111w2@22 Whu2w2w222>|11qIII211I2II@`1n1 `Wb0cA؋HΕ,0 @Fz``N 22I22222cIj2222222 UTJECAJ UREENJA UGOVORA O DISTRIBUCIJI U EUROPSKOM PRAVU TR}I`NOG NATJECANJA NA HARMONIZACIJU EUROPSKOG UGOVORNOG PRAVA INFLUENCE OF REGULATION OF DISTRIBUTION AGREEMENTS IN EUROPEAN COMPETITION LAW ON HARMONIZATION OF EUROPEAN CONTRACT LAW Tea Jagi, dipl.iur., LL.M. Asistentica Katedra za pravo Ekonomski fakultet u Zagrebu Trg J.F. Kennedya 6 10 000 Zagreb SA}ETAK: Europska unija, kao nadnacionalna organizacija sui generis, nema zakonodavnu ovlast nad podru jem ugovornog prava dr~ava lanica, te je stoga i prepoznata nu~nost harmonizacije odnosno usklaivanja europskog ugovornog prava. Svaki zakonodavac dr~ave lanice ovlaaten je, kroz razli ite demokratske postupke, donositi nacionalna pravila ugovornog prava. Meutim, harmonizacija europskog ugovornog prava se, prema mialjenju autora ovog lanka, ve odvija putem razvoja slobodnog tr~ianog natjecanja te prava tr~ianog natjecanja, odnosno usklaenim ureenjem i primjenom ugovora o distribuciji u svim dr~avama lanicama EU, kao i u dr~avama kandidatkinjama. Harmonizacija se odvija i donoaenjem i harmoniziranom primjenom Uredbi o skupnom izuzeu odreenih ugovora od primjene lanka 81. stavka 1. i 2. UEZ od strane dr~ava lanica. Stoga, harmonizacija propisa tr~ianog natjecanja upuuje na zaklju ak da, ato se ti e vertikalnih sporazuma, sporazuma poduzetnika koji ne djeluju na istom dijelu distribucijskog lanca, harmonizacija ugovornog prava je postignuta. Takoer, harmonizacija propisa vidljiva je u praksi u sklapanju tih ugovora od strane svih poduzetnika u dvadeset i sedam zemalja, te u dr~avama kandidatkinjama kao i u onim dr~avama koje su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju. KLJU NE RIJE I: Europska unija, harmonizacija, ugovorno pravo, pravo tr~ianog natjecanja, ugovori o distribuciji UVOD Cilj harmonizacije ugovornog prava je, izmeu ostalog, dosezanje visokog stupnja pravne sigurnosti u sklapanju pravnih poslova, simplifikacija sklapanja, kao i poveanje broja pravnih poslova, a ija izvraenja prelaze granice dr~ava lanica. Razli itost ugovornog prava u Europskoj uniji danaanja je zbilja. Dvadeset i sedam dr~ava lanica Europske unije nosi sa sobom i dvadeset i sedam razli itih nacionalnih pravnih poredaka. Svaki zakonodavac dr~ave lanice ovlaaten je, kroz takoer razli ite demokratske postupke, donositi nacionalna pravila ugovornog prava. Ta injenica za sobom nosi isti taj broj sudskih nadle~nosti unutar Europske unije. No, mogue je razlikovati nekoliko skupina pravnih poredaka sa zajedni kim nazivnikom, unutar tog na prvi pogled, u smislu kompleksnosti harmonizacije ugovorno pravne materije, velikog broja dvadeset i sedam. U prvu bi skupinu ualo tradicionalno kontinentalno civilno pravo nekih dr~ava lanica, primjerice Njema ke, Francuske, Italije, Slovenije, a koje karakteriziraju graanski zakonici koji ureuju pitanja ugovornog prava i odluke sudova temeljem istih. Drugu bi skupinu inio sustav common law, Engleske i Irske, temeljen na sudskim presedanima. Fundamentalna razlika tih pravnih poredaka na prvi bi pogled mogla obeshrabriti i najoptimisti nije zagovornike harmonizacije ugovornog prava na europskoj razini. Jednako kao i injenica da je ta razlika u pravnim porecima posljedica kompleksnije kulturoloake razli itosti dr~ava lanica Europske unije, naglaaavajui ovdje i relevantnu jezi nu razli itost. Prethodnom je nu~no pridodati joa jedan pravni poredak sui generis, a to je upravo onaj nadnacionalni, pravni poredak Europske unije. Naime, i Europski parlament je u svojoj Rezoluciji podr~ao uvoenje  28. pravnog sustava za Europsku uniju. Kako postoji razli itost pravnih poredaka dr~ava lanica Europske unije, to zna i, prema mialjenju nizozemskog profesora europskog privatnog i komparativnog prava Jan M. Smitsa, da se razli iti pravni sustavi mogu meusobno natjecati kako bi zadovoljili potrebe, kako potroaa a tako i poduzetnika u odabiru pravnog poretka koji, prema njihovom mialjenju, najbolje atiti njihove interese. Takoer, prema njegovom mialjenju upravo to natjecanje pravnih sustava mo~e pridonijeti harmonizaciji prava na dva razli ita na ina. Prvi pretpostavlja situaciju u kojoj svatko mo~e izabrati pravni poredak koji najviae odgovara potrebama, tada se primjenjuje samo jedno pravo. No prije nego ato se to dogodi, prethodit e, upravo zbog bojazni odabira nekog drugog pravnog poretka, drugi na in, odnosno nacionalne vlade bit e stimulirane da svoje pravne poretke u initi atraktivnijima  nudei ista ili sli na pravna pravila onima drugih dr~ava lanica. Smits se, u kona nici, zala~e za donoaenje zakonika ugovornog prava Europske unije s mogunoau izbora njegove primjene (optional code), ato zbog nejasnoa o stvarnoj potrebi donoaenja homogenog ugovornog prava, a ato zbog nesigurnosti izazvanih posljedicama primjene homogenog teksta u razli itim pravnim porecima dr~ava lanica. Sve ovo prethodno navedeno nikad nije, a niti nee utjecati na pravne osobe osnovane sukladno pravu jedne dr~ave lanice da odustanu od poslovanja s pravnim osobama osnovanim u drugim dr~avama lanicama. ak naprotiv, upravo je cilj osnivanja Europske ekonomske zajednice davne 1957. godine bio uspostava zajedni kog tr~iata kao pretpostavka gospodarskom napretku ratom ispaenih europskih zemalja. Kako bi se ostvario ~eljeni gospodarski napredak, nu~no je bilo postupno ukidati sve prepreke koje su istom stajale na putu. Poduzetnicima se omoguilo, kroz uspostavu zone slobodne trgovine, carinske unije, zajedni kog tr~iata, jedinstvenog i kona no unutarnjeg tr~iata (internal market) nesmetano poslovanje u danas dvadeset i sedam dr~ava lanica. Kona no razvojem gospodarskih odnosa koji ne poznaju klasi ne dr~avne granice koje su postojale po etkom 50tih godina proalog stoljea, danaanja je stvarnost postojanje etiri fundamentalne slobode na tr~iatu Europske unije: sloboda protoka robe, radnika, slobodu pru~anja usluga i kretanja kapitala. Smitsova je teza djelomi nu na tragu teze ovog rada. Naime upravo zbog kompleksnosti uvjetovane razli itostima pravnih poredaka dr~ava lanica, harmonizacija europskog ugovornog prava izradom jedinstvenog zakonika koji bi regulirao materiju europskog ugovornog prava (joa) nije za o ekivati. HARMONIZACIJA EUROPSKOG UGOVORNOG PRAVA KROZ UGOVORE REGULIRANE PRAVOM TR}I`NOG NATJECANJA Uklju ivanje u ekonomske i ostale aktivnosti na podru ju dvadeset i sedam dr~ava lanica Europske unije, poduzetnicima i dr~avljanima mogue je jedino pod ujedna enim uvjetima poslovanja. Prvenstveno ovdje podrazumijevamo nu~nu ujedna enost ugovornog prava, odnosno ugovora, na razini Europske unije. Europska unija, kao nadnacionalna organizacija sui generis, nema zakonodavnu ovlast nad podru jem ugovornog prava, no ima u slu ajevima pojavljivanja konkretnih problema u ostvarivanju ciljeva postavljenih njenim osnivanjem, a koji se tada rjeaavaju pred sudbenim tijelima. Upravo radi silovitog razvoja i koli ine poslovanja s meudr~avnim elementom, na politi koj je razini prepoznata potreba za ujedna avanjem ugovornog prava Europske unije, te je donesen Zaklju ak Predsjedniatva Europskog vijea od 15. i 16. listopada 1999. godine u Tamperi o nu~nosti izrade studije o potrebi harmonizacije propisa na podru ju ugovornog prava dr~ava lanica. Nadalje, Europska komisija je (dalje:Komisija) u objavljenom Priopenju stremila dobivanju informacija o problemima koji stoje na putu uspostavi unutarnjeg tr~iata liaenog svih prepreka. Takoer, u Akcijskom planu Komisija je usvojila sljedee mjere koje treba poduzeti: aktivnosti za poboljaanje koherentnosti izmeu razli itih pravnih instrumenata ugovornog prava, kroz usvajanje nacrta zajedni koga okvira graanskog prava u Europskoj uniji ( Common frame of reference ) promocija prihvaanja standardnih odredbi i uvjeta ( Standard terms and Conditions-STCs) koji bi bili u uporabi diljem Europske unije daljnje istra~ivanje je li bi se problemima u podru ju europskog ugovornog prava moglo iznai rjeaenje koristei se  ne-sektorski specifi nim rjeaenjima. Nadalje, 2004. godine odr~ana je radionica za promociju razvoja  STCs unutar Europske unije. Unato  prethodno spomenutim hvalevrijednim naporima, harmonizacija europskog ugovornog prava se, prema mialjenju autora ovog lanka, ve uvelike odvija putem razvoja slobodnog tr~ianog natjecanja te prava tr~ianog natjecanja. Harmonizacija se ve godinama odvija kroz harmoniziranu primjenu Uredbi o skupnom izuzeu odreenih ugovora od primjene lanka 81. stavka 1. i 2. Ugovora o osnivanju Europskih zajednica (dalje: UEZ). U ostvarivanju cilja zajedni kog tr~iata, propisi tr~ianog natjecanja imaju izuzetno va~nu ulogu, s obzirom da ograni avajui sporazumi izmeu poduzetnika o podjeli tr~iata i isklju ivim oblicima poslovanja, te postupci poduzetnika u vladajuem polo~aju, mogu u znatnoj mjeri ote~ati slobodu trgovine meu dr~avama lanicama, pa i onemoguiti pristup tr~iatu poduzetnicima iz drugih dr~ava lanica. lanak 81. i lanak 82. UEZ ureuju zaatitu tr~ianog natjecanja u Europskoj uniji, kojoj pridonose mnogobrojne odluke Komisije i bogat sudska praksa Europskih sudova. Konzistentna tuma enja tih odredbi u skladu s ciljem ostvarivanja zajedni kog tr~iata daju tim odredbama obilje~ja pravnog sustava koji se, jednako kao i odredbe koje ureuju slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala, mo~e smatrati dijelom  gospodarskog ustava Europske zajednice. Harmonizacija propisa tr~ianog natjecanja vezanih uz ujedna ene propise i njihovu primjenu, dopuatene odnosno zabranjene ugovorne odnose, upuuje na zaklju ak da, ato se ti e vertikalnih sporazuma, harmonizacija ugovornog prava je postignuta. Takoer, harmonizacija propisa vidljiva je u kona nici i u usklaivanju sklapanja ugovora od strane svih poduzetnika u dvadeset i sedam zemalja, te u dr~avama kandidatkinjama kao i u onim dr~avama koje su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju. Vidljiva je i u olakaavanju poslovanja poduzetnicima, pru~ajui im prvenstveno pravnu sigurnost ujedna enim, ato od strane Komisije, tako i od strane nadle~nih tijela dr~ava lanica, ureenjem prava tr~ianog natjecanja EU. Time se poduzetnicima olakaava poslovanje bez prepreka pru~anju roba i usluga na otvorenom, zajedni kom tr~iatu, ato je i cilj stvaranja zajedni kog tr~iata, kao i jedan od ciljeva harmonizacije ugovornog prava. TIPI NI UGOVORI U pravnoj je znanosti prihvaena, a samo jedna od postojeih, podjela trgova kih ugovora na nominatne i inominatne. Nominatni su oni koji su poimence ureeni zakonom, za razliku od inominatnih. Pravni propis koji u Hrvatskoj ureuje nominatne ugovore je Zakon o obveznim odnosima (dalje: ZOO), a u ostalim zemljama su to graanski zakonici, primjerice u Njema koj, Austriji, Francuskoj. Za potrebe ovog rada pobli~e emo se baviti inominatnim ugovorima, a koji se mogu podijeliti na tipi ne i atipi ne, gdje su  tipi ni oni koji su toliko proaireni u praksi i ustaljeni u sadr~aju da su u poslovnoj praksi dobili ime . Upravo razvoj poslovanja pravnih subjekata, posebice unutar unutarnjeg tr~iata Europskih zajednica, uklanjanjem svih prepreka slobodnom protoku roba, odnosno sve vea diferenciranost i raznolikost njihovih meusobnih odnosa zadnjih desetljea, pogodovala je rastuem broju upravo inominatnih ugovora. Grana prava u kojoj je to izrazito vidljivo je upravo pravo tr~ianog natjecanja, kako Europskih zajednica, tako i dr~ava lanica. Naime, upravo pravo tr~ianog natjecanja ureuje pitanja vezana uz valjanost inominatnih ugovora, od kojih emo se u ovom dijelu rada izlo~iti osnovne zna ajka sporazuma o distribuciji. Jedna od specifi nosti prava tr~ianog natjecanja je i airoko tuma enje pojma sporazuma, naime to su sporazumi izmeu poduzetnika, ugovori, pojedine odredbe ugovora, izri iti ili preautni dogovori, usklaeno djelovanje, odluke udru~enja poduzetnika. UGOVORI O DISTRIBUCIJI- VERTIKALNI SPORAZUMI U PRAVU TR}I`NOG NATJECANJA Proizvoa i na tr~iate plasiraju svoju robu samostalno, te kroz razvijene distribucijske kanale putem specijaliziranih dilera, trgovaca na veliko i trgovaca malo.  Ugovori o distribuciji pojavljuju se u razli itim ugovornim oblicima i nazivima, a svaki od njih ima posebna pravna obilje~ja, ugovorni sadr~aj i podru ja primjene. To su prema sadaanjem stupnju razvoja prava i ugovorne prakse distribucije sljedei ugovori: - ugovor o distribuciji - ugovor o isklju ivoj distribuciji - ugovor o selektivnoj distribuciji - ugovor o isklju ivoj nabavi - ugovori o distribuciji motornih vozila - ugovor o franchisingu.  U danaanje je vrijeme u praksi to naj eai na in stavljanja na tr~iate odreenih proizvoda kako bi proizvodi, uz najni~i troaak, stigli do krajnjih kupaca. Osnovna karakteristika te spone koja povezuje krajnje kupce s proizvoa ima je postojanje brojnih stranaka u odnosu suradnje, po evai od proizvoa a, trgovaca na veliko i/ili trgovaca na malo (dalje: distributeri), te krajnjih kupaca. Upravo je ta spona ugovor o distribuciji sklopljen izmeu proizvoa a i distributera koji pristaju na kontinuiranu meusobnu suradnju. Vertikalni sporazumi naj eae sadr~e i odreene ograni avajue klauzule koje se pojavljuju u obliku nametanja razli itih ograni enja ugovorne slobode od strane proizvoa a distributerima. Ta ograni enja se pojavljuju primjerice u obliku zahtjeva za kupnjom nametnute koli ine odreenog proizvoda (mo~e se pojaviti kao minimalna kvota) odnosno prodajom po odreenoj minimalnoj ili maksimalnoj cijeni (resale price maintenance-RPM) te ograni avanjem podru ja na kojem je distributer ovlaaten nuditi proizvode, kao i ograni avanjem kupaca. Nadalje, primjerice nametanje kvalitativnih i/ili kvantitativnih kriterija redovita je pojavnost u ugovorima o selektivnoj distribuciji. S druge strane, distributeri mogu dobiti odreena isklju iva prava na odreenim proizvodima. U osnovi, vertikalna ograni enja su~avaju ugovornu slobodu stranaka ugovora o distribuciji, a zauzvrat, stranke u~ivaju u mnogobrojnim ekonomskim pogodnostima distribucijskih ugovornih odnosa. Neke od tih pogodnosti uklju uju mogunost kontrole i utjecaja proizvoa a na cijeli distribucijski kanal sve do krajnjeg kupca, na tr~iate i ugled. Kako pogodnosti nisi jednostrane, distributerima sklapanje ugovora o distribuciji, s ograni enjima sadr~anima u njima, osigurava veu prodaju odnosno konkurentsku prednost. Nadalje, takva ograni enja mogu rezultirati i neu inkovitostima, primjerice ukoliko konkurentski distribucijski lanac sadr~i i ostvaruje bolje uvjete glede cijene odnosno ponuene usluge. Ugovori o distribuciji direktno utje u na tr~iano natjecanje meu proizvodima istog (intra-brand) i razli itog (inter-brand) zaatitnog znaka (robnih marki). U Obavijesti Komisije - Smjernice za vertikalna ograni enja (dalje: Smjernice)B V F `  :zhWEW7W7W7hYSCJOJQJ^JaJ#hXhYS6CJOJQJ^JaJ hXhYSCJOJQJ^JaJ#hXh!5CJOJQJ^JaJ h-hoCJOJQJ^JaJh!CJOJQJ^JaJhpWCJOJQJ^JaJ hXh!CJOJQJ^JaJ hXhnCJOJQJ^JaJ#hJdhJd5CJOJQJ^JaJ#hJdhp5CJOJQJ^JaJ#hJdh!5CJOJQJ^JaJ  4 V    $dha$gdo $dha$gdYSdhgdId $dha$gdId<J :PTrbt<.28: ",оq_M#hRShRS5CJOJQJ^JaJ#hXho5CJOJQJ^JaJhQCJOJQJ^JaJhoCJOJQJ^JaJh{CJOJQJ^JaJ h!Mh{CJOJQJ^JaJ#hXh{5CJOJQJ^JaJ#hXh!5CJOJQJ^JaJ hohoCJOJQJ^JaJhYSCJOJQJ^JaJ hXhYSCJOJQJ^JaJ ",.#8v9 CDEFX $dha$gdo$ & F  dha$gdId$ & Fdha$gdId $dha$gdId$-dh^-a$gdId dh^gdId & FdhgdIddhgdId,.&(*,df L*(l >!N!""##޿ޱޣޕޕރޕuddރu hXhXCJOJQJ^JaJhIdCJOJQJ^JaJ#hXh9c6CJOJQJ^JaJh fCJOJQJ^JaJhPE*CJOJQJ^JaJhRSCJOJQJ^JaJ hXhnCJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJ hXh{CJOJQJ^JaJ%###F$N$$$$:%%%''**++,0,L,,,̰̜̾̾̋zcUDU hXh FCJOJQJ^JaJh FCJOJQJ^JaJ-jhXh9c0JCJOJQJU^JaJ hXhXCJOJQJ^JaJ hXhPE*CJOJQJ^JaJ'jhHK0JCJOJQJU^JaJh fCJOJQJ^JaJh&CJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJhIdCJOJQJ^JaJ'jhId0JCJOJQJU^JaJ,, .."14111|3333333z556J6L6N6p6r67888v9ܽܡܡܐhZH#hRShRS5CJOJQJ^JaJhRSCJOJQJ^JaJ-jhXh9c0JCJOJQJU^JaJ hO[hO[CJOJQJ^JaJ hXhO[CJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJh&CJOJQJ^JaJh fCJOJQJ^JaJ hXhXCJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJ#hXh9c6CJOJQJ^JaJv99999;0;.<H<@@AA.A>AZArAtABBCbDdDfDhDDwwfUGh#CJOJQJ^JaJ hXh#CJOJQJ^JaJ h#h#CJOJQJ^JaJ-jhXht@0JCJOJQJU^JaJhzCJOJQJ^JaJh fCJOJQJ^JaJ'jhHK0JCJOJQJU^JaJ#hXht@6CJOJQJ^JaJ hXhXCJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJ hXht@CJOJQJ^JaJDDDD E EELEXEEEEEFFFFFFFFFFGGGͿͿ͢wh͆WIh FCJOJQJ^JaJ hXhCJOJQJ^JaJh&6CJOJQJ^JaJh6^6CJOJQJ^JaJh&CJOJQJ^JaJh6^CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh6CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ hXht@CJOJQJ^JaJ#hXht@6CJOJQJ^JaJh#6CJOJQJ^JaJGGjIIJJJMMNN(OBOQQSPSTSVSZSjSpSSSSST TXTTͼޔކޔq`Rh FCJOJQJ^JaJ hXh{CJOJQJ^JaJ)hXht@B*CJOJQJ^JaJphh5CJOJQJ^JaJ-jhXht@0JCJOJQJU^JaJ hXh#CJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJ hXh }CJOJQJ^JaJ hXht@CJOJQJ^JaJ hXhXCJOJQJ^JaJTTTTUVWWW0W`W X>XXXXYYYDYH[J[`[[]]^^dFe῱mm[#hRShRS5CJOJQJ^JaJ-jhXh9c0JCJOJQJU^JaJh fCJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJhRSh9c5OJQJ^JhRShRS5OJQJ^J hXh`%CJOJQJ^JaJ hXht@CJOJQJ^JaJ hXh }CJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJXYdHehhi`iii.jF4 V6ܰ $dha$gdId$dh7$8$H$a$gdId$dh^a$gdId$ 0dh*$a$gdId$ & Fdha$gdId $dha$gdId$ & Fdha$gdIdFeHeii$j(j*j,jrjjlqqxxxxxzzzz{ { {Ͼ{gTTggDh @CJOJQJ^JaJ$hXhn@CJOJQJ^JaJ'hXh9c6@CJOJQJ^JaJ$hXhX@CJOJQJ^JaJ1jhXh90J@CJOJQJU^JaJh9OJQJ^JhXh9cOJQJ^J hXh9cCJOJQJ^JaJhXh9cCJaJ$hXh9c@CJOJQJ^JaJ#hRSh9c5CJOJQJ^JaJ {{{PRTV6:R F鶜xjxXxJx9x hXhnCJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJ#hXh9c6CJOJQJ^JaJhhXTCJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJ$hXhYf@CJOJQJ^JaJ3jhFy0JCJOJPJQJU^JaJnHtH&hvy CJOJPJQJ^JaJnHtHU9jhXh9c0JCJOJPJQJU^JaJnHtH,hXh9cCJOJPJQJ^JaJnHtH navedeno je osam vertikalnih ograni enja ije bi nametanje moglo biti opravdano, primjerice otvaranje i ulazak na nova tr~iata i ekonomija razmjera u distribuciji, itd. Vertikalna ograni enja u pravu tr~ianog natjecanja mogu pogodovati koluziji meu distributerima, pojavi kartela meu proizvoa ima, te kao ato je ve i navedeno, smanjiti ili u potpunosti isklju iti tr~iano natjecanje meu proizvodima istog (intra-brand) zaatitnog znaka. Takoer mogu omoguiti poveanje cijena na atetu krajnjih kupaca, kao i onemoguiti javljanje povoljnijih i efikasnijih distribucijskih kanala, a koji u kona nici takoer atete krajnjim kupcima. Problematika postojanja pozitivnih i negativnih u inaka vertikalnih ograni enja zahtjeva, kao ato je i propisno Smjernicama, njihovo vrednovanje, te zaklju ak o tome pridonose li pozitivnim ili negativnim u incima na tr~iatu. Negativni u inci na tr~iatu koji mogu biti rezultat vertikalnih ograni enja i koje pravo tr~ianog natjecanja EU-a ima za cilj sprije iti, su sljedei: (i) isklju ivanje s tr~iata ostalih dobavlja a ili ostalih kupaca stvaranjem zapreka pristupu tr~iatu; (ii) smanjivanje inter-brand tr~ianog natjecanja izmeu poduzea koja djeluju na tr~iatu, uklju ujui omoguavanje tajnih sporazuma i dogovora (koluzija) izmeu dobavlja a ili kupaca; pod koluzijom podrazumijevaju se i izri iti i preautni sporazumi (svjesno paralelno djelovanje); (iii) smanjivanje intra-brand tr~ianog natjecanja tj. izmeu distributera iste robne marke; (iv) stvaranje prepreka integraciji tr~iata, uklju ujui prije svega ograni avanje slobode potroaa a da kupe robu ili usluge u bilo kojoj Dr~avi lanici koju izaberu. UGOVORI O DISTRIBUCIJI I LANAK 81. UEZ lanak 81. UEZ primjenjuje se i na vertikalne sporazume sklopljene izmeu poduzetnika koji djeluju na razli itim razinama distribucijskog kanala, od proizvodnje do distribucije. Njime su zabranjeni sporazumi izmeu poduzetnika koji imaju cilj ili u inak spre avanje, ograni avanje ili naruaavanje tr~ianog natjecanja meu dr~avama lanicama. Takvi se sporazumi smatraju niatavima, prema odredbi lanka 81. stavka 2. UEZ, a poduzetnici koji su stranke zabranjenih sporazuma mogu biti ka~njeni nov anom kaznom u iznosu do 10% njihovog godianjeg prihoda, uzimajui u obzir godinu koja je prethodila sklapanju predmetnog sporazuma. Meutim, lanak 81. stavak 3. UEZ propisuje da odreeni sporazumi mogu biti izuzeti iz primjene odredbi lanka 81. stavka 1. i 2. UEZ, ukoliko kumulativno ispunjavaju etiri uvjeta. To su sljedea dva poizitivna i dva negativna uvjeta: 1. doprinos unaprjeenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga, promicanju tehnoloakog ili gospodarskog razvoja, 2. pru~anje potroaa ima razmjerne koristi, 3. njima se ne mogu poduzetnicima nametati ograni enja koja nisu neophodna za postizanje navedenih ciljeva, te 4. poduzetnicima omoguiti isklju ivanje znatnog dijela konkurencije s tr~iata, za robe i/ili usluga koje su predmetom sporazuma. Ta izuzea, nakon opse~ne ekonomske i pravne analize svakog sporazuma u njegovom vremenskom i tr~ianom kontekstu, do 1. svibnja 2004. dodjeljivala je Komisija. Po etkom tzv. modernizacijskog postupka primjene prava tr~ianog natjecanja, napuatena je obveza prijave sporazuma Komisiji na ocjenu, ve je umjesto takvog postupka usvojen postupak samoocjene sporazuma (self-assessment) od strane poduzetnika. Modernizacijom je drasti no smanjen broj prijavljenih predmeta na ocjenu Komisiji. Jednako tako, transparentnim pravilima omoguena je nesmetana harmonizirana primjena prava tr~ianog natjecanja na distribucijske ugovore. Naime, od 1. svibnja 2004. godine na snazi su nova postupovna pravila sadr~ana u Uredbi 1/2003. koja je zamijenila Uredbu 17, a koja uspostavljaju nov na in provedbe lanka 81. stavka 3 UEZ.- sustav direktne primjene izuzea (direct applicable exception system). Taj sustav ostavlja na snazi mogunost skupnih izuzea, no napuata pojedina nu prijavu sporazuma sklopljenih od strane poduzetnika iji tr~iani udio premaauje onaj prag propisan u Uredbama o skupnim izuzeima, odnosno ex ante kontrolu sporazuma iz lanka 81. stavka 1. UEZ zamjenjuje izuzeima koja se temelje na ex post ocjeni sporazuma. Time Komisija viae nije jedina nadle~na institucija za primjenu lanka 81. stavka 3 UEZ, ve su uz nju to i nacionalna ovlaatena tijela i nacionalni sudovi. Sukladno tome, isklju ena je nu~nost prethodnog dobivanja zelenog svjetla od strane Komisije o dopuatenosti odredbi ugovora odnosno o njegovoj valjanosti, ato uvelike olakaava i ujedna ava poslovanje poduzetnika i meusobno sklapanje sporazuma, jer sada obveza samoocjene le~i na poduzetnicima koji sklapaju te sporazume. Ostavljena je mogunost Komisiji da u pojedinim slu ajevima stvarne pravne nesigurnosti (genuine legal uncertainty) uzrokovane novim ili nerijeaenim pitanjima pru~i poduzetnicima neformalne naputke. Takoer, modernizacijskim postupkom decentralizirana je primjena prava tr~ianog natjecanja EU ato zahtjeva veu odgovornost poduzetnika, kao i nacionalnih ovlaatenih tijela i Sudova u postupanju sukladno pravu tr~ianog natjecanja EU. Nadalje, kako bi se to postiglo posebice u dr~avama kandidatkinjama, nu~no je odgovarajue izu avanje, ali i podizanje razine svijesti u druatvu o pravu tr~ianog natjecanja EU. Joa 1965. godine Komisija je, kao bi smanjila optereenje prijavljenih sporazuma na ocjenu, donijela prvu Uredbu o skupnim izuzeima sporazuma (block exemption regulations, dalje: uredbe o skupnom izuzeu) koja osigurava  sigurnu luku (safe harbour) od primjene lanka 81. stavka 1. UEZ na odreene kategorije sporazuma koji ispunjavaju zahtjeve sadr~ane u njoj. Sporazumi koji ispunjavaju te zahtjeve, kao i prethodno spomenute uvjete iz lanka 81. stavka 3. UEZ, su valjani, te ne postoji obveza njihove pojedina ne ocjene. Trenutno su na snazi sljedee Uredbe o skupnom izuzeu: Uredba Komisije 2790/99 o primjeni lanka 81. stavka 3. UEZ na kategorije vertikalnih sporazuma i usklaenog djelovanja (dalje:Uredba 2790/99), Uredba Komisije 1400/2002 o primjeni lanka 81. stavka 3. UEZ na kategorije vertikalnih sporazuma i usklaenog djelovanja u sektoru motornih vozila, Uredba Komisije 772/2004 o primjeni lanka 81. stavka 3. UEZ na kategorije sporazuma o prijenosu tehnologije. Kako bi se poduzetnicima olakaao ionako tegoban postupak samoocjene, Komisija je donijela i ve spomenute Smjernice. Uredba 2790/99 na snazi je od 1. lipnja 2000. godine i zamjenjuje Uredbu o isklju ivoj distribuciji, o isklju ivoj kupnji i o ugovorima o franaizi. Tu Uredbu mo~emo nazvati i  krovnom , naime ona se primjenjuje kada se ne primjenjuje niti jedna druga, prethodno spomenute o motornim vozilima i o prijenosu tehnologije. Openito Uredba 2790/99 se primjenjuje na sporazume kojima su stranke poduzetnici koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, odnosno stranke sporazuma nisu meusobni konkurenti na tr~iatu. Pod uvjetom da sporazum ne sadr~i, primjerice, odredbe o fiksiranju cijena, ograni avanju outputa ili apsolutne teritorijalne zaatite, njena je primjena isklju ena u slu aju sporazuma male vrijednosti i sporazuma koje sklapaju mali i srednji poduzetnici. Osnovne zna ajke Uredbe 2790/99 su: fleksibilniji ekonomski pristup, 30% granica tr~ianog udjela, primjenjivost i na selektivnu distribuciju, ugovore o opskrbi dijelova i usluge, primjena na ela sigurne luke, primjenjivost u slu aju teakih ograni enja (hardcore restrictions) kumulativni efekti paralelnih ugovora, povla enje izuzea od strane nacionalnih ovlaatenih tijela. ZAKLJU AK Sklapanje ugovora o distribuciji, odnosno njegovih ina ica ugovora o isklju ivoj i selektivnoj distribuciji, od strane poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije- vertikalnih sporazuma, opeprihvaena je i globalno razvijena poslovna praksa. Ta je poslovna praksa ureena i harmonizirana u pravu tr~ianog natjecanja Europske unije, te je vidljivo da se harmonizacija europskog ugovornog prava ve odvija u pravu tr~ianog natjecanja, ato je i izlo~eno u ovom radu, odnosno s pravom tr~ianog natjecanja usklaenim ureenjem i primjenom ugovora o distribuciji u svim dr~avama lanicama EU. LITERATURA 1. Peter Crane, Mark Tushnet: The Oxford handbook of legal studies, Oxford University Press, 2005. 2. Aleksandar Goldatajn: Trgova ko ugovorno pravo  meunarodno i komparativno, Narodne Novine, Zagreb, 1991. 3. Vilim Gorenc : Trgova ko pravo-ugovori, `kolska knjiga- Zagreb, 2000. 4. Martijn W. Hesselink: The Structure of the New Private Law, Vol 6.4. 5. Martijn W. Hesselink: The Politics of European Contract law: Who has an Interest in What Kind of Contract Law for Europe?,hhtp://ssrn.com/abstract-1098870 6. Martijn W. Hesselink:SMEs in European Contract Law, Centre for the Study of European Contract Law, Working Paper Series No.2007/03. 7. Hana Horak:Ugovori o distribuciji u pravu i poslovnoj praksi Hrvatske i EU, Sinergija nakladniatvo d.o.o., 2005. 8. Lando & Beale (eds) Principles of European Contract Law, Part 1. Performance, Nonperformance and Remedies, Dordrecht, 1995. 9. Lando & Beale (eds), Principles of European Contract Law, Parts 1 and 2, The Hague,1999. 10. Lando, Clive, Prm & Zimmermann (eds.) Principles of European Contract Law, Part 3, The Hague, 2003. 11. Deaa Mlikotin Tomi: Pravo meunarodne trgovine,`kolska knjiga-Zagreb, 1999. 12. Deaa Mlikotin Tomi, Hana Horak, Vedran `oljan, Jasminka Pecoti Kaufman: Europsko tr~iano pravo, `kolska knjiga d.d., 2006. 13. S. Petri: Uvod u na ela europskog ugovornog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci, vol.28., br. 1, 2008. 14. S. Petri, M. Bukovac Puva a: Bitna obilje~ja i ustavnopravna osnova opcijskog instrumenta europskog ugovornog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 3/2009. 15. Jasminka Pecoti: Zajedni ki pothvat (joint venture) u pravu tr~ianog natjecanja, Sinergija nakladniatvo d.o.o., , 2005. 16. Cyril Ritter: The New Technology Transfer Block Exemption under EC Competition Law, Legal Issues of Economic Integration 31(3):161-184, 2004., Kluwer Law International 17. Lennart Ritter and W. David Brown: uropean Competition Law: A Practiotioner's Guide, Kluwer Law International, third edition, 2005. 18. Jan M. Smits:Law Making in the European Union: On Globalization of Contract Law in Divergent Legal Cultures 19. Piet Jan Slot and Angus Johnston: An Introduction to Competition Law, Oxford and Portland, Oregon, 2006. 20. Vedran `oljan: Vladajui polo~aj na tr~iatu i njegova zlouporaba u pravu tr~ianog natjecanja Europske zajednice, Ibis, 2004. 21. Edt. Stefan Vogenauer and Stephen Weatherill: The Harmonization of European Contract Law, Oxford and Portland, Oregon, 2008. SUMMARY: European Union, as a sui generis supranational organization, has no legislative authority over the area of contract law of the Member States, and therefore the necessity of coordination and harmonization of European contract law is recognized. Legislators of each member state are entitled, through various democratic procedures, to pass national rules on contract law. However, the harmonization of European contract law, according to the opinion of the author of this article, takes place through the development of competition and competition law, respectively via regulation and coherent application of the distribution agreements in all EU countries, as well as in candidate countries. Moreover, harmonization takes place via adoption and application of Block Exemption Regulation on application of Article 81 paragraph 1 and 2 of the Treaty to certain categories of agreements and concerted practices by Member States. Therefore, the harmonization of competition rules suggests the conclusion that, as far as vertical agreements, namely agreements concluded between undertakings that do not operate on the same level of distribution chain, the harmonization of contract law is achieved. Finally, harmonization of rules applicable to undertakings is evident in practice in conclusion of agreements by all undertakings in twenty-seven countries, in candidate countries and in countries that have signed the Stabilization and Association Agreement. KEY WORDS: European Union, harmonization, contract law, competition law, distribution agreements BILJE`KE     PAGE  PAGE 16  European Parliament Resolution on the Communication from the Commission to the European Parliament and the Council-A more Coherent European Contract Law-An Action Plan 2004, O.J. (C 076E)  Jan M. Smits:Law Making in the European Union: On Globalization of Contract Law in Divergent Legal Cultures, http://ssrn.com/abstract=1104386  Ibid.  Vidi viae u Deaa Mlikotin Tomi, Hana Horak, Vedran `oljan, Jasminka Pecoti Kaufman: Europsko tr~iano pravo, `kolska knjiga d.d., 2006.  http://www.europarl.europa.eu/summits/tam_en.htm  Communication from the Commission to the Council and the European Parliament on European contract law Official Journal C 255 , 13/09/2001 P. 0001 - 0044  COM/2003/0068  Vedran `oljan: Vladajui polo~aj na tr~iatu i njegova zlouporaba u pravu tr~ianog natjecanja Europske zajednice, Ibis, 2004., str. 5./6.  Vedran `oljan: Vladajui polo~aj na tr~iatu i njegova zlouporaba u pravu tr~ianog natjecanja Europske zajednice, Ibis, 2004., str. 7.  Narodne novine, 35/05, 41/09  Aleksandar Goldatajn: Trgova ko ugovorno pravo  meunarodno i komparativno, Narodne Novine, Zagreb, 1991., str. 13.  Deaa Mlikotin Tomi: Pravo meunarodne trgovine,`kolska knjiga-Zagreb, 1999., str.196.  OJ C 291, 13/10/2000  Ibid., para 116.  Ibid, para 103.  Smjernice Europske komisije o na inu utvrivanja nov anih kazni koje se izri u sukladno lanku 23. stavku 2. to ki (a) Uredbe br. 1/2003, OJ C 210, 01.09.2006.  OJ L 1, 4.1.2003.  OJ 013 , 21/02/1962  Lennart Ritter and W. David Brown: uropean Competition Law: A Practiotioner's Guide, Kluwer Law International, third edition, 2005., str. 279.  19/65/EEC, OJ 36, 6.3.1965., Ovlast donoaenja Uredbi dana je Komisiji Uredbom Vijea 19/65, kasnije izmijenjenoj Uredbom Vijea 1215/99, OJ L 148.  OJ L 336, 29.12.1999.  OJ L 203, 1.8.2002.  OJ L 123, 27.4.2004.  1983/83, OJ L 173, 22.06.1983.  1984/83, OJ L 173, 22.06.1983.  4087/88, OJ L 359, 30.11.1988.  Obavijest Komisije o sporazumima male vrijednosti koji zna ajno ne ograni avaju tr~iano natjecanje sukladno lanku 81. stavku 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (sporazumi de minimis), 2001/C 368/07, OJ C369, 22.12.2001.  Preporuka Komisije 96/280/CE i Annex 96/289/CE, OJ L 107, 30.04.1996.  Lennart Ritter and W. David Brown: uropean Competition Law: A Practiotioner's Guide, Kluwer Law International, third edition, 2005., str. 280. JLDFjP,.04鼥xjx\x\Hx;hXh9cOJQJ^J'jh90JCJOJQJU^JaJh9CJOJQJ^JaJhEz>CJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJhRSh9c5OJQJ^JhRShRS5OJQJ^J,hFyh9cCJOJPJQJ^JaJnHtH1jhXhFy0J@CJOJQJU^JaJ&hFyCJOJPJQJ^JaJnHtH,hFyhFyCJOJPJQJ^JaJnHtH 8:F^0ڶܶ^`.8Dijnn`R`h~CJOJQJ^JaJh fCJOJQJ^JaJ'jh~0JCJOJQJU^JaJ#hXh9c6CJOJQJ^JaJ hXhXCJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJh_CJOJQJ^JaJ,hFyh_CJOJPJQJ^JaJnHtHh_OJQJ^JhFyh_OJQJ^Jܰ:\6~<~^$&:$ & Fdha$gdId$hdh^ha$gdId$ & Fdha$gdId$ & Fdh7$8$H$a$gdId$dh7$8$H$a$gdIdйFHlHzҿԿ$&Zxz|~8P~޻ޭޖރu޻aShaMCJOJQJ^JaJ'jhaM0JCJOJQJU^JaJhGjCJOJQJ^JaJ$hXh9c0JCJOJQJ^JaJ-jhXh9c0JCJOJQJU^JaJhCJOJQJ^JaJ hXhnCJOJQJ^JaJ#hXh9c6CJOJQJ^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJ hXh?CJOJQJ^JaJ~68<.0$&(`l.0TV~0Z"$ѲѲѡ||||oaoWh9cOJQJ^JhXh9c6OJQJ^JhXh9cOJQJ^JhXCJOJQJ^JaJ-jhXh9c0JCJOJQJU^JaJ hXh9cCJOJQJ^JaJ<jhXh9c0JCJOJPJQJU\^JaJnHtH/hXh9cCJOJPJQJ\^JaJnHtH,hXh9cCJOJPJQJ^JaJnHtH!$&:@j.h,.Լ}n\J#hQhd5CJOJQJ^JaJ#h?FYh?FY5CJOJQJ^JaJhQ5CJOJQJ^JaJ&hJCJOJPJQJ^JaJnHtHhcfOJQJ^JhJOJQJ^JhN OJQJ^JhXhN OJQJ^JhN @OJQJ^JhJ@OJQJ^JhXh?@OJQJ^JhRShRS5@OJQJ^JhXhhXTOJQJ^J:.d0>&$TVR $dha$gdId$dh7$8$H$a$gdId $dha$gdId $dha$gdId.4dj06>D"$&,"$(*T\TV{m_hxCJOJQJ^JaJhdCJOJQJ^JaJ h(h(CJOJQJ^JaJhoCJOJQJ^JaJ,h(hdCJOJPJQJ^JaJnHtHh(CJOJQJ^JaJ h(h CJOJQJ^JaJ h(h8CJOJQJ^JaJ h(hdCJOJQJ^JaJh2CJOJQJ^JaJ" B±oUDU h(h MCJOJQJ^JaJ2h(hd6CJOJPJQJ]^JaJnHtH/h(h CJOJPJQJ]^JaJnHtH)h2CJOJPJQJ]^JaJnHtH)hxCJOJPJQJ]^JaJnHtH h(h CJOJQJ^JaJ h(hdCJOJQJ^JaJh2CJOJQJ^JaJhxCJOJQJ^JaJ h(hoCJOJQJ^JaJPR $dha$gdYS $dha$gdY $dha$gdId$dh7$8$H$a$gdIdBDrxgLg-gLgLg=hYShl'B*CJOJPJQJ^JaJmH nHphsH tH5hYShYSB*CJOJPJQJ^JaJnHphtH5hYShl'B*CJOJPJQJ^JaJnHphtHhr)hZBOJQJ^J hr)hZBCJOJQJ^JaJ#hZBhZB5CJOJQJ^JaJhY5CJOJQJ^JaJhx5CJOJQJ^JaJhZBCJOJQJ^JaJ h(hdCJOJQJ^JaJ h(hKCJOJQJ^JaJ 4rX~&4NNPRfhɮɮɮɮɮɮɏteXG h!Mh!MCJOJQJ^JaJh!Mh!MOJQJ^Jh!M5CJOJQJ^JaJ5hr)hYB*CJOJPJQJ^JaJnHphtH=hYhl'B*CJOJPJQJ^JaJmH nHphsH tH5hYShx3FB*CJOJPJQJ^JaJnHphtH5hYShl'B*CJOJPJQJ^JaJnHphtH5hYShYSB*CJOJPJQJ^JaJnHphtH$468:<>BDHJNPTVbdfjlxz~wqwqmwqwbwqmXThIdjhId0JUhQ0JmHnHuh F h F0Jjh F0JUh"a:jh"a:U#hx8h(5CJOJQJ^JaJ j$hh"a:<CJUaJ jhh"a:<CJUaJ jhh"a:<CJUaJh(5CJOJQJ^JaJhRS5CJOJQJ^JaJhd5CJOJQJ^JaJ "$<@BFHLNRTfhj$4J$a$gd>h$a$gdy'h]hgd) &`#$gd $dha$gdId$&(246JL  .0lnZ\ ƵƵ|eT hFyh9CJOJQJ^JaJ-jhFyh90JCJOJQJU^JaJ hFyh CJOJQJ^JaJ hFyh FCJOJQJ^JaJ-jhFyh F0JCJOJQJU^JaJ hFyhHKCJOJQJ^JaJ-jhFyhHK0JCJOJQJU^JaJhIdhIdCJOJQJ^JaJ hFyhIdCJOJQJ^JaJ J.lZ <b$Ft B    " $a$gdFy$a$gd9$a$gd($a$gdy'$a$gdt@gdt@8:<>bdf|ҺxgxgYgYgB1 hFyh9CJOJQJ^JaJ-jhFyh90JCJOJQJU^JaJhFyCJOJQJ^JaJ hFyhFyCJOJQJ^JaJ-jhFyhFy0JCJOJQJU^JaJ hFyh FCJOJQJ^JaJ2hFyh F6CJOJPJQJ]^JaJnHtH/hFyh FCJOJPJQJ]^JaJnHtH,hFyh FCJOJPJQJ^JaJnHtH,hFyh CJOJPJQJ^JaJnHtH"$&Fs[D3 hFyh FCJOJQJ^JaJ-jhFyh F0JCJOJQJU^JaJ/hFyh~0J6CJOJQJ^JaJmH sH 'hFyh~0J6CJOJQJ^JaJ hFyh~CJOJQJ^JaJ-jhFyh~0JCJOJQJU^JaJ#hFyh95CJOJQJ^JaJ)hFyh9B*CJOJQJ^JaJph hFyh9CJOJQJ^JaJ0hFyh90J5B*CJOJQJ^JaJphFHLrtv  B D        " $ H J L ׁppppppppplZ#hx8h(5CJOJQJ^JaJh"a: hFyh FCJOJQJ^JaJ-jhFyh F0JCJOJQJU^JaJ hFyh CJOJQJ^JaJ,hFyh CJOJPJQJ^JaJnHtH,hFyhaMCJOJPJQJ^JaJnHtH hFyhaMCJOJQJ^JaJ-jhFyhaM0JCJOJQJU^JaJ" F H J L  $dha$gdId$a$gdy'$d7$8$H$a$gdy'9 01h:p)BP. A!8""#$% < 0 01h:p bBP. A!8""#$% Dd F  3 "@@Dd F  3 "@@Dd X  3 &contentli"@@666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666J@J zNormal dCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k( 0No List DOD &# Odlomak popisa ^m$>@> DEN Footnote TextCJaJ@&@ DENFootnote ReferenceH*4 @"4 )Footer  p#.)@1. ) Page Number*W@A* 6$Strong5\Z^@RZ 6$ Normal (Web)dTTCJOJPJQJaJtH.X@a. & *Emphasis6]B'qB 8Comment ReferenceCJaJ<< 8 Comment TextCJaJ@j@ 8Comment Subject5\HH 8 Balloon TextCJOJQJ^JaJ6U@6 y Hyperlink >*B*ph<+@< 9c Endnote TextCJaJ>*@> 9cEndnote ReferenceH*2O2 9style41 5\ph 8 H #$)*19|:L@B@H^HLOAQQ^R9SPSjSUUUys  !"NVKi_%<]~` c ys6;6y+H\jk      `Pu|(([..J0d000001N@v@BCSD~DDAEpENOPP[QQaRV3VPVVVW)WeWfWpWYYYYMZZ[M[[r\\F]e]]]+^,^}^^|_)``TaUaaaNbObb>ccccccccc{i|iiiiiiiiiiiiiiiiiiijjjjjjjjekmkk+lllbmm nnnnooooovp q&qcccccc|iiiiiiiiiiiiiiijjjjjjjjekmkk+lllbmm nnnnoooovp q&qACDEFGHIKLXܰ:J" L ?BJJ @ !(!!8@0(  B S  ? _Toc42169886_PictureBulletsfWizsYizs^_ikrtSUBCklyz     !TUVW3 4 @ A h i j k s t '(/0notv]^&'KMZ]&'8;_`]^  HK14NQfgrs*+NO[\gisuJ K {!}!!!"" # #######$$]%_%%%%%%%&&G&H&I&J&]&^&h'i'''''''''( (z(|(((((\)])))**\+^+w+x+\,],..J0K0d0e00000000011A1B12244k8l8G9I9b9d99999{:~:|;};<<<<==>>>>????L@N@u@v@AAAABBBBBBCCCCoEpEFFFF@HBH^HaHHHHHHHHHIIIIIIJJJJ+J-JJJLLLLLLNNNNNNOO-O/OOOPO{O}O}P~PAQDQQQ^RaR9SqSqUqtqvqqqqqrrrrvszsxy *+GH[\ik _`OQtu{(|(((Z.[...I0K0c0e00000000011M@N@u@v@BBCCRDSD}D~DDD@EAEoEpENNOOPPPPZQ[QQQ`RaRVV2V3VOVPVVVVVWW(W)WdWfWoWpWYYYYLZMZZZ[[L[M[[[q\r\\\E]F]d]e]]]*^,^|^}^^^{_|_(`)```SaUaaaMbObbb=c>cccdAezi|iiiiiiiiiiiiiiiiijjjjjdkgklkokkk*l-lllllamdmmmn nnnnnnnooooooooupyp qq%q(q;q>qRqUqsqvqqqqqrrrruszsy\iL / R];p`wr.u }! #%#&'|(()O)**',[./01+889N@r@v@)AABBCCpEI?JMNmSUWW)WdWfWpWYY>cGciiiiiiiiiiiiiiijjekmkm noo q&qzsiiiiiiiiiiiiiijjzs!|v} ~$`bn\(A~8+e0)[|&GL4&$VM.7>wnmP8 Z+-:8vpT~xY8 E&v'.tW3CRv7 0e,:q> ATlLvAf۲;D< F:Hw^HXȌg+h^|^hj,yv^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(z^`zCJOJQJ^Jo(.0^`0CJOJQJ^Jo(..0^`0CJOJQJ^Jo(...88^8`CJOJQJ^Jo(.... `^``CJOJQJ^Jo( ..... `^``CJOJQJ^Jo( ...... ^`CJOJQJ^Jo(....... ^`CJOJQJ^Jo(........ pp^p`CJOJQJ^Jo(.........8^8`o() ^`hH.  ^ `6o(.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.z^`zCJOJQJ^Jo(.0^`0CJOJQJ^Jo(..0^`0CJOJQJ^Jo(...88^8`CJOJQJ^Jo(.... `^``CJOJQJ^Jo( ..... `^``CJOJQJ^Jo( ...... ^`CJOJQJ^Jo(....... ^`CJOJQJ^Jo(........ pp^p`CJOJQJ^Jo(.........hh^h`o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........z^`zCJOJQJ^Jo(.0^`0CJOJQJ^Jo(..0^`0CJOJQJ^Jo(...88^8`CJOJQJ^Jo(.... `^``CJOJQJ^Jo( ..... `^``CJOJQJ^Jo( ...... ^`CJOJQJ^Jo(....... ^`CJOJQJ^Jo(........ pp^p`CJOJQJ^Jo(.........0^`0CJOJQJ^Jo(.0^`0CJOJQJ^JaJo(..0^`0CJOJQJ^Jo(...88^8`CJOJQJ^Jo(.... 88^8`CJOJQJ^Jo( ..... `^``CJOJQJ^Jo( ...... `^``CJOJQJ^Jo(....... ^`CJOJQJ^Jo(........ pp^p`CJOJQJ^Jo(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.hh^h`o(0^`0o(.0^`0o(..88^8`o(... 88^8`o( .... `^``o( ..... ^`o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........z^`zCJOJQJ^Jo(.0^`0CJOJQJ^Jo(..0^`0CJOJQJ^Jo(...88^8`CJOJQJ^Jo(.... `^``CJOJQJ^Jo( ..... `^``CJOJQJ^Jo( ...... ^`CJOJQJ^Jo(....... ^`CJOJQJ^Jo(........ pp^p`CJOJQJ^Jo(.........k ^k `o() ;^;`hH.  L^ `LhH. ^`hH. ^`hH. {L^{`LhH. K^K`hH. ^`hH. !L^!`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`CJOJQJo(hH^`CJOJQJo(hHopp^p`CJOJQJo(hH@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo( ^ `OJPJQJ^J. ^`hH. sL^s`LhH. C^C`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH.  ^ `hH. S#L^S#`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. L^`LhH. P P ^P `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. `L`^``LhH. ^ `o()  ^ `o(. L^`LhH. s^s`hH. C^C`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH.  L^ `LhH.h^h`o(. ^`hH. ]L^]`LhH. h^h`hH. ^`hH.^`o() ^`hH. m ^m `hH. =L^=`LhH.-^-`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... ^`o(........ pp^p`o(.........^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`PJo(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.!LvA;D> ApTv'~}|e,: F>g+hGL4Z+Hw^[|VM:+eE&v7W3xYP^hj!!JA [r~N X&%LpBW8o e):2bFZV(] 41{z6Z(3?C-@te1'sK6?:3l3?AxlW|B1{zOsEJ($I$I$I$IWGJ @K1{z6ASt\6ASV(]2b?(fWG($I$I$I$I:3lAxl'sK6 xx-@taDqy xx-aDqyTy1{z1{z6Z(rU}e($I$I$I$IB7\l,TYfl\gT_R8k vy  d0  N Fyr +%x8"xIVq9c)X E5 H-"Xs&R!Mo!q!#&#6$$ -% '[>(& *PE*N,=.^.+1Z15WD7%j7\8"a:<[?>Ez>Q@t@A}rA|'BZBDwEx3FAFF&GX\HdJHKgK3CL MaMDENqHN[NZO3PB]PQ\RYSnShXT UKUKVpW?FYbZ [O[!]6^P^o^_@_C}`b({bIdJdadykd fCCfQf>hlh,ai joUo!qB`qFs:+u-u.ua3u]5u2vz)|)}c*}E}2~"X~?% F$#A,nwUi5bP&zY!4C FMKh[ -_|!@,Ryq}#& *2de9&9y'g~Fp CQhS xS|'8%. }my%=dn=7r_cf qE'6GH)PJxl'T]3n}(*ms(H7Yvc{sZuRSgb yEL^DwO<y69w,M'an]>gz7F!M*:Pq"MeGj01?-ibHGKSrM 0PP`iY,?M`!@A b~U"d|I+JopucP3M5pz =%`%Nr)"7$iciiizs@p 19ysPP P PPPP8PjPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New7&{ @Calibri5& zaTahoma;Wingdings"1SFZZf٦!"Z66b:!84dis 2QHX $Pi&#2VUtjecaj europskog prava tr~ianog natjecanja na harmonizaciju europskog ugovornog prava Tea JagiUser!                           Oh+'0  ,8H Xd    XUtjecaj europskog prava trinog natjecanja na harmonizaciju europskog ugovornog prava Tea JagiNormalUser33Microsoft Office Word@@tA8@Bb@Ub"Z՜.+,0X hp  7Ekonomski fakultet Zagreb6i' WUtjecaj europskog prava trinog natjecanja na harmonizaciju europskog ugovornog prava Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`Yb Data 1Table?WordDocumenty6SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q