ࡱ> /1,-.'`bjbjLULU ..?.?%4(!!!88!$\"Lk""""""###}hhhhhhh$lhnnnh1#####h""jeee#3""}he#}heee"" $hI}0hBV5hI}0hjO5CJaJ hI}0h$)h$)hjO hI}0hjO* 24rtx @(B(((( )+.r1R68 :;=?@AFF $dha$gdjO $dha$gd.Iʕ "&Dl~6T*TD|~jx.R^ !!!!#&#*#8#H#J#\#n#r#$%:&j&<(Ư hI}0hjO hI}0h1 hI}0hK hI}0hF| hI}0h=xhI}0h=x6hI}0h}K6 hI}0h/ hI}0h5> hI}0h+khI}0h&6 hI}0h#XhI}0h#X6 hI}0h& hI}0h}K7<(>(@(B(((((() )).)**`*p***\+l+~++++,,,,:,N,.-:----&.2......///ž뷯sjhI}0h~=0J6UhI}0h~=6 hI}0h~=hI}0h[%v6 hI}0h[%vhI}0h26 hI}0h2hI}0hPP6 hI}0hPP hI}0h@ hI}0hBVhI}0hBV6hI}0hjO6 hI}0h~hI}0hBV5 hI}0hjO hI}0hB hI}0h-//00011p1r11111111112 2 333$3(323Z3f333333344465D55N6P6R6d6h6j6x6z6~666667ļӵ˵ږږhI}0hOyA6 hI}0hOyAhI}0h@6 hI}0hxhI}0hg*%6hI}0h~6 hI}0h~hI}0hbf6 hI}0hbfhI}0hV6 hI}0hV hI}0h@ hI}0h[%vhI}0h[%v6 hI}0h~=hI}0h~=657B7X7f7788d8n8v888888889999:: :.:0:2:>:;;0;8;;;;;;;z<<=====>>>>>>??ž۷ԷjhI}0hV0JUhI}0hV6 hI}0hVhI}0h7r06hI}0hBV6 hI}0hBV hI}0h/hI}0hg*%6 hI}0hg*% hI}0hx hI}0h/hI}0hOyA6hI}0h@6 hI}0h@ hI}0hOyA4??????~@@@@@@@AAAAAB CCC*C E(EE~FFFFFFFGGHHHHHHHH"IhIIIJJJ򾶾~~hI}0hw!6h hI}0hw!hI}0h2R6hI}0h7\6 hI}0h7\ hI}0h2R hI}0hBVhI}0h\Q46 hI}0h\Q4hI}0hV6 hI}0hV hI}0hPPhI}0hPP6hI}0hg*%6 hI}0hg*% hI}0hx hI}0h21FGJNOOPhQRRUWZ\]*^_ac"efvhi,jno q"r`t $dha$gd.IJJ&J*J:J KzKKLLLLMMMNNN(NZ@ZZZZZZZZ[[[ [[4\H\\\\\\\\]]]]&^(^ļļ鱵 hI}0hFw>h hI}0h JhI}0hG6 hI}0hGhI}0h-w6 hI}0h-whI}0h3~U6 hI}0h3~U hI}0h9* hI}0h6+hI}0h6+6A(^*^0^6^:^>^@^N^^^________``8aNafahaxaaaaaaaaaaaab bbbbccccccccce e"e&e,e2e6e8eFeeff&f*f>fffff`gpgvhŽhI}0h 6hI}0h4 6hI}0hFw>6 hI}0hFw>hI}0h6hI}0h6 hI}0h hI}0h hI}0h9* hI}0h Gvhhhhhhiiiiiijjjkk.k0kbkfkkkkkkll0ݺݺݳݺݳ hI}0hJhI}0h#6 hI}0h#hI}0hH6hhI}0h6 hI}0hhI}0hB6 hI}0hH hI}0hB hI}0h: hI}0htL hI}0hx@06<@BDX$&8:@FJLN^6Dtz`jlڄ *8jtxޅRhlrŽŽŽŽ hI}0hJhbhI}0h4 6 hI}0h4 hI}0h7r06 hI}0h7r0hI}0h6 hI}0hhI}0hJ6hI}0hk 6 hI}0hk hI}0h#6 hI}0hH hI}0h# hI}0htL:rx|~̈R^`flpr:H(<*.:hvƍrz2ďҏ`vŽԶŧhI}0h/6 hI}0h/hI}0htL6 hI}0htLhI}0hJ6hI}0hG&6 hI}0hG& hI}0hJhI}0h36 hI}0h3hI}0hH6 hI}0hJ hI}0hH>jr ,>rؕڕܕ68>Ԗږt֗ޗ:@LRTf" &HR`bͽͶͶ hI}0hEhI}0hJ6 hI}0h:hI}0h:6hI}0ht 6 hI}0ht hI}0hJ6 hI}0hJ hI}0hOQ`hI}0heR{6 hI}0heR{ hI}0hJBblnrxXbpvP\rvxDRРܡ^`fȢ֢&,J ҤԤ֤ܤt֥ü𵮵𵦵𵦵hI}0h>6 hI}0hpx hI}0hfhI}0hG6 hI}0h> hI}0hG hI}0hKahI}0hKa6hI}0h4 6 hI}0h4 hI}0hE6 hI}0hE hI}0h: hI}0hJhI}0h:66rpr`֤*f.$Bh<>p $dha$gd.I&D$4Ԩ:l© .2Lzܪ0Ndrj~(*0<TڭfltxDT.8BļļļĸĸļļļļıӪӪӛ hI}0hlhI}0hf6 hI}0hf hI}0h)hhI}0he>x6 hI}0he>xhI}0hG6 hI}0hJ hI}0hG hI}0hpxhI}0h 6 hI}0h hI}0hpx6;Bʰ$.:NڱJ\γڳܳ Nr| 4B ",BLXjҷ*DvĽȮج hI}0hK|hI}0hg6 hI}0hgUjhI}0hM0J6U hI}0hMhhI}0hM6hI}0hQ6 hI}0hQhI}0h[%v6 hI}0hl hI}0hJhb hI}0h[%v;Neki povjesni ari spomenuti ojkonim povezuju s imenom svetoga Vida. 2.3.3.1.4. Vidoaki Grad. Rije  je o utvrenome gradu na podru ju danaanjega Stocu koje se povezuje sa atovanjem svetog Vida. Ispreplitanje atovanja svetoga Vida i Svantevida (slavenskoga boga obilja i plodnosti, iji su se ~rtvenici obi no nalazili na vrhuncima brda) vrlo je esto na stola kome podru je. Tako je grad Stolac smjeaten u Vidovu polju (1437. zabilje~en je lik Vidoupoglie; neato kasnije Plano Sancti Viti, Aneli-Sivri:27), a u povijesnim se vrelima naziva i Vidovskim (Vidoakim) Gradom (godine 1444, spominje se Castrum Widosskij; Aneli-Sivri 2006:27) ili Vidoatakom (postoji i istoimeni zaselak u Popratima), rijeka se Bregava nazivala i Vidoaticom (Vidovom rijekom), a prema Ljubinju i naselje Vitonja te planina Viduaa. Ve je spomenuto da su i ojkonimi Bitunja i Svitava nastali prema imenu svetog Vida. Toponimi su povezani sa atovanjem svetoga Vida odrazi rane hrvatske (i opeslavenske) doseobe u ove krajine. Naime, joa je papa Grgur I. (540.  604.) preporu ivao svojim vjerovjesnicima koji su navijeatali kraanstvo meu Slavenima da ne uniatavaju njihove ~rtvenike i bo~anstva, nego ih zamjenjuju atovanjem kraanskih svetaca (`imunovi 2009:336). Kako je na stola kome podru ju u antici bujao ~ivot, ne treba uditi veliki broj toponima koji svjedo e o ranim romansko-hrvatskim (slavenskim) doticajima. 2.3.3.2. ojkonimi  pre~itci pretkraanskih vjerovanja: 2.3.3.2.1. Udno Polje. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. stoljea, a ime mu se vezuje za apelativ hud 'zlo bie, neman'. 2.3.3.2.2. Udora. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. stoljea, a ime mu se dovodi u svezu s udorom, mu~jakom reke, mitske ptice ogromnih krila, zaatitnicom zmaja. 2.4. ojkonimi antroponimnoga postanja 2.4.1. viae lani ojkonimi antroponimnoga postanja: 2.4.1.1. Bobanovo Selo. Naselje nastalo 1990-ih godina doseljavanjem Hrvata (uglavnom s konji koga podru ja) nakon boanja ko-hrvatskih sukoba. Nazvano je po Mati Bobanu, predsjedniku HZ Herceg Bosne. Naselje se naziva i Bobanovo. 2.4.1.2. Komanje Brdo. Naselje se spominje u Stanju duaa }upe Dubrave 1792. (Cumagnie Bardo) Ojkonim je tvoren od bizantskog imena Koman (< Komljen < Komnen) i oronimskoga naziva brdo. 2.4.1.3. `epan Krst. Dio naselja Potkremnica koji se poslije proairio na itavo naselje. U crkvenoj je i u novije vrijeme u slu~benoj uporabi lik Stjepan Krst. Ime je tvoreno od osobnoga imena `epan 'Stjepan' i apelativa krst koji ozna uje raskrsnicu. 2.4.1.4. `uakovo Naselje. Naselje nastalo 1990-ih godina doseljavanjem Hrvata (uglavnom s konji koga podru ja) nakon boanja ko-hrvatskih sukoba. Nazvano je po Gojku `uaku, ratnom ministru unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Naselje se naziva i `uakovo. 2.4.2. jedno lani ojkonimi antroponimnoga postanja 2.4.2.1. ojkonimi od posvojnoga pridjeva 2.4.2.1.1. i evo. Naselje se spominje u Nahiji Dabar 1475.  1477. Istoimeno naselje u blizini Trebinja Savo Puji (2003:147) dovodi u svezu s osobnim imenom i oje koje na trebinjskome podru ju nahodimo 1420. Mogue je da je rije  o osobnome imenu etnonimskoga postanja (usp. i / i 'Istrorumunj'). 2.4.2.1.2. Dragovilje. Naselje Dragovii spominje se u Nahiji Vidoakoj 1475.  1477. Vjerojatno je to ranije zapisano ime danaanjega Dragovilja, ije je ime nastalo dodavanjem staroga hrvatskoga posvojnoga pridjeva tvorenoga sufiksom *-j na antroponimnu osnovu (u ovome slu aju na osnovno ime Dragovit; Mareti 1885:118). Ne treba posve odbaciti ni mogue izvoenje od apelativa drak 'zmaj'. 2.4.2.1.3. Hodovo. Naselje Hodovo (Hodouo) spominje se u 1725. u grada kim maticama (MK}G:9). Ime mu je nastalo prema osobnome imenu Hodoje/Hodivoj < Hodimir/Hodislav. Naime, 1470. spominje se u Dubrovniku knez Radivoj Hodivojevi (Aneli-Sivri 2006:30). 2.4.2.1.4. Hotanj. Naselje se Hotanj spominje u grada kim maticama 1746. (MK}G:141). Ojkonim se najvjerojatnije izvodi prema osobnome imenu Hotimir/Hotislav koji je usporediv s ojkonimom Tetovo u Makedoniji koji Stankovska (1992:71) dr~i elipti nim ojkonimom s posvojnim zna enjem te ga izvodi od atributne sintagme *Httova (VLsL)/*Httova (Selo). Tako su i hutovski i dubravski ojkonimi Hotanj tvoren dodavanjem staroga hrvatskoga posvojnoga pridjeva tvorenoga sufiksom *-j na antroponimnu osnovu. France Bezlaj (2003:47) pak ojkonim Hotanj u Hercegovini dovodi u svezu s *o-tJnL 'pregrada' ne odbacujui posve mogunost da je motiviran pridjevom *Hotan. Ipak, s obzirom na estou toponima koji su posljedica srednjovjekovnih zemljoposjedni kih odnosa, ojkonim je Hotanj jama no antroponimnoga postanja. 2.4.2.1.5. Hvaliaevo. Naselje se spominje u svezi s d~ematom vojvode Petra Hrabrena i njegova brata Vukia 1475.  1477. te se dovodi u svezu s osobnim imenom Hvaliaa (< Hvalimir). 2.4.2.1.6. Me a. Naselje Me evo spominje se u Nahiji Vidoakoj 1475.  1477. te se dovodi u svezu osobnim imenom Metko < Medo < Medvjed (usp. Metkovi). I ovaj je ojkonim u svojemu danaanjem obliku tvoren dodavanjem staroga hrvatskoga posvojnoga pridjeva tvorenoga sufiksom *-j na antroponimnu osnovu. 2.4.2.1.7. Rotimlja. Naselje Rotimlja spominje se 1375. (Aneli-Sivri 2006:25). Njegovo je ime nastalo dodavanjem staroga hrvatskoga posvojnoga pridjeva tvorenoga sufiksom *-j na antroponimnu osnovu neprozirna postanja. Naime, prezime Rotim nahodimo na mostarskome, jablani kome i konji kome podru ju. Ondje su se, po obiteljskoj predaji, doselili iz Rotimlje, a starije im je prezime navodno bilo Pulji (Mandi 1999:482). U makedoniji bilje~imo osobna imena Rota i Rotea (Ivanova 2006:381) od kojih je mogao nastati i antroponim *Rotim. 2.4.2.1.8. Trijebanj. Naselje se spominje 1434. (Vego 1957:117). Ojkonim Trijebanj izvodi se od antroponima tvorenoga korijenom *Trb- (< *Trbo/Trban ili mo~da od nepotvrenoga ~enskog osobnog imena *Trijeba) na koji je dodan posvojni sufiks *-j te vjerojatno on ozna uje neki vlastelinski posjed. Trijebanj bi, dakle, ozna ivao Trijebin ili Trebanov posjed. Navedena su imena motivirana pak apelativom trba '~rtviate'. Time je zanimljiviji i ojkonim Kapia avlija (zaselak sela Trijebanj). Apelativom kap imenuju se naime pretkraanski slavenski idoli. 2.4.2.2. ojkonimi antroponimnoga postanja s toponomasti kim sufiksima: 2.4.2.2.1. Barane. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. stoljea, no dometak -ane/-ani, kad se doda na antroponimnu osnovu (u ovome slu aju je antroponimna osnova motivirana apelativom baran 'ovan', usp. alb. berr 'ovca', kojim su tvoreni nadimci ije se nositelje dr~alo glavarima), ozna uje uglavnom zaseoke, a kako tvorba dometkom -ane/-ani od 15. st. viae nije plodna (`imunovi 2005:30), Barane su o ito bile naseljene mnogo ranije od prvoga pisanog spomena sela. 2.4.2.2.2. emalovina. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s muslimanskim imenom emal (< tur. Kemal). 2.4.2.2.3. Paatrokovina. Naselje se spominje u svezi s d~ematom vojvode Petra Hrabrena i njegova brata Vukia 1475.  1477. te se dovodi u svezu s antroponimom tvorenim od pridjeva pastar/paatar 'aaren' ili pastrokast 'koji ima aarene o i'. Usp. toponim Paatrovii u Crnogorskome primorju. 2.4.2.2.4. Smarlovina. Rije  je o dijelu Stanojevia ije je ime takoer antroponimnoga (najvjerojatnije nadima koga) postanja. Kod Albanaca je zabilje~en frazem smarla ti parla kojim se izruguje ije neto no govorenje. Pre~itak su davnih albanskih seoba na naae podru je, uz ojkonim Smarlovina, hidronimi Rosava i Voda Skadrica u Gracu, ojkonim Arbanaaka u Lugu te priimak `imrak u Za~ablju. 2.4.2.3. antroponimi u funkciji ojkonima: 2.4.2.3.1. Aladinii. Naselje se spominje u grada kim maticama 1726. kao Alladinichi (MV}G:12), a 1792. kao Ladinichi. Mogue je da je za osmanlijske vlasti naselje preimenovano iz Ladinii (< Lado < Ladislav < ma. Lszl) u Aladinii (< Aladin). 2.4.2.3.2. Berkovii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s pridjevkom ili prezimenom motiviranim osobnim imenom Berko (< Bero < Berislav). 2.4.2.3.3. Bjelojevii. Iako prvi spomen naselja Bjelojevii nahodimo tek 1709. prilikom pohoda trebinjskoga biskupa Righija (2006:119), priimak Bjelojevi bilje~imo joa 1437. (Aneli-Sivri 2006:29). Ojkonim se pak izvodi od osobnoga imena Bjeloje (< Bjelimir/Bjeloslav). 2.4.2.3.4. Borojevii. Naselje se spominje u grada kim maticama 1726. kao Boroeuichi (MK}G:40) te je nazvano po rodu Borojevi koji ga je neko nastanjivao. 2.4.2.3.5. Burmazi. Pomochian delli Brumas spominje se joa 1305. (Aneli-Sivri 2006:25), a ime se naselja izvodi od alb. burr 'mu~' + madh 'velik'. Zanimljivo je da u turskome jeziku apelativ burmaz ozna uje nosonju. 2.4.2.3.6. Crnii. Naselje se spominje kao zimovaliate Petra Hrabrena i njegova brata Vukia 1475.  1477. Ojkonim je etni koga postanja jer se dovodi u svezu s oronimom Crni vrh te su stoga Crnii 'ljudi koji ~ive pod Crnim vrhom'. U svjetlu predaje (zabilje~ene u Vidu) o negdaanjoj vezi izmeu dvaju starih gradova Daorsona (Oaanjia) i Narone (Vida) veoma je zanimljivo uo iti da i u okolici Vida takoer postoji selo Crnii motiviran oronimom Crno brdo te da, kao ato u stola kome kraju postoji naselje Dragovilje, nedaleko od Vida postoji naselje Dragovija. Kao ato se oronimi koji sadr~avaju pridjev crn mogu dovesti u svezu sa atovanjem slavenskoga boga erniboga, dok se ojkonimi Dragovilje i Dragovija mogu dovesti u svezu s apelativom drak 'zmaj'. 2.4.2.3.7. ore. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s antroponimom oro (< oro 'orava, slijepa osoba'). 2.4.2.3.8. Domanovii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. Starije je ime naselja bilo Re ice. Zanimljivo je da je ranije zabilje~eno prezime bilo Doman te bi se ono mogli dovesti u vezu s kraanskim imenom Dominik. 2.4.2.3.9. Gleevci. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s antroponimom (pridjevkom ili prezimenom nadima koga postanja; usp. dubrova ko prezime Gleevi) kojim se ozna avao mrkoglea 'osoba koja mrko gleda'. 2.4.2.3.10. Gojilovii. Naselje Gojanovii spominje se u Nahiji Po itelj 1475.  1477., a danas se naziva Gojilovii te se dovodi u svezu s pridjevkom ili prezimenom motiviranim osobnim imenom Gojan (< Gojimir/Gojislav). Ina icama su imena Gojimir i Gojislav motivirani i ojkonim Gojaina u Lugu te toponim Gojsava na Hotnju Hutovskome. 2.4.2.3.11. Grdijevii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s antroponimom (pridjevkom ili prezimenom nadima koga postanja) kojemu je u osnovi pridjev grd 'golem'. Na podru ju Dobranja nahodimo pak toponim Gra vala. 2.4.2.3.12. Hatelji. Iako se ojkonim ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. stoljea, naselje je najvjerojatnije srednjovjekovno jer se Bogdan Hateljevi, vazala vojvode Sankovia, koji je umro 1404. (Sivri 1999:211) Mogue je da je rije  o priimku tvorenom 2.4.2.3.13. Korotuaa. Naselje se spominje kao zimovaliate Petra Hrabrena i njegova brata Vukia 1475.  1477. Ojkonim je nastao prema nadimku u kojemu se odrazio apelativ korota 'tuga za pokojnikom' (< tal. corrota). 2.4.2.3.14. Ku inari. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s rodnim (najvejrojatnije vlaakim) imenom koje se vezuje s apelativom ku ine 'neobraeno vlakno konoplje i lana'. 2.4.2.3.15. Lopiaii. Naselje se spominje u Nahiji Dabar 1475.  1477. te se dovodi u svezu s antroponimom motiviranim apelativom lopi~ (lik lopia nastao je obezvu ivanjem zavranoga suglasnika, bilje~itim za isto nohercegova ke govore) 'vrsta zemljanoga ili ~eljeznoga lonca'. Rije  je o romanizmu nastalome prema lat. lapis 'kamen'. 2.4.2.3.16. Milavii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st., no ondje se nalazi velika nekropola steaka. Ime je naselju mogue dovesti u svezu s ina icama osobnoga imena Milorad/Miloslav. 2.4.2.3.17. Mrei. Naselje se spominje u Nahiji Dubrava 1475.  1477. Antroponim kojim je tvoren navedeni ojkonim dovodi se u svezu s osobnim imenom nadima koga postanja Mren, koje se nadijevalo ru~nim osobama. 2.4.2.3.18. Opli ii. Naselje se spominje u Nahiji Po itelj 1475.  1477. Ime je motivirano antroponimom u ijoj je osnovi glagol oplesti. 2.4.2.3.19. Oaanjii. Naselje se Oaanovii spominje u Nahiji Vidoakoj 1475.  1477., a 1483. bilje~imo lik Ossaniza 1483. (Aneli-Sivri 2006:24), dok u grada kim i dubravskim maticama bilje~imo danaanji lik Oaanjii. Kako se na mjestu danaanjih Oaanjia nalazilo naselje s obrambenim zidom (usp. Marijan 1999), ini mi se mogue ojkonim povezati s latinskim osobnim imenom Ascanius koje Konstantin Jire ek (1962:146) bilje~i u Budvi i na dubrova kome podru ju. Zanimljivo je da deminutivni lik toga imena Schagno. Taj se lik mogao odraziti i u prezimenu `anje na Dobrome Dolu u Popovu (iako ga se naj eae izvodi prema pridjevu aantav 'aepav'. 2.4.2.3.20. Stanojevii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prijw 18. st., ali je nazvano po srednjovjekovnome rodu Stanojevi (< Stanoje < Stanimir/Stanislav) koji je u 16. st. nastanjivao Dubrave (Mandi 2003:615). 2.4.2.3.21. Strujii. Naselje se spominje u Nahiji Dabar 1475.  1477. Istoimeno naselje nahodimo i u Popovu. U imenu je naselja ua uvan apelativ struja 'smjer kretanja vodotoka'. 2.4.2.3.22. Strupii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. te se dovodi u svezu s antroponimom (pridjevkom ili prezimenom nadima koga postanja) u ijoj je osnovi apelativ strupar 'vidar'. 2.4.2.3.23. Vranjevii. Naselje se ne spominje u povijesnim vrelima prije 18. st. Mogue je da, kao i Vranjevo Selo, duguje ime srednjovjekovnim velikaaima Branivojeviima. 2.4.2.3.24. }abari. Naselje se spominje u Nahiji Dubrava 1475.  1477. Izvodi se od antroponima motiviranoga podrugljivim etnikom }abar. Naselje se najvjerojatnije nalazilo pri Hutovu blatu ili na Deranskome jezeru. 2.5. ojkonimi nejasnoga ili nepoznatoga postanja 2.5.1. Damava. Naselje se spominje u Nahiji Dubrava 1475.  1477. Nastavak se -ava dodavao na hrvatske i inojezi ne osnove (nahodimo ga i u hidronimu Bregava u kojemu je dodan na hrvatsku osnovu brijeg). Samo mi je zna enje osnove neprozirno. 2.5.2. Male Crnii. Iako Ratko Peri (2006:193) talijanskim slovopisom napisano Male Chiarnizi ita kao Mali Crnii vjerojatnijim mi se ini prvi dio navedenoga imena dovesti u vezu s apelativom mala (< mahala 'zaselak' < tur. mahalle 'dio grada'). 2.5.3. Pjano Brdo. Naselje se Pjano Brdo spominje se u Stanju duaa }upe Dubrave 1792. Mogue je da se prvi dio navedenoga dvo lanog ojkonima odnosi na prezime Pjano. 2.5.4. `eva Njive. Vjerojatno je rije  o ojkonimu ije je ime mogue povezati s apelativom aevac 'postolar'. 3. Zaklju ak Ve i iz ovoga povranoga pogleda u stola ku ojkonimiju dobivamo uvid u pro~imanje razli itih kultura i jezi nih sustava naroda koji su nastanjivali ovaj kraj ili su u njemu bili samo prolaznici. Nahodimo tako odraze dalmatskih toponimskih (Boljuni i `kripali) i obrambenih apelativa (Koatur/Koatun), tragove davnaanje avarsko-slavenske (Bovan) i hrvatsko-romanske simbioze (Stolac, Svitava, Vidoatak), neke danas posve zaboravljene hrvatske apelative koji se odnose na sastav tla ili vode ( atea 'blatiate', dabar 'dubodolina, korito', hrgud 'kamenjar', kom 'strmina', ljub 'vrelo', mel/mil 'pijesak', ober 'strmo brdo'), pre~itke maarskih (Po itelj) i njema kih (`anica) obrambenih apelativa, tragove vlaakih (Ba nik, Burmazi, i evo, Ku inari) i albanskih (Smarlovina) doseoba te seoba prouzro enih osmanlijskim osvajanjima (zbog kojih se ijekavsko-ikavska granica u isto noj Hercegovini pomaknula dobrano na zapad, ato je razvidno i iz promjene Re ice > Ri ice te iz dijalektnoga toponima `epan Krst). Nadalje, stola ka ojkonimija omoguuje nam upoznavanje s negdaanjim na inima dobivanja obradivoga tla (}egulja) te s vjerovanjima koje su Hrvati ponijeli iz pradomovine (Udora, Udno Polje). Najvei je dio ojkonima antroponimnoga postanja. Dometkom -ane/-ani (kojim je bio plodan do 15. st.) tvoren je samo jedan ojkonim (Barane), a veina je ojkonima patronimska, tvorena dometkom -ii, od kojih je veina osnovana nakon 16. (pa ak i 18.) stoljea. Dakako da u stola kome kraju, bogatom anti kom baatinom, nahodimo i odraze rimskih imena (Basilije, Bitunja, Oaanjii), a bogata je srednjovjekovna kultura ( iji su ogledni primjeri nekropole steaka) ostavila trag u ojkonimima kao ato su Hotanj, Rotimlja ili Trijebanj. Muslimanskim je pak imenom motiviran ojkonim emalovina. Najnovije su ratna zbivanja utjecala na nastajanje novih ojkonima Bobanovo Selo i `uakovo Naselje. U ovome je radu (ako zanemarimo odnosne ojkonime) obraeno 115 ojkonima, ato je tek kap u moru toponimijske baatine stola koga kraja. Kako su toponimi esto stariji i postojaniji spomenici naae baatine, pa neka ovaj mali pogled bude poticaj na budua istra~ivanja. LITERATURA Aleri, D. 1986. Pogled na toponim Po itelj. Filologija, 14, Zagreb, 9 18. Ali i, A. S. 1985. Poimeni ni popis sand~aka vilajeta Hercegovine. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu. Aneli, T.; Sivri, M. 2006. Dubrave u srednjem vijeku i srednjovjekovna humska ~upanija Dubrave. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 19 39. ARj = Rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika 1881.  1976., 1 26, Zagreb: JAZU. Brozovi Ron evi, D. 1999. Nazivi blatiata i njihovi toponimijski odrazi u hrvatskome jeziku. Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 1 44. Filipovi, M. S.; Mievi, Lj. 1959. Popovo u Hercegovini. Djela odjeljenja istorisko-filoloakih nauka nau noga druatva NR Bosne i Hercegovine, 15 (11), Sarajevo. Grkovi, M. 1983. Imena u De anskim hrisovuljama. Novi Sad: Institut za ju~noslovenske jezike Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu. Ivanova, O. 2006. Makedonski antropnomastikon (XV  XVI. vek). Skopje: Olga Ivanova. Ja ov, M. 1986. Spisi Kongragacije za propagandu vjere u Rimu o Srbima 1622.  1644. SANU, II. odeljenje, knj. 26., Beograd. Jire ek, K. 1962. Romani u gradovima srednjovjekovne Dalmacije tokom srednjega veka. Zbornik Konstantina Jire eka, 2, Beograd: Odeljenje druatvenih nauka SANU. Kemura, I. 2002. Muslimanska imena i njihova zna enja. Sarajevo: El Kalem. Kreai, M. 2006. Povijesne okolnosti osnutka i osnutak ~upe Dubrave u Trebinjskoj biskupiji prije 300 godina. Croatica Christiana periodica, 57, Zagreb, 103 129. Mandi, N. 1999. Podrijetlo hrvatskih starosjedila kih rodova u Mostaru. Mostar: Sveu iliate u Mostaru, Matica hrvatska. Mandi, N. 2003. Podrijetlo hrvatskih starosjedila kih rodova u apljini. apljina: Javna ustanova  Zalo~ba kralja Tomislava , Nikola Mandi. Mareti, T. 1885. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 81 Zagreb, 81 146. Mareti, T. 1886. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 82, Zagreb, 69 154. Marijan, B. 1999. Naseobinski obrambeni sustavi helenisti koga doba u stola kome kraju. Stolac u povijesti i kulturi Hrvata: Humski zbornik, 4, Zagreb-Stolac, 73 91. MK}G = Matice kratenih ~upe Gradac 1708.  1845. MV}G = Matice vjen anih ~upe Gradac 1720.  1830. Peri, R. 2006. Stanje duaa u ~upama Hrasno i Dubrave. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 159 202. Puji, S. 2003. Iz trebinjske toponimije: Porijeklo toponima. Tribunia, 10, Trebinje, 131 186. Pulji, I.; `kegro, A. 2006. Sarsenterska biskupija, Povijesni prilozi, 30, Zagreb, 7 50. Ragu~, D. 2006. Fauna dubravskoga kraa. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 365 405. RSKNJ = Re nik srpskohrvatskog knji~evnog i narodnog jezika, I.  XVII. 1959.  2006. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik. Sivri, M. 1999. Srednjovjekovna humska ~upa Dabar. Srednjovjekovne humske ~upe, Mostar, 209 222. Sivri, M. 2003. Migracije iz Hercegovine na dubrova ko podru je (1667.  1808.): Humski zbornik, 6, Dubrovnik  Mostar. Sk = Skok, P. 1971.  1974. Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika, I  IV. Zagreb: JAZU. Stankovska, Ljubica 1992. Antroponimskata baza Hot-/HJt- zastapena vo makedonskata toponimija. Folia onomastica Croatica, 1, 55 81. `ili, . 2006. Floristi ke i vegetacijske karakteristike povijesne ~upe Dubrave. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 299 364. `imunovi, Petar 1976. Toponimija Istarskog razvoda. Onomastica Jugoslavica, 6, Zagreb, 3 56. `imunovi, P. 1992. Buzetska toponimija, Buzetski zbornik, 10, Buzet, 43 64. `imunovi, Petar 2004. Bra ka toponimija. Zagreb: Golden marketing  Tehni ka knjiga. `imunovi, Petar 2005. Toponimija isto nojadranskoga prostora. Zagreb: Golden maketing  tehni ka knjiga. `imunovi, Petar 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden marketing  Tehni ka knjiga. `kalji, A. 1979. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost. Vego, M. 1957. Naselja bosanske srednjovjekovne dr~ave. Sarajevo: Svjetlost. Vego, M. 1980. Iz istorije srednjovjekovna Bosne. Sarajevo: Svjetlost. Vidovi, D. 2009. Utjecaj migracija na novoatokavske ijekavske govore u Neretvanskoj krajini Donjoj Hercegovini, Hrvatski dijalektoloaki zbornik, 14, 283 304 Vukorep, S. 2006. Neka ia ezla dubravska prezimena. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 151 158.  Posebno su zanimljive nove povijesne injenice koje Sarsentersku biskupiju smjeataju u Stolac (Pulji-`kegro 2006)  Na podru ju Donje Hercegovine toponomasti ka je istra~ivanja na podru ju Neuma, Gradca, Popova i Hutova potaknuo dr. Ivica Pulji, a opse~na je terenska istra~ivanja za podru je Hutova, Gradca, Hrasna, Dubljana, ealjara i Peine obavio Stanislav Vukorep postavivai sna~ne temelje za budua istra~ivanja. Dio su grae za buduu obradbu toponimije Popova objavili Filipovi i Mievi, trebinjskom se toponimijom (napose ojkonimijom) bavi Savo Puji, a po iteljskom Petar Ore . Pojedinih su se isto nohercegova kih toponima doticali i mnogi povjesni ari te jezikoslovci.  Navedeni apelativ kadato ozna uje i kr evinu.  Zanimljivo je da se na otoku Bra u Hoberima nazivaju stanovnici Pu iaa koji se dr~e pomalo divljima,  branima .  Pridjev kom ima zna enje 'strm, okomit' (Sk 2:131).  U Splitu pak bilje~imo i danas osobno ime Varija < Varvara.  Zabilje~ena su ~enska osobna imena Komna i Komnenija (Mareti 1886:84), a rod Komnenovi nahodimo u Poplatu, Gali iima i Veli anima.  Osobno ime Doman moglo bi se dovesti i u vezu s narodnim imenom Domagoj, no odrazi su toga imena u toponimiji i antroponimiji rijetki.     PAGE  PAGE 1 @RTv p"02HT~  dhrv~T\`lnp;ꩾ hI}0h4hI}0hl6 hI}0hl hI}0hm hI}0hJ hI}0h[%vhI}0hK|6 hI}0hK|hI}0htt6 hI}0htt hI}0h hI}0hhI}0hg6 hI}0hg::<>DFf2\nptvx &v>x &hv HN`άݬݬݬݥΞ hI}0hBj hI}0h`XhI}0h46jhI}0hm0JUh6S>hm6 h6S>6h6S> hI}0hmh hI}0h4 hI}0hJ hI}0h6S> hm6hI}0hm6>H Z  XB2v!!#:%^'(N*<0h1F3>579 $dha$gd.I $4H >PRTx (<JLX06VX  "2|$DFļļļĎļh hI}0h.YhI}0h.Y6hI}0h6 hI}0h h6S>hBj h6S>6hI}0h.6 hI}0h.hI}0hZ6 hI}0hZ hI}0h!hI}0h!6hI}0hBj6 hI}0hBjhbh6S>8Fhjnt|<J .   X Z ` f j p                       $*.4HXz|2pJVӽӶڱڱ h6S>6 hI}0ht> hI}0h h6S>h.YhI}0h.Y6 hI}0h.Yh6S>hI}0h6hI}0h.6h hI}0h. hI}0hEVX^dhn\hpBJ *2LT>@BHRVXhǿǸݖݏΏ hI}0h.I hI}0h4hhI}0hQ*6hI}0hj6 hI}0hj hI}0hQ*hI}0hW6 hI}0hWhI}0hb,6 hI}0h5P hI}0hb,hI}0ht>6 hI}0ht>h6S>h6S>h.Y65  $<",2DHb.Dv   !*!>!!!!!!!!!!!!"n"|"~"""״ hr6hI}0h6 hI}0h hI}0hj hI}0h4hhrhI}0h6 hI}0hhI}0hW6hI}0h"6 hI}0h" hI}0h6S>h6S> hI}0hW hI}0h.IhI}0h.I68""""""F#V#^##############%%%4%:%>%@%J%N%P%j%'.'0'X'^'d'n'r't'''(((((((())))***N*T*^*b*d*t*"+hI}0h"6 hI}0h"hI}0h66 hI}0h6 hI}0h hI}0h;*6 hI}0h;*hI}0hOyA6 hI}0hOyA hr6hI}0h6 hI}0hhr@"+++++,,---- //X//"0,0:0<0B0L0P0R0^011$1*141f1h1n1x1|1~112B2P22223@3B3D3F3L3V3Z3\3p3444 5>5D5N5T5V5j5Թ hI}0hjhI}0h7r00JUhI}0h7r06 hI}0h7r0 hrh7r0 hr6hI}0hOyA6 hI}0hOyA hI}0h"hPhr hI}0hfhI}0hy6 hI}0hyETF`K$MN.PQ8SSUtWXYYcphjj0klPmmo $dha$gd.I====>>> ? ?R?V?\?f?l?n??????Z@f@p@|@:A~AAAAAABB BBpCCCCCCCCC"DDD>EDENETEVEjE~EEǿΊΊhI}0h66hI}0h"6 hI}0h"hI}0h)6 hI}0h)hI}0h{6 hI}0h{hI}0htt6 hI}0htt hI}0h6hI}0hj6 hI}0hj hP6hPhI}0h`y6 hI}0h`yhr6EEBFRFTFZFdFjFlF~FFF*GPDPFP\PPQQQQQQQQQRR6S8S>SBSSSSSSSS8T@TTT U,U.U~UUUUUU V>VWWW$WHWXWlWtWzW~WWŽⶮⶠhI}0h%6 hI}0h% hI}0h]hI}0hb]6 hI}0hb]hPh4 6 hI}0h4 hI}0h)6 hI}0h) hI}0h6hPhr hI}0hK.<hI}0hQ*6 hI}0hQ*:WWX|XXXXXXXXXxYYYYY$ZBZpZ[[[[[\X\b\\\\\\\]]]]]] ^^(^2^D^T^j^t^^^^^F_R_V_d_h_t_x___ƾhI}0h+{6 hI}0h+{hI}0hR6 hI}0hR hI}0htthI}0htt5 hPh% hP6hPh%6 hI}0hb]hPh hI}0h% hI}0h4 hI}0h4 6<___ a@axaabbpbrbbbb cccccd$dddeeeeeeffgggg"g8ggg.hJhNhnhphjjjk0kXkkl"mPmڼøîhI}0h]6 hI}0h]hI}0h)6 hI}0h) hbhb h6 hb6hb hI}0htthI}0h.46 hI}0h.4hI}0h6 hI}0hhI}0h+{6 hI}0h+{ hI}0hRhI}0hR64Pm\mmmnnnozo pJpnppPqRqhqvqqqqrrrrss8tZtttuuv4vv&ww xxxjyzyyVzzzz{R{b{{&|t||"}̽ hI}0h?<hI}0h/6hI}0h~6 hI}0h~ hI}0h5PhI}0h026 hI}0h02 hI}0h6S>hM#h6S>6 hM#h6S>h6S>hMhI}0h]6 hI}0h] hI}0h/hI}0hM6 hI}0hM6oJpRqqr8ttvw xxyzT{{|d}~~pxX $dha$gdM $dha$gd.I"}2}d}}}~h~~~~~^vxR̀PRnځ@p΂.`xj2Xʅ B̆ڇ4X½ʽʶʠ䦕hI}0hI}06 hI}0hI}0hI}0hM6 hI}0hMhI}0h/6 hI}0h/ hI}0hb hb6hZ\hb6hbh~hI}0h~6 hI}0h~hI}0hZ6 hI}0hZ hI}0h]hI}0h]66r4Ȉb,tԑ(ȕʕΕЕԕ֕ڕܕ$a$gdM$a$gdZ $dha$gd.I$ dha$gd/ $dha$gd/8b~ƉҊ*,tvԑ֑Вؒ&(*Дܔ:Hƕȕʕ̕Е婷ࡷ哏jh+[Uh+[ hYR0hb h_cghbhMhb6 h/hb h{hbjhb0JU hI}0h/hI}0h/6B*phhI}0h/B*ph hb6hb hbh7 hI}0hMhI}0hM65Еҕ֕ؕܕޕ   hI}0hMh$)0JmHnHuhb hb0Jjhb0JUh+[jh+[Uܕ $dha$gd.Ih]hgdI}0 &`#$gdP ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> bx Footnote TextCJaJ@&@@ bxFootnote ReferenceH*4 @4 I}0Footer  p#.)@!. I}0 Page NumberU3V`~uTQ9:B !ABgD)vc@` !### $$ %x%&'{)G**++,-. /;001w33450678R99u:;;<==>?6@@ABBRDSD}DEFFGjGHvI9JJKVL0MMkN OWPR3STYTTIVW-Xe]]*^^^__;_!``abb c6cddefjjknCppprs$tuuvwx5yz}}~؀܁{/Iđq!+6kePkZbŢ<]ޤ@!78MhӭG}DͯίЯѯӯԯ֯ׯٯگ000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@000@000@000@000@000@00 00 0@0@000X $$$' <(/7?J0R(^vhpVy0rbBFV""+j5=EOW_Pm"}Е\_`abcefghiklmnoqrF`tr9oܕ]djp^  '!!8@0(  B S  ?Y^akT^^c-7<EHPRXY`bhs{}$&0AISZ\dfnpvx~ ) 1 Y _ a i k q |  4 ; c h { C N P W Y ` b h m s ~      # * 1 6 8 @ B M O U \ b m r t y { ) 1 3 : C J L T V [ 8BRXbjluw/3GOQ[]dw}  8@\fn| 07lr -3)25=MST[y >GOVr{|5Aqy'?Eio).;Cq~=HJT_fq|ej %&.-4GUin( . / 7 g q !!!!X"Z""""" ##A#G#}######$$O$X$Z$`$$$$$%%%%& &&&&&&&&&E'K'e'j''''' (((($(,(b(h(((-)5)J)R)Z)b)j)r)))))R*X*~********++++++, , ,,,(,),1,<,B,,,,,,,,,,,-----$-,-1-O-U---..e.l...//004090F0M0000000 11*141{11111112222#22222 3'3(323Z3e3k3t3~3333 44;4A4d4j4u4{4|444455 5 5O5W555555596B6E6L6N6U6V6_66666667 7V7a7e7j7r7x777777777889 979=9?9C9D9M9[9b9f9m999999999993:9:m:r:~:::::::::::; ;;.;4;v;~;;;<<<<<<==p=x=====!>+>0>5>m>s>v>~>>>>>>>>>>>>>h?q?r?v?????????@@@@f@k@l@n@o@t@@@9A?AGANAAABBaBgBBBBBBBBCJCQCSCVCCCCCCCCD0D5D6D;DJDODDDDDD E5E9EaEcEEEEE:FAFFFFFFF#G+GsGyGGGGGGGGGGG&H)HAHGHHHPHHHHH@ICIVI]IaIkIII$J)J1J6JBJIJaJgJ KKKK0K=KoKuKKKKKL L_LfL7M?MMMMMNN(N1NcNiNtNzNNNOOOOO O0O6O7O=OSOZOdOhOOOOOPPCPJPLPNP`PhPPPPPPPPPPPPQQ Q:QBQTQZQkQrQQQQQQQQR5R>RIROR]ReR~RRRRRRS SVGVTV[VVVVVVVVVVWWWWW9W;WtW{WWWWWWWWWWWX X8X?XyX~XXXXXJYTY~YYYYYYYY ZZZZ?ZFZGZPZZZ`ZnZxZZZZZZZZZZZZ[ [[.[6[7[>[A[H[[[[[\\\\n]v]y]]5^:^^^^^^^^^_!_"_0_D_L___``*`1`n`v`w`|`~```````````aaaaaxb}bbbbbbcccAcGc_cecccccccccLdOdPdSdUd`dodydddddddddPeQeUeaeeeeeeeeef fffsfyfzfffffffffffffg ggDgKg{gggggggggg,h3h5h9hVd˝Ν FOelΞ֞ FHPVƟǟџҟ۟kqϠ֠ZaΡ١ Ţʢ(1<AOYZdzģIRekl{Ȥ֤ޤ@F!+;JPSUXZcdfgst~#,7@NXlvw 8AOYZlɨըߨ /MQ֩ߩߪ)5TZ[a˫ѫ",24<>FW`ahĬլެ $)-9@DVjrt *4QVͯίίЯЯѯѯӯԯ֯ׯٯگ8:AB!@BfgCD()uvbc?@_` ! !###### $ $$$ % %w%x%&&''z){)F*G***++++,,--.. / /:0;00011v3w3334455/6067788Q9R999t:u:;;;;<<====>>??5@6@@@AA BBBBQDSD|D}DEEFFGGiGjGHHuIvI8J9JJJKKULVL/M0M~MMjNkN O OVPWPRR2S3STTXTYTTTHVIVWW,X-Xd]e]]])^*^^^__:_;_ `!```aabb c c5c6ccdddeeffjjjjkknnBpCppporprss#t$tuuuuvvwwxx4y5yzz}}}}~~׀؀ہ܁z{./HIÑđpr "*+56ߛjk deOPjkYZabĢŢ;<\]ݤޤ?@ !6778LM~gjҭխFI|CF̯ίίЯЯѯѯӯԯ֯ׯٯگ9!ABgvcm %%''{))G*R*+ +++--.. //;0F0445506967788R9[99:u:~:; ;;;<<='===@@AABBBBSDDEEjGsG9JBJJJKKVL_LMMkNtN OOWP`PRR3S &!"g*%}=&G&$)9*;*b,/7r0I}01023.4\Q48^:K.<6S>_Z>Fw>@OyABBlBE#G.I8NjO5P2R3~UVBV`X.Y7\MO\]b]OQ`XbsdbfqhBjtt[%vOv-we>xpx`y+{eR{F|~4>bRr#XK|~=t>"!JxGMyG}K/bx6+?<SjJrmQ*&PPJ=x2{mZ+k#w! NHKan^: lgPZ%6)\y7:j W~}ͯ @\ , !#$(+-.23456789:;<?@CDFGHJLOQRVWW ,.248<>@HJNPX^bdlnprtvxz|~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5j00IHJJ"1KyGpW6pW6Y42qHP ?_Z>2UVODDomagoj VidovicDomagoj VidovicOh+'0|  8 D P\dltUVODDomagoj VidovicNormalDomagoj Vidovic31Microsoft Office Word@@:FI@O"p՜.+,0 hp  IHJJ6W' UVOD Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#%&'()*+0Root Entry FEd"21TablenWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8$CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q