Naslov
Epidemiological death analysis of elderly people in the Split region

Autori
Definis-Gojanović, Marija ; Quien, Damir ; Bečić Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Book of Proceedings / - , 2008

Skup
4th Croatian Congress of pathology and Forensic Medicine with international participation – Osijek, Hrvatska

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.09.2008. - 28.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
death; elderly people

Sažetak
- Vrlo staro stanovništvo - Udio osoba starijih od 65 godina već je 1971 premašio 10% i otada pokazuje trend progresivnog porasta. - Prosječna duljina života ljudi na početku 21.stoljeća iznosi oko 75 godina - Očekivano trajanje života predstavlja vjerojatnu starost koju će doživjeti osobe rođene u nekoj promatranoj godini pod pretpostavkom da će tijekom života tih osoba smrtnost po dobi ostati isti kao u godinama na kojima se procjena zasniva. - 76 godina (Švedska), a za žene do 82 godine (Francuska). - Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti odraslih osoba u cijelome svijetu, a u Hrvatskoj od njih godišnje umire oko polovine ukupnog stanovništva (CVI, IM). Najveća pojavnost tog uzroka smrti u dobnoj je skupini od 65 do 74 godine - 31% te u dobnoj skupini od 75 do 84 godine života od 37% u ukupnog broja umrlih. - Novotvorine i karcinomi su iza bolesti srca i krvnih žila najznačajniji uzrok smrti starijih osoba u razvijenim zemljama. Premda pogađa i mlađe, rak se još uvijek smatra primarno bolešću starije populacije. Od raka je u Hrvatskoj 2003. godine umrlo 8 456 osoba starijih od 65 godina, što je 67% od ukupno umrlih od raka te godine, te 21% od ukupno umrlih od svih uzroka te iste godine. Najčešća sijela raka su rak dojke za žene te rak bronha i pluća za muškarce. - Zastupljenost bolesti dišnog sustava u ukupnoj smrtnosti je visoka, no ipak specifične stope smrtnosti prema dobi potvrđuju najvišu ugroženost starijih dobnih skupina (iznad 65.godine). Populacija starijih od 65 godina čini oko 60% bolnički liječenih slučajeva upale pluća. (bronhitis, emfizem, pneumonia). - U ukupnoj smrtnosti stanovništva Hrvatske u 2007. godini probavne bolesti bile su uzrok smrti u 4, 5% slučajeva. U starijoj dobi (iznad 65 godina) uzrokovale su smrt kod 3, 5% osoba, što ih svrstava na četvrto mjesto. Kao pojedinačni uzroci smrti iz ove skupine bolesti najučestaliji su zloćudni tumor kolona, rektuma i anusa, zatim kronične bolesti jetre, uključivši fibrozu i cirozu, te zloćudne novotvorine želuca. - Nasilne smrti uvijek zahtijevaju sudskomedicinsko vještačenje, odnosno obavljanje obdukcije koja je prema Zakonu o kaznenom postupku članak 275. mora izvršiti „kada u kakvom smrtnom slučaju postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela“!. - U većini zemalja stopa samoubojstva u osoba starijih od 65 godina je značajno viša u odnosu na mlađe dobne skupine. U svim dobnim skupinama muškarci imaju veće stope samoubojstva, ipak razlika je najuočljivija kod muškaraca starije životne dobi koji žive u industrijaliziranim zemljama. - U svrhu istraživanja korišteni su podaci ukupno 550 obduciranih pokojnika. - Analiza nije pokazala statistički značajnu razliku učestalosti načina smrti u pojedinoj dobnoj skupini (χ2= 15, 278 ; p=0, 227). - Analiza nije pokazala statistički značajnu razliku u učestalosti pojedine skupine bolesti u određenoj dobnoj skupini (χ2= 22, 767 ; p=0, 825). - Analizirani podaci nisu pokazali statistički značajnu razliku učestalosti pojedine skupine bolesti kao uzroka smrti u navedenim dobnim skupinama gledano u oba spola (χ2= 15, 043, p=0, 919 za muškarce ; χ2= 17, 147, p=0, 842 za žene). - Analizirani podaci nisu pokazali statistički značajnu razliku učestalosti pojedinog oblika nasilne smrti u pojedinim dobnim skupinama kao ni prema spolu (χ2= 3, 989, p=0, 984 za muškarce ; χ2= 13, 463, p=0, 336 za žene). - Analizom podataka kod muškaraca nije pokazana statistički značajna razlika između učestalosti pojedinog uzroka smrti u odnosu na spol i oblik nasilne smrti (χ2= 23, 185 ; p=0, 010). Podaci za žene su nakon analize pokazali statistički značajnu razliku učestalosti pojedinog uzroka smrti u odnosu na spol i oblik nasilne smrti (χ2= 33, 766 ; p=0, 000). - Prirodna smrt je također bila najzastupljeniji uzrok smrti u svim dobnim skupinama, te u oba spola što je očekivano s obzirom da starija populacija općenito opterećenija kroničnim bolestima koje upravo u starijoj dobi dovode do smrti zbog procesa starenja koji narušava kompenzacijsku sposobnost fizioloških mehanizama. - Kako su nasilne smrti uzrokovane isključivo vanjskim uzrokom može se reći kako starija populacija ima relativno velik udio u ovoj skupini s obzirom na druge dobne skupine. Udio od oko 41% obduciranih umrlih nasilnom smrću prvenstveno je posljedica nesretnog slučaja koji je i u muškaraca i u žena bio najčešći oblik nasilne smrti, očekivano s obzirom da je ova populacija opterećena patološkim promjenama osjetilnog i lokomotornog sustava što ih čini sklonim ozljedama. - Smrti uslijed nesretnog slučaja najčešće su uzrokovane mehaničkim ozljedama, što nalazimo i kod muškaraca i kod žena, ovo je stoga što su trauma glave i multiple ozljede (dvije vodeće pojedinačne dijagnoze prema rezultatima ovog rada) najčešće rezultat padova s visina i prometnih nesreća koje predstavljaju velik broj smrtnih slučajeva u starijoj populaciji. - Od svih nasilnih smrti samoubojstva su predstavljala su 24, 24% - Ubojstva u ovom radu predstavljaju 2, 6% nasilnih smrti, s brojem od 6 slučajeva, što je premalo za značajniju statističku analizu.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA