Naslov
Model širenja silvatične bjesnoće na teritoriju Republike Hrvatske tijekom perioda od trideset godina
(A model of the spatial spread of silvatic rabies on Croatian territory over the period of thirty years)

Autori
Slavica, Alen ; Severin, Krešimir ; Čač, Željko ; Cvetnić, Željko ; Lojkić, Mirko ; Dežđek, Danko ; Konjević, Dean ; Pavlak, Marina ; Budinšćak, Zvonimir

Izvornik
Veterinarska stanica : znanstveno-stručni veterinarski časopis (0350-7149) 41 (2010), 3; 199-210

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
lisica; silvatična bjesnoća; model širenja; epidemiologija
(red fox; silvatic rabies; model of spreading; epidemiology)

Sažetak
Silvatična, odnosno šumska bjesnoća čiji su rezervoari uglavnom divlje životinjske vrste na teritoriju Hrvatske prisutna je kontinuirano posljednja tri desetljeća (1977. – 2007.). Tijekom spomenutog perioda u kojem je na tlu RH-a provođena pretraga svih vrsta životinja na bjesnoću, analizom polučenih rezultata utvrdili smo da je lisica (Vulpes vulpes L.) apsolutno najvažniji izvor silvatične bjesnoće. U svrhu istraživanja pojave i učestalosti ove opasne bolesti tijekom perioda od trideset godina na području Hrvatske pregledano je 57 776 lisica, od čega je u 12 855 jedinki potvrđena bjesnoća (22, 2%). Pošto je epizootiologija silvatične bjesnoće usko povezana s biološkim osobitostima i ponašanjem lisica koje su osnovni nositelji šumskog oblika oboljenja, u ovom radu opisali smo i oformili epidemiološki model širenja silvatične bjesnoće, uzimajući u obzir jesensko raseljavanje lisica, radijus kretanja lisica na ''udomaćenom'' teritoriju, relativnu gustoću populacije, godišnji priplod i prirast, stopu mortaliteta, godišnji lovni učinak, koeficijent učestalosti ugriza i dominantni smjer širenja bjesnoće s obzirom na GIS kartu. Utvrdili smo da se silvatična bjesnoća tijekom prve dvije godine pojavljivanja širila brzinom od 25 km u tri mjeseca u smjeru istok-zapad te brzinom od 18 km/ 3 mj. u smjeru sjever-jug. Najveći broj novoutvrđenih slučajeva bjesnoće po jedinici površine zabilježen je u ruralnim područjima, uglavnom u okolici manjih naselja, a tijekom vremena bjesnoća se počela približavati urbanim sredinama. Tijekom prvih deset godina od prodora u Hrvatsku silvatična bjesnoća se proširila na gotovo čitavu zemlju, a u idućih dvadeset godina trajno se zadržava na našim prostorima. Najnoviji podaci ukazuju na postojanje enzootije u centralnim dijelovima RH-a, a trend porasta broja na bjesnoću pozitivnih lisica u urbanim područjima ukazuje na potrebu provođenja sveobuhvatne i kontinuirane kampanje oralne vakcinacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA