Naslov
Izgradnja identiteta na temelju pamćenja i zaborava
(Identity cocstruction based on memory and forgetfulness)

Autori
Ćurković, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Identitet Like: korijeni i razvitak/ Željko Holjevac (ur.) / Željko Holjevac - Zagreb : Gospić : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2009, 607-621

ISBN
978-953-6666-66-9

Skup
Identitet Like: korijeni i razvitak

Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 26.09.2007. - 29.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
identitet; pamćenje; zaborav
(identity; memory; forgetfulness)

Sažetak
Tema pamćenja je u zadnja dva desetljeća očituje svu svoju dijalektiku, kako je to osamdesetih godina nagovijestio povjesničar P. Norra u svojoj knjizi Les lieux di mémoire: o pamćenju se govori samo zato što više ne postoji! S jedne strane se događa porast literature i rasprava o pamćenju, upravo zbog činjenice da se sama aktivnost-pamćenje nalazi u krizi, zbog sve više umjetnog pamćenja i preopterećenosti pamćenja, bilo količinom informacija bilo negativnim nabojem pamćenja. S druge strane događa se jedna «eksplozija govora» o identitetu, koja ide usporedo s krizom identiteta. Pitanje o identitetu je uvijek činilo dio procesa stvaranja zapadne misli i u formaciji kulturnih i društvenih tradicija, dok se danas u multietničkim i multikulturalnim društvima događa jedno «opće topljenje identiteta», slabi autoritet, kao i hijerarhija vrijednosti. Antropološki preokret svojstven postmodernoj, u prvi plan stavlja paradigmu razlika, a ne identiteta. Pamćenje utječe na stvaranje identiteta, ali i identitet utječe na formiranje pamćenja, bilo kolektivnog ili individualnog. Posljedično, kriza identiteta čini dio krize pamćenja i obrnuto. Kao moralno biće, čovjek pretpostavlja svoj identitet, u odnosu na koji se odlučuje za dobro ili zlo, tako je identitet izvor moralnosti, budući da znanje i svijest o sebi jesu temelj i pretpostavka svakog moralnog djelovanja. S obzirom da su identitet i pamćenje dva nestabilna, promjenjiva i polivalentna fenomena, te u stalnom nastajanju i preobrazbi, postavlja se pitanje da li je i kako moguće tako dinamičnom fenomenu dati etičku oznaku ili određenost? Budući da ono što smo bili, utječe na ono što jesmo, a ono što jesmo na ono što činimo, govor o pamćenju i identitetu je nužan u polju etike i etičke antropologije. Dakle, imperativnost i etička korektnost u ophođenju s pamćenjem čine bitan dio u procesu stvaranja identiteta, koji za razliku od slabog, privremenog, neosobnog identiteta svojstvenog postmodernoj, želi biti ukorijenjen u pamćenju i tradiciji, a otvoren i univerzalan u vrijednostima. Primjer na kojem se žele iščitati i usporediti dva načina ophođenja s pamćenjem jesu bitka na Krbavskom polju i bitka na Kosovu polju. Temeljno moralno pitanje s kojim se susreće lički čovjek je kako nakon pretrpljene patnje i sjećanja na tu patnju (misli se osobito na Stradanja u Domovinskom ratu), osloboditi se zlopamćenja a ne pamćenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA