Naslov
Uporaba informacija i podataka iz zdravstvenog sustava za potrebe farmakoekonomskih analiza
(Using the Health System Information and Data in Pharmacoeconomics Analyze)

Autori
Stevanović, Ranko ; Pristaš, Ivan ; Benković, Vanesa ; Bilajac, Lovorka ; Benčević Streihl, Henrietta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Pharmaca - Prvi hrvatski kongres farmakoekonomike i istraživanja ishoda s međunarodnim sudjelovanjem : knjiga sažetaka ; u: Pharmaca 47 (2009)(S1) / Vitezić, Dinko ; Francetić, I. - Zagreb, 2010, 40-41

Skup
Hrvatski kongres farmakoekonomike i istraživanja ishoda s međunarodnim sudjelovanjem (1 ; 2010)

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.04.2010. - 24.04.2010

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
upooraba ; informacije ; podaci ; zdravstveni sustav ; farmakoekonomske analize
(use ; information ; data ; health system ; pharmacoeconomics analyze)

Sažetak
Cilj rada je bio ukazati na važnost korištenja pouzdanih informacija i podataka iz zdravstvenog sustava za izradu farmakoekonomskih analiza, ukazati na moguće putove rješavanja problema. Materijali i metode: Baze podataka – podaci SZO, EUROSTAT, European HFA Database, podaci mortalitetne statistike, podaci o hospitalizacijama, podaci iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, podaci iz registara bolesti, posebnih i ciljanih istraživanja, anketa, Delfi metoda, radionice, podaci HZZO, ekonomski pokazatelji. Korištena je metode usporedbe s isticanjem prednosti i nedostataka pojedinih izvora informacija i podataka. Rezultati: Brojni su problemi u interpretaciji i uporabi podataka iz zdravstvenog sustava: kod uporabe međunarodnih baza podataka kao što su podaci SZO, EUROSTAT, European HFA Database, postoji nekonzistentnost podataka iz rutinske statistike i kod nas i u svijetu, podaci mortalitetne statistike također imaju veliku nepouzdanost zbog kompliciranih pravila šifriranja uzroka smrti i nekonzistentne uvriježenosti šifriranja od strane mrtvozornika, liječnika koji su liječili umrle prije smrti i obducenata te šifranata i cenzora mortaliteta. Podaci o hospitalizacijama mogu biti problematični u sustavima gdje se vodeća dijagnoza koristi kao glavni čimbenik za plaćanje bolnica (DTS), prikupljeni podaci o utvrđenim bolestima i stanjima u PZZ ne mogu poslužiti za određivanje udjela pojavljivanja pojedinih značajnih bolesti (ili skupina bolesti), nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima PZZ, registri bolesti nisu registri oboljelih već registri pristiglih prijava itd. Zaključci: Zbog problema s obuhvatom, kvalitetom i pouzdanošću podataka treba biti vrlo kritičan prema podacima iz rutinske statistike, u pravilu potrebno je raditi posebna istraživanja i/ili koristiti podatke iz verificiranih studija iz svijeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA