Pregled bibliografske jedinice broj: 473540
Tradicijski mlinovi-vjetrenjače u Hrvatskoj. Arhitektonske odlike i mogućnosti obnove
Tradicijski mlinovi-vjetrenjače u Hrvatskoj. Arhitektonske odlike i mogućnosti obnove // Godišnji znanstveno-strucni skup Hrvatskog etnološkog društva posvećen 100-toj obljetnici rođenja etnologa Branimira Bratanica : Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva : zbornik sažetaka / Čiča, Zoran (ur.).
Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 2010. str. 18-18 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 473540 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijski mlinovi-vjetrenjače u Hrvatskoj.
Arhitektonske odlike i mogućnosti obnove
(Traditional mills-windmills in Croatia
Architectural features and options updates)
Autori
Karač, Zlatko ; Žunić, Alen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Godišnji znanstveno-strucni skup Hrvatskog etnološkog društva posvećen 100-toj obljetnici rođenja etnologa Branimira Bratanica : Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva : zbornik sažetaka
/ Čiča, Zoran - Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo, 2010, 18-18
Skup
Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva: Kako žive seljaci? Identitet, reprezentacije, kulturne prakse suvremenog seljaštva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2010. - 12.06.2010
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
vjetrenjače ; narodno graditeljstvo ; tradicijski mlinovi
(windmills ; national architecture ; traditional mills)
Sažetak
Rad je formiran kao sinteza prikupljenih podataka o vjetrenjačama kojih je u Hrvatskoj bilo oko 600, ponajviše na otocima i u jadranskoj zoni. Danas u Hrvatskoj ne postoji više niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom, tako da su evidentirani samo arhitektonski ostaci. Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu (tzv. Ivanova i Andrejina vjetrenjača iz 1872.), na otocima Silbi, Olibu i Ošljaku (potonja iz 16. st.!), u Sutivanu (vjetrenjača obitelji Ilić iz 19. st.), Bolu (18. st.) i Dračevici na Braču, zatim u Hvaru i luci Starog Grada na otoku Hvaru (19. st.), Malinskoj na Krku (18. st.), na brdu 'Malin' kod Malog Lošinja (1820./21.), na poluotoku Rogoznice (1809.), u Kuli Norinskoj (turska kula preuređena u vjetrenjaču), u Radošiću kod Lećevice, na brdu Sv. Lucije ponad Lastova (19. st.)… a spominju se i na Korčuli, Cresu, Puntu na Krku, Kastvu, Metkoviću, Zadru, na otočiću Bapcu u Pašmanskom kanalu. Na razglednicama su dokumentirane vjetrenjače na 'rivama' Supetra i Postire na Braču. Manji broj ih je prenamijenjeno za stambene ili ugostiteljske prostore, ali prave obnove za sada još nisu ostvarene. Inicijative je u tom smjeru za sada pokrenuta u Malinskoj i Medulinu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
054-0543089-2967 - Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (Obad-Šćitaroci, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
