Pregled bibliografske jedinice broj: 480569
Drugi kao (mogući) način konstituiranja nacionalnoga književnoga identiteta
Drugi kao (mogući) način konstituiranja nacionalnoga književnoga identiteta // Riječki filološki dani 8 / Badurina, Lada ; Bačić-Karković, Danijela (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010. str. 335-347 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 480569 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Drugi kao (mogući) način konstituiranja nacionalnoga književnoga identiteta
(The other (possible)way of constitution of the national literary identity)
Autori
Bošković, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani 8
/ Badurina, Lada ; Bačić-Karković, Danijela - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010, 335-347
ISBN
978-953-6104-70-3
Skup
Riječki filološki dani
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 06.11.2008. - 08.11.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
identitet; Drugi/drugi; stereotip; nacionalna književnost
(identity; Other/other; stereotype; national literature)
Sažetak
O našim ljudima i krajevima postoji mnoštvo pisanih tragova. Uglavnom drukčiji i različiti od naših doživljaja i onoga što mi o sebi mislimo, pomažu nam da bolje upoznamo i shvatimo svoje svoje mjesto i ulogu u svijetu. Takav jedan dojmovnik sadrži i knjiga Hermanna Bahra, jednog od prvaka bečkoga i europskoga modernizma. Njegovo Dalmatinsko putovanje bogato je sadržajima koji njemačkomu čitatelju, a posredno i nama, otkrivaju nepoznate ili nedovoljno poznate činjenice o našim ljudima i običajima, navikama, "velikoj" i "maloj" Povijesti, ali i o našoj književnosti. Protivno uvriježenom, fortisovskom "morlačkom kompleksu", očima Drugoga uvjeravaju da Dalmacija (a s njome i Hrvatska), nije samo daleka i rubna "austrijska kolonija i pokrajina". Osim uobičajenoga kataloga putnih slika i opservacija, u knjizi se izrijekom spominju imena književnog i društvenog života koja na poseban način kontekstualiziraju iskustvo našega etnokulturnog prostora i legitimiraju ga kao dio šireg, srednjoeuropskoga duhovnog identiteta u kojem se dotiču i prožimaju različiti povijesni i kulturni realiteti, koji i "hrvatskog barbarina" (Radica) čine dionikom europske kulture i civilizacije. U radu je poseban naglasak na onim sadržajima koji, iz perspektive Drugoga, bitno proširuju znanja o našim književnicima i našoj književnosti uopće te imaju znakovitu ulogu u definiranja nacionalnoga književnog identiteta, a istodobno potiču na njihovo drukčije pozicioniranje u prostoru književno-povijesne slike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
