Pregled bibliografske jedinice broj: 479680
Nenaseljeni otoci kao hidrogeološka turistička atrakcija
Nenaseljeni otoci kao hidrogeološka turistička atrakcija // ICTE 2010 International Conference on Tourism and Environment / Herceg, Nevenko i drugi (ur.).
Sarajevo: International University Philip Noel-Baker, 2010. str. 21-45 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 479680 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nenaseljeni otoci kao hidrogeološka turistička atrakcija
(Uninhabited islands as hydrogeological tourist attraction)
Autori
Kušen, Eduard ; Marković, Izidora
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ICTE 2010 International Conference on Tourism and Environment
/ Herceg, Nevenko i drugi - Sarajevo : International University Philip Noel-Baker, 2010, 21-45
ISBN
978-9958-9038-2-3
Skup
International Conference on Tourism and Environment
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 04.03.2010. - 05.03.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nenaseljeni otoci; nautički turizam; ekološki problemi; Hrvatska
(uninhabited islands attraction nautical tourism; environmental problems; Croatia)
Sažetak
Od ukupno 1185 otoka, hridi i grebena uz hrvatsku obalu Jadrana, tek 67 ih je naseljeno. Slaba naseljenost hrvatskih otoka uvjetovana je njihovom veličinom, povijesnim nasljeđem, rubnim položajem u odnosu na nodalno funkcionalne centre regija, te slabom prometnom povezanošću. Svi ti razlozi doprinijeli su velikom broju nenaseljenih otoka, njih čak 1118. Nenaseljeni otoci hrvatske obale Jadrana čine veliki resursni potencijal, osobito turistički. Razvojni dokumenti Republike Hrvatske, međutim, gotovo se isključivo bave naseljenim otocima, pa se stječe dojam da nenaseljeni otoci sami po sebi i nemaju neku osobitu vrijednost, što nije točno. Stoga će se u ovom radu upravo njima posvetiti posebna pozornost i to s turističkog gledišta. Objektivno najveći značaj nenaseljenih otoka je trenutačno u nautičkom turizmu, no veliki je problem što se u razvoju nautičkog turizma vodi jedino briga o razvoju i izgradnji luka nautičkog turizma (marina), dok samu atrakcijsku osnovu te vrste turizma, otoke i otvoreno more, razvojna politika u potpunosti zanemaruje. To je osobito opasno zbog toga što su upravo nenaseljeni otoci i njihovo okolno more postalo predmet devastacije, primjerice ˝divlja˝ sidrišta nautičara, koja i trpe najveću ekološku štetu. U svrhu bolje valorizacije nenaseljenih otoka potrebno je izvršiti odgovarajuća istraživanja i na osnovu njih donijeti razvojne dokumente.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Demografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
126-1261689-1690 - Međuodnos turizma, prostora i prometa (Horak, Siniša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za turizam, Zagreb
