Naslov
Solinska rika u Petra Hektorovića
(Solin river in Petar Hektorović work)

Autori
Štambuk-Giljanović, Nives

Izvornik
Javnost zdravstvo (1846-615X) 4 (2010), 1; 42-45

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, jednostavan rad, ostalo

Ključne riječi
Solinska rika; Petar Hektorović; krška voda
(Solin river; Petar Hektorović; karst water)

Sažetak
Slijedeći podatke koje djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje književnika Petra Hektorovića donosi, možemo putnike smjestiti u svakom trenutku. Osim za književne znalce, posebnu vrijednost ima Ribanje i za glazbene povjesnike zbog triju narodnih pjesama umetnutih u drugi dan Ribanja, a također i za sakupljače narodnog blaga zbog šala, doskočica i poslovica kojima ribari Paskoje i Nikola prikraćuju vrijeme veslanja.Posebnu važnost Ribanje ima i za nauku o vodama. Naime, u opisu redovničke gozbe na platformi postavljenoj preko solinske rike, što će reći rijeke Jadra kraj Solina, u prvomu danu Ribanja nakon objeda redovnici u bijelim haljinama (dominikanci), koje Hektorović naziva bilom skupšćinom, raspravljaju o kruženju vode u prirodi i njezine tvarne osobine. Tako uvodeći nas u blagovanje, jedan stariji redovnik postavlja braći retoričko pitanje neprekidnosti toka rijeke nad kojom blaguju. Redovnik pokušava protumačiti krupnim pijeskom (pisačjem), sitnim pijeskom (paržinom), grebenima u moru (škrapama, skračama), šupljikavim kamenjem (sadrinom).Unatoč tadanjemu nepoznavanju kapilarnog uspona vode (1556.), redovnik pretpostavlja spomenutu fizikalnu pojavu pa će tako usponom vode (ili kako će Holderin, još jedan pjesnik, nakon više stoljeća poetski tvrditi: rijeke izviru iz mora)-protumačiti i stalni tok vode prema moru. Prema redovnikovu tumačenju, kruženje vode u prirodi omogućeno je isparivanjem vode. Pri tom odsudnu ulogu u nastajanju vodene pare ima Sunce kao izvor topline.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA