Naslov
Normiranje neologizama u hrvatskome jeziku
(The Standardization of Neologisms in the Croatain Language)

Autori
Milković, Alen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.05

Godina
2010

Stranica
299

Mentor
Silić, Josip

Ključne riječi
neologizam; neoleksem; novogovor; novohrvatski jezik; neologija; apsolutni neoleksem; relativni neoleksem; norma; naziv; jezični purizam
(neologism; neolexeme; newspeak; Neo-Croatian language; neology; absolute neolexeme; relative neolexeme; standard; term; linguistic purism)

Sažetak
Ovaj rad nazivu neologizam pristupa tako da ga shvaća kao svaku jezičnu pojavu koja je u neološkome statusu. Neološki se status temelji na kombiniranju svojstava novosti i prihvaćenosti, a donekle i na svojstvu uklopljenosti u jezični sustav. Uz naziv neologizam vezana je skupina srodnih naziva čije se značenje shvaća na više načina. Ti su nazivi analizirani te su predložene odgovarajuće definicije. Veća je pozornost posvećena skupini neologizama koju nazivamo neoleksemi. Neoleksemi su podijeljeni na apsolutne neolekseme i relativne neolekseme (skupina leksema koji su neoleksemi samo kada su postavljeni u suodnos). Relativni leksemi dijele se na denotativnice i zamjembenice. Pri promišljanju o zamjembenicama treba poći od načela da je prihvatljivo njihovo stvaranje, ali ne i prebrzo normiranje. Treba pričekati određeno vrijeme da se vidi kako će zamjembenica biti prihvaćena u uporabi. Na temelju česte uporabe eventualno može proizaći normativni status zamjembenice. Zamjembenice mogu doprinijeti i razlikovnosti u stilskome izražaju. Normiranje naziva treba biti utemeljeno na načelu koje opisuje dva leksema istoga značenja kao primarni leksem i sekundarni leksem. Leksem domaćega podrijetla trebao bi biti primarni leksem. Pristupi su jeziku podijeljeni na jezičnu nužnost, jezično čistunstvo, jezični purizam i jezičnu igru. Neprihvatljiv je stav jezičnoga purizma pri kojemu politika upravlja jezičnom politikom radi postizanja izvanjezičnih ciljeva. Iskazani su rezultati ankete. Neološki status leksema u prosjeku traje godinu dana. Neoleksemi stranoga podrijetla (na temelju primjera) u prosjeku imaju blagu prednost pred neoleksemima domaćega podrijetla. U prosjeku se prihvaća gotovo svaki drugi neoleksem. Trećina ispitanika misli da treba naslutiti točno značenje neoleksema stranoga podrijetla, a malo više od dvije trećine ispitanika misli da treba naslutiti točno značenje neoleksema domaćega podrijetla. Uža asocijativnost neoleksema (kojemu ispitanici ne znaju značenje) rezultira lakšim prihvaćanjem nego šira asocijativnost neoleksema. Što se tiče tvorbe riječi, najprihvaćenije su polusloženice proizašle iz slaganja. Slijede sufiksalna tvorba, prefiksalna tvorba, složeno-sufiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba i slaganje (složenice).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA