ࡱ> hjg[ sbjbj .ΐΐ+ $!Q$Fq &r`鈬>z 0 F,%%r%r % :  Endemi ne biljne vrste hrvatske flore: Zvon ii (rod Campanula) Dr. sc. Sanja Kova i, prof. biol. Stru na savjetnica u znanosti i visokom obrazovanju pri Botani kom vrtu Bioloakog odsjeka PMF-a, Zagreb Malo je vrsta prebogate hrvatske flore u airem uzgoju naaih vrtova i parkova, za ato mo~emo kriviti viae imbenika: poznavanje domovinske flore u hrvatskom je puku uope na niskim granama, vrtna kultura u nas nema osobite tradicije (je li potrebno naglasiti da plasti na jezerca i umjetni potoci, vrtne  Venere i patuljci ne odra~avaju bogznakako visoku kulturu ureenja vrtova?), nema sustavnog uzgoja tih vrsta ni legalne prodaje u rasadnicima i vrtnim centrima, a ono malo ato se i mo~e nabaviti dolazi iz uvoza, mahom od nizozemskih ili talijanskih uzgajiva a. Odli an je primjer jedan lijepi modri zvon i, koji se u ponudi naaih rasadnika naaao prije nekoliko godina. Na naljepnici lon ia  ako je uope pronaete, jer su i uresnice ispravno ozna ene svojim latinskim i/ili hrvatskim imenom takoer velika rijetkost u slobodnoj prodaji  naj eae e pisati tek  Campanula . Tako e i hrvatski kupac, oduaevljen ljepotom mora lijepih zvon ia, kupiti biljku i odnijeti je doma potpuno nesvjestan da je upravo od Nizozemaca otkupio djeli prebogate flore svoje vlastite domovine, naa u prirodi rijedak i zakonom strogo zaatien Portenschlagov ili biokovski zvon i! Kako je ta naaa endemi na vrsta  s joa nekoliko takoer rijetkih vrsta naaih zvon ia - dospjela u masovnu proizvodnju zapadnoeuropskih (pa i sjevernoameri kih, a i australskih!) rasadnika - pri a je za sebe. Ovaj put, evo pri e o hrvatskim endemi nim zvon iima, koji su daleko popularniji u hortikulturi diljem svijeta nego u svojoj domovini, koja ih gotovo i ne prepoznaje. Openito, lanovi velike porodice zvon ia (Campanulaceae) rasprostranjeni su na svim kontinentima osim Antarktike, no svakako najviae u dijelovima planeta s umjerenom klimom. Tipi ni rod porodice, zvon ii (Campanula), ovisno o stajaliatu pojedinih autora okuplja od 350 do ak 950 vrsta i podvrsta te joa bezbroj prirodnih varijeteta i formi, na razli itim kontinentalnim i oto nim staniatima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Tek je manji dio zvon ia kozmopolitski (rasprostranjen velikim dijelovima Zemlje, primjerice itavom sjevernom polutkom), dok je veina izrazito specijalizirana i lokalizirana na vrlo malena podru ja rasprostranjenosti. Rod zvon ia broji puno endemi nih vrsta, a mnoge se smatraju i reliktnima (zaostacima iz prastarih vremena prije ledenih doba). Ponekad se zvon ii pojavljuju u velikom mnoatvu primjeraka - ato ne zna i da ~ive igdje drugdje na svijetu osim na kakvoj jednoj jedinoj planini: uz ve spomenuti biokovski, odli an je primjer za to naa endemi ni u karski zvon i, koji raste samo na U ki i nigdje drugdje na Planetu. Drugi se pak zvon ii pojavljuju sporadi no, pojedina no ili u malobrojnim populacijama - ato opet ne zna i da nisu airoko rasprostranjeni, pa ete na njih naii bilo gdje u Euroaziji. Malo se i danas zna o podrijetlu i postanku pravih zvon ia, no ini se da je sredozemno podru je bilo jedno od njihovih posljednjih razvojnih srediata, otkud su se proairili itavom sjevernom polutkom Zemlje. Smatra se da u Europi stanuje oko 200, a na airem podru ju Sredozemlja i do 250 vrsta i podvrsta zvon ia: tu su joa okupljeni i najprimitivniji predstavnici zvon ia i njima srodnih rodova, od kojih se za neke doista ne mo~e sa sigurnoau rei kojem rodu pripadaju. Zbog svoje goleme raznolikosti zvon ii se dijele u skupine meusobno sli nijih i srodnijih, koji se nazivaju serijama, kompleksima, agregatima i sli no. Hrvatska je joa po etkom 18. stoljea bila na putnim listama tadaanjih glasovitih botani ara, pa su i naai zvon ii bili meu prvima dobro opisanim u regiji. Ve tada, te su lijepe biljke dospijevale u uzgoj slavnih europskih botani kih vrtova, a otuda i u privatne vrtove ljubitelja i sakuplja a rijetkih vrsta. Na hrvatskim su priobalnim planinama rasprostranjene i neke od najstarijih danas ~ivuih vrsta zvon ia, a od naaih 40-tak vrsta i podvrsta toga roda viae je od treine endemi no! Sa stajaliata hortikulture, najcjenjenije su vrste naaih zvon ia one koje pripadaju istolisnima (skupina Isophylla) tzv. serije Garganicae. Molekularna istra~ivanja pokazuju da su ti zvon ii veoma stari, vjerojatno i viae od tri milijuna godina. Do danas je poznato ukupno 13 vrsta istolisnih zvon ia, koji su gotovo svi rasprostranjeni na okojadranskom prostoru i meusobno uglavnom strogo izolirani, a ve stoljeima slavni u uzgoju airom Europe. Naaa flora sadr~i nekoliko prekrasnih vrsta serije Garganicae. Istarski zvon i (C. fenestrellata subsp. istriaca, sl. 1 i 1a) rasprostranjen je u pukotinama stijena i po suhozidovima Istre, kvarnerskih otoka i primorskih obronaka sjevernoga Velebita. Prizor zidina staroga grada Plomina obraslih u velike busenove bijelodlakavih listova i svijetlomodrih cvjetova istarskoga zvon ia u doba cvatnje te vrste doista je jedinstven. Na velebitskim stijenama okrenutima moru, u visini turisti kog mjesta Jablanca, istarski zvon i po inje bivati zamijenjen blisko srodnim prozorskim zvon iem (C. fenestrellata subsp. fenestrellata, sl. 1 i 1b) sitnijih i tamnijemodrih cvjetova te gusto nazubljenih i golih listova. Prozorski je zvon i rasprostranjen du~ itavog srednjeg i ju~nog Velebita, sve do Nacionalnog parka Paklenica, ulazei i duboko u kontinent du~ kanjona rijeke Zrmanje. Ve spomenuti Portenschlagov ili biokovski zvon i (C. portenschlagiana, sl. 2) krasi masiv Biokova i obli~nje dalmatinske otoke sve do poluotoka PeljeacTbfnB R V ^ ` b   > |tltd\T\h04mHsHhGUmHsHhk3mHsHhcEmHsHh/EUmHsHhWmHsHh&QhmHsHhmHsHhAmHsHh&QmHsHh&Qh&QmHsHhmHsHhh}CJ$aJ$mHsHh/EUh/EU6CJ$aJ$mHsHh#TCJ$aJ$mHsHhh@1CJ$aJ$mHsHh/EUCJ$aJ$mHsH R: x$MV$hx t"H1$]H`gd J t"H1$]H`gdY t"H1$]H`gd43 t"H1$]H`gdA H1$]H`gdW$ t"Jd1$]J`a$gdM$ t"H1$]H`a$gdA   | R^hn"@PJNr24R6ȵh`_Uh-X6mHsHh`_Uh-XmHsHhmHsHhn 9mHsHhWmHsHhGUmHsHhmHsHh`_UhmHsHhzmHsHh!QmHsHhJhVmHsHhVmHsHhAmHsHhn 9mHsHh mHsHh`_Uh-XmHsHh]mHsHhPGmHsH8B#L#V#X#d#~##r$t$v$x$$$$$$$$$%%@%D%%%%%%&&^&&&&&&' ''P'R'^'`'''ϼϴڡڡ{{{h`_Uh. mHsHhmHsHhb5mHsHh`_UhmHsHhn 9mHsHh`_UhVmHsHhpmHsHh`_Uh/mHsHh7= mHsHh`_Uh}mHsHhmHsHh h!QmHsHh!QmHsHh`_Uh!QmHsH,'''''''(( (&(<(N(P(R(((((((((())&)8)<)F)P)R)T)ļꡙ~~rj~_j_h`_UhYmHsHhYmHsHhKJhY6mHsHhYmHsHh43mHsHh`_UhqmHsHh'mHsHh!QmHsHhn 9mHsHh`_Uh2y[mHsHhpmHsHh`_Uh}mHsHhPGmHsHhb5mHsHh`_Uhb5mHsHh`_UhmHsHh`_Uht|mHsH T)h)j)l)))))B*H*j*x*z*|************++,+0+D+F+X+f+v+++++++0,2,<,>,@,T,V,X,Z,z,,,褘h`_UhY6]mHsHh`JhY5mHsHhY5mHsHhmHsHhAmHsHh`JhYmHsHh43mHsHh'mHsHhYmHsHhYmHsHh`_UhYmHsHh`_UhY6mHsH3,,,,,,,-*-0------... /z/|/////00000&0H0J0\0^0n0r0t0|00000000 1鎃wh4hY]mHsHhY5]mHsHhZhY5]mHsHhA]mHsHhY]mHsHh5!{]mHsHh']mHsHhY]mHsHhO]mHsHhN]mHsHh`_UhY6]mHsHh`_UhY]mHsHhY6]mHsH. 1N1222222223&3*3P3^3b3l333333333333HJJ*J,JHJXJZJzJJظ؜ؚ팀umauhZhY5mHsHhAmHsHh`_UhYmHsHhpihY5mHsHhpihY5]mHsHUh`_UhY6]mHsHhZhY5]mHsHhA]mHsHhnyOhY5]mHsHhY]mHsHh`_UhY]mHsHhN]mHsHhY]mHsHh']mHsH%a. Prema najnovijim istra~ivanjima, ta se vrsta najviae razlikuje od svih svojih susjeda i srodnika, ato se vidi i u grai cvijeta (vjen ii nisu airokozvjezdasti kao kod ostalih istolisnih vrsta, nego zvon asti), te se ini da je nastao upravo na masivu Biokova. Poscharskyjev ili konavoski zvon i (C. poscharskyana, sl. 3 i 3a) rasprostranjen je u okolici Dubrovnika, gdje je nekad krasio i zidove Staroga grada, a danas se mo~e nai od }upe dubrova ke, preko Konavala do bokokotorskog zaljeva. Sve te lijepe hrvatske vrste blistavomodrih zvon astih cvjetova meusobno su visoko srodne sa sli nim, busenastim makedonskim, gr kim i talijanskim endemi nim vrstama zvon ia iz pukotina vapnenja kih (rjee dolomitnih) stijena. S istolisnim je zvon iima na okojadranskom prostoru povezano joa nekoliko malih razvojnih linija, koje su, usprkos odreenoj izvanjskoj sli nosti u grai i na inu ~ivota, srodstveno odijeljene i nemaju bliskijih srodnika. U tom je smislu veoma zanimljiv naa maleni, endemi ni agregat vrste Campanula waldsteiniana, koji sadr~i samo dvije vrste zvon ia, obje vezane za hrvatske obalne planine. Tipi na je vrsta toga agregata Waldsteinov zvon i (C. waldsteiniana, sl. 4), srediata rasprostranjenosti na Velebitu i susjednim planinama (Velika Kapela, Gola Pljeaivica), te s pojedina nim nalaziatima na bosanskim planinama (Ilica, Osje enica) i jednim u Sloveniji (Sne~nik). I ta je vrsta ve dugo u uzgoju kao hvaljena uresnica za kamenite vrtove. Rjei je, drugi lan toga malog agregata takoer ve spomenuti Tommasinijev ili u karski zvon i (C. tommasiniana, sl. 5 i 5a), koji dosad nije pronaen izvan masiva U ke u Istri, gdje je najbrojniji u pukotinama stijena otvorenih polo~aja i bukovih auma. Te dvije blisko srodne vrste raspoznaju se vrlo lako po obliku cvijeta: Waldsteinov zvon i ima airoko otvorene, zvjezdaste cvjetove, dok su cvjetovi u karskog zvon ia usko cjevasti. Kako molekularna istra~ivanja esto donose iznenaenja, tako je i najbli~i srodnik malenoga agregata Waldsteinova zvon ia vanjskim izgledom od njih veoma razli it. To je piramidalni zvon i ili postjenak (C. pyramidalis, sl. 6 i 6a), endem isto ne obale Jadrana, s najveim dijelom podru ja rasprostranjenosti upravo u Hrvatskoj. Mo~e se nai cijelom du~inom naaega primorja, od Istre do Konavala, a ulazi i dublje u kontinent te se penje u planine ak do 1700 m/nm. Ta uspravna biljka krupnih, svijetlomodrih cvjetova nerijetko naraste i viaa od 2 m, pojavljujui se u velikom broju razli itih oblika, a  za razliku od prije opisanih vrsta, koje su trajnice  postjenak eae ~ivi kao dvogodianja biljka u pukotinama stijena, na suhozidovima, kamenim zidovima i krovovima kua. Postjenak je u uzgoju airom Europe ve viae stotina godina: joa u 18. stoljeu, izbjegao iz vrtnoga uzgoja, slobodno se airi engleskim priobalnim suhozidovima te kamenitim zidovima kua i crkava. Za razliku od zapadnoeuropskih vrtnih centara, gdje se sjemenke postjenka mogu nabaviti bez ikakvih poteakoa, pakirane u vreice poput cinija ili kadifica, naa se endemi ni postjenak u Hrvatskoj ne mo~e nabaviti. U kakvom austrijskom vrtnom centru mogli biste kupiti vreicu sjemenaka toga hrvatskog endema, no preko granice ne smijete prenositi ni sjemenke ni ~ive biljke. Na sreu, za razliku od svih prije opisanih endemi nih vrsta zvon ia, jedino postjenak nije zakonom zaatien, ato zna i da za uzgoj u svojemu vrtu smijete uzeti pokoji tobolac sa sjemenkama s mnoatva ocvalih biljaka, primjerice du~ stare Jadranske magistrale. Meutim, oko ostalih prelijepih i zakonom zaatienih vrsta naae flore, koje su potencijalno veoma lijepe kao uresnice, krug apsurda je zatvoren: nemate ih gdje kupiti i ne smijete ih (bez dozvole Uprave za zaatitu prirode Ministarstva kulture) uzeti iz prirode. Kako bi se, ipak, moglo dosko iti propisima i preprekama, i to sasvim legalno, dapa e uz blagoslov hrvatskih nadle~nih slu~bi, moi ete uskoro pro itati u lanku o dozvoljenom uzgoju i prodaji najslavnijega hrvatskog endema, velebitske degenije, iz pera voditelja projekta ex-situ zaatite te vrste, Vanje Stamenkovia. Popis originalnih fotografija: Slika 1: Istarski zvon i (C. fenestrellata subsp. istriaca) lijevo i prozorski zvon i (C. fenestrellata subsp. fenestrellata) desno: jedna pored druge, te dvije visoko srodne podvrste pokazuju znatnije razlike i u grai i veli ini listova (foto S. Kova i) Slika 1a: Istarski zvon i u cvatu (foto S. Kova i) Slika 1b: Prozorski zvon i u cvatu (foto S. Kova i) Slika 2: Portenschlagov ili biokovski zvon i (C. portenschlagiana) blista u pukotinama stijena Biokova (foto A. Alegro) Slika 3: Poscharskyjev ili konavoski zvon i (C. poscharskyana) u cvatu (foto D. Mihelj) Slika 3a: Poscharskyjev zvon i u uzgoju se ponaaa kao veoma napastan korov: jedna je uli ica u glavnom akotskom akotskom gradu Edinburghu sasvim urasla u tu naau endemi nu vrstu! (foto S. Kova i) Slika 4: Waldsteinov zvon i (C. waldsteiniana) velikim busenovima krasi pukotine stijena Zavi~ana (NP  Sjeverni Velebit ) (foto D. Mihelj) Slika 5: Tommasinijev ili u karski zvon i (C. tommasiniana) karakteristi an je za stijene PP  U ka (foto V. Stamenkovi) Slika 5a: U karski zvon i veoma rijetko cvate i bijelim (f. alba) ili ru~i astim cvjetovima (f. rosea) (foto V. Stamenkovi) Slika 6: Piramidalni zvon i ili postjenak (C. pyramidalis) strai svojim duga kim cvjetnim batvima du~ itave hrvatske obale i priobalnih otoka (foto S. Kova i) Slika 6b: Tek prije cvatnje piramidalni zvon i opravdava svoj naziv: mlada stabljika s listovima nalikuje stoacu ili piramidi (foto S. Kova i) JJJJJJJxKKKK\J\ø꜓~uuؓhQ1]mHsHhahY]mHsHh4]mHsHhl]mHsHh`_UhY6]mHsHh`_UhY5]mHsHhY5]mHsHh J]mHsHh`_Uh J]mHsHhY]mHsHhY]mHsHh`_UhY]mHsHhD]mHsH.J\\\\]]\]d]]]^^R^^x_z_J`TaZaabbbbbbccc@cVcccdddddde~eeffff&gfgggϽƽƐƇƐƐh`]mHsHhW]mHsHhl]mHsHhQ]mHsHhcb~]mHsHh!L]mHsHh6;]mHsHhQ1]mHsHhX$]mHsHh J]mHsHhD]mHsHhY]mHsHh`_UhY]mHsH2ggg"h$h&h(hfhhhzh|hhhhhhhhhi i:iq@qPqTq~qqqqqqqqqqqrrrsssسᜎwnfhSmHsHhS]mHsHh ]mHsHh`_Uhl6]mHsHh`_Uhl5]mHsHhl5]mHsHhjOh]mHsHhh6]mHsHhhjO6]mHsHhjO]mHsHh]mHsHhl]mHsHh]mHsHh`_Uhl]mHsH,1h. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmH nH sH tH L`L }Normal1$7$8$H$CJ_HaJmHsHtHDA D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List XC@X }Body Text Indent$ddh]da$mH sH >> W Footnote TextCJaJH&H WFootnote Reference CJH*aJN!N YBody Text Indent Char CJaJtHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] +  B#'T), 1JPUJ\gJiJlVps !"#:;<=>@AB$hs?8@0(  B S  ?tu<#<#S#T#####k$n$|$$L%Z%))&*;*]*]*m*m*u*u*~**********I+[++++tu<#<#S#T#####k$n$|$$L%Z%))&*;*]*]*m*m*u*u*~**********I+[++++tu<#<#S#T#####k$n$|$$L%Z%))&*;*]*]*m*m*u*u*~**********I+[++++x:Pih ^`hH.h ee^e`hH.h 5 L5 ^5 `LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h uu^u`hH.h EE^E`hH.h L^`LhH.x:61B@wKK\}n'`J\. 5 t8 !Ly o/KJ]0 $pj N7= ?"$X$&A&n',(?e+a,33-G.3/B1@1Q1b5E7n 9zk9k:lh;<n==>ADD]D EcE,&H^%IjnIoI J9TJgmK.LDOOuOnyOYP!QDS#TUT/EUGU`_UW3W(W-X .YZvl[2y[K]=a8 b'0bB4c\dgzh.hipi1k_r"WsXvwKwzw;yWyJz5!{v |t|?} ~}D~cb~& *r GU*.5PG`n?RpzY)w %M[tF'AV^V&q04A.+$Ik3jO;T43,5GMLz MJT<E=IcK%GQ &'7Q4ZRxY2YJJ%< |Je7QG4%WWze<)uSsdV\2h/U$,lq`DFa3+$,&QZk-:I7HG1-GM4++@]*]*||]*]* +`` ` `````&`(`*`,`.`0`2`HUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialA BCambria Math"1h%F]{&s)_%O_%Or4d++2qHX ?2!xx~Velika porodica zvon ia (Campanulaceae) pripada istoimenom redu (Campanulales), koji obuhvaa gotovo 10% svih danas ~ivuih vskovacicskovacic Oh+'0,8LXdt     Velika porodica zvončića (Campanulaceae) pripada istoimenom redu (Campanulales), koji obuhvaća gotovo 10% svih danas živućih v skovacicNormal skovacic41Microsoft Office Word@,@@h@f_z_%՜.+,0 hp  p(Botanical Garden, University of ZagrebO+ Velika porodica zvončića (Campanulaceae) pripada istoimenom redu (Campanulales), koji obuhvaća gotovo 10% svih danas živućih v Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefiRoot Entry F@\k1TableD%WordDocument.SummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q