Naslov
Nutritivni i lipidni status osoba s post- traumatskim stresnim poremećajem
(Nutritional and lipid status in patients with post-traumatic stress disorder)

Autori
Delaš, Ivančica ; Mandelsamen Perica, Marina ; Borovac Štefanović, Leda ; Ćurić, Maja ; Kalinić, Dubravka ; Folnegović Šmalc, Vera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Prehrana i klinička dijetoterapija / Iljazović Aida ; Ivandić Ema - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010, 40-41

ISBN
978-953-6384-65-5

Skup
Prvi studentski kongres "Prehrana i klinička dijetoterapija"

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 14.05.2010. - 16.05.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
post-traumatski stresni poremećaj; lipidi; nutritivni status
(post-traumatic stress disorder; lipids; nutritional status)

Sažetak
Uvod: Post-traumatski stresni poremećaj (PTSP) je vrsta anksioznog poremećaja uzrokovanog traumatskim događajem. Tijekom Domovinskog rata 1990-tih, u Republici Hrvatskoj mnogo je osoba, posebice pripadnika obrambenih snaga, bilo suočeno sa po život opasnim situacijama ili su bili svjedoci smrti članova obitelji i bliskih osoba. Na sreću, nije se kod svih razvio PTSP, što upućuje na zaključak da i neki drugi čimbenici (biološki, genetski, okolišni, iskustveni) utječu na razvoj bolesti. Rezultati novijih istraživanja ukazuju na povezanost PTSP-a i sličnih poremećaja s promjenama u sastavu masnih kiselina i metabolizmu lipida. Ispitanici i metode: Ova studija uključila je 50 ratnih veterana u dobi 35-58 godina, prosječno 44, 6 godina, kojima je dijagnosticiran PTSP, i 15 ispitanika kontrolne skupine (starosti 38-54 godine, prosječno 45, 3) koji su također bili sudionici rata, ali nisu razvili PTSP. Ispitanici su ispunjavali anketu o nutritivnim i životnim navikama, a u uzorcima krvnog seruma određena je koncentracija ukupnih proteina, albumina i lipida. Rezultati: U obje skupine utvrđen je veći broj pretilih osoba s indeksom tjelesne mase (ITM) većim od 25 kg/m2 (69 % kontrola, 71 % PTSP), što je praćeno i smanjenom tjelesnom aktivnošću. Najčešće korišteno ulje je suncokretovo u obje skupine, a slijedi ga biljno ulje u PTSP skupini (16 %), za razliku od maslinovog ulja u kontrolnoj (33 %). Iako se ispitanici obiju skupina pretežno hrane kod kuće, na razlike u kvaliteti prehrane ukazuje i činjenica da je dio ispitanika PTSP skupine prisiljen povremeno se hraniti u javnim kuhinjama. Učestalost konzumiranja ribe, te mlijeka i mlječnih proizvoda, podjednaka je u obje skupine. Koncentracije ukupnih proteina, albumina, triacilglicerola te ukupnog, LDL i HDL kolesterola u serumu ne razlikuju se značajno među skupinama. Zaključak: Na temelju analize životnih i prehrambenih navika te koncentracije proteina i lipida u krvnom serumu, nije moguće utvrditi razlike između ispitanika oboljelih od PTSP-a i kontrolne skupine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA