Pregled bibliografske jedinice broj: 471929
Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš
Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš, 2009. (izvještaj).
CROSBI ID: 471929 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš
(Nitrogen fertilization acceptable for environment)
Autori
Mesić, Milan ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Zgorelec, Željka ; Vuković, Ivana ; Sajko, Krunoslav ; Jurišić, Aleksandra
Izvornik
AF, Zagreb
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj
Godina
2009
Ključne riječi
gnojidba; dušik; okoliš
(fertilization; nitrogen; environment)
Sažetak
Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo promijenjenim ljudskim potrebama uz istodobno održavanje ili povećanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Premda, u cjelini gledano, poljoprivreda u Hrvatskoj nije ni približo intenzivna kao u nekim zapadnoeuropskim zemljama, za očekivati je da će se s razvojem poljoprivrednih gospodarstava zaoštriti pitanja ulaganja i isplativosti proizvodnje, a samim tim i problemi zaštite okoliša. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu i vodi. Uvjereni smo da probleme koji su i u nas prisutni ne treba rješavati smanjenjem mineralne gnojidbe, koja je u prosjeku i onako pri dnu europske ljestvice. Ono što je neophodno za održavanje kvalitete okoliša najčešće je znanje i volja da se okoliš zaštiti. Stoga naglašavamo da i u nas već postoje područja, poglavito ona s intenzivnom poljoprivredom, za koja je nužno definirati i raščlaniti pojam “održivost”, a zatim primijeniti “održivi razvoj” (sustainable development) u praksi. Ako je riječ o mineralnim gnojivima, posebice dušičnim, održivost znači primjenu onih količina koje, ako su pravovremeno primijenjene, neće dovesti do značajnijih gubitaka nitrata ispiranjem u površinske i podzemne vode. Kako bi se utvrdilo koje su “održive” doze mineralnog dušika za gnojidbu važnijih ratarskih kultura prema prinosu i prema koncentraciji nitrata u vodi iz lizimetara, te odredila optimalna doza ovog hraniva, postavljen je u “srcu” Lonjskog polja stacionarni poljski pokus s ukupno 10 varijanata. Pomoću ugrađenih lizimetara hvata se voda koja se procijedi kroz tlo do dubine 80 cm. Pokus je u 1997 godini dopunjen analizama vode iz drenskih cijevi. Na taj način stvorene su pretpostavke za bilanciranje hraniva na razini pokusnog polja, a ostvareni rezultati predstavljaju dragocjene podatke za kompjutorsko modeliranje. Dugotrajna i nikad prekidana suradnja između TMG Petrokemija d.d. Kutina i djelatnika Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta urodila je tako ovim veoma kompleksnim istraživanjem, koje će, između ostalog, dragocjeno poslužiti u svrhu realnog definiranja problema ispiranja dušika iz mineralnih gnojiva u našim agroekološkim uvjetima. Nakon nekoliko radnih sastanaka s predstavnicima Hrvatskih voda, te rasprave o svim bitnim čimbenicima koji utječu na cjelovitost ostvarenih rezultata istraživanja, zaključeno je da se u nastavku rada u istraživanju prati i količina i kvaliteta vode iz drenskih cijevi. Sam pokus na terenu je postavljen tako da se u svakoj varijanti pokusa nalaze po dvije drenske cijevi cijelom njihovom dužinom. Od toga je jedna drenska cijev ugrađena bez, a druga sa filter materijalom. Zahvaljujući dogovoru s djelatnicima Hrvatskih voda izvršeno je temeljito čišćenje kanala u kojem se nalaze izvodi drenskih cijevi, te su ugrađena dva automatska mjerača drenskog isteka. Hrvatske vode pomogle su, dakle, u proširenju istraživanja u bitnom segmentu - praćenju kvalitete vode iz drenskih cijevi. Nažalost, u 2009. godini Hrvatske vode participirale su u sufinanciranju ovog istraživanja sa vrlo skromnim iznosom (od svega 8.000, 00 kn). Koristimo ovu priliku kako bi izrazili zahvalnost i svim djelatnicima poduzeća “Moslavka” d.d., a posebno gospodinu dipl. inž. Josipu Žepancu, te gospodinu dipl.inž. Stjepanu Aladiću na gostoprimstvu, te svesrdnoj pomoći pri provedbi terenskog dijela istraživanja, koja je, s obzirom da je riječ o 4 ha površine pokusa zaista velik i važan doprinos u radu, bez kojeg bi predmetna istraživanja bilo nemoguće provoditi. Cijenimo ovu pomoć tim više što su uvjeti poslovanja danas zaoštreni do krajnih granica izdržljivosti većine subjekata u poljoprivredi. Bez obzira na to u poduzeću “Moslavka” d.d. RJ. Potok uvijek smo se osjećali dobrodošli, a svi zaposleni djelatnici s kojima smo surađivali nesebično su nam pomagali. Izražavamo zahvalnost i djelatnicima Općine Popovača na pomoći poduzeću „Moslavka“ d.d. pri dobivanju zemljišta u zakup. Na temelju rezultata dobivenih egzaktnim znanstvenim metodama stvorit će se pretpostavke za kreiranje održivog gospodarenja tlom na području istraživanja, ali i šire, uz naglasak na određivanju optimalnih doza mineralnog dušika, kako prema prinosu ratarskih kultura, tako i prema koncentraciji nitrata u podzemnoj vodi. Naglašavamo da samo znanost, i to na temelju egzaktnih pokazatelja, može dati pouzdane odgovore na brojna otvorena pitanja gospodarenja u poljoprivredi sutrašnjice, među kojima je pitanje optimalne gnojidbe dušikom prioritetno. U svrhu nastavka znanstvenog istraživanja na pokusu provođenom proteklih 14 godina na površini Moslavke d.d., te primjene novih tehnologija u poljoprivrednom gospodarenju tlom, 23.02.2009.g. potpisan je ugovor o egzaktnom pokusu „Utjecaj gnojidbe dušikom na njegovo ispiranje i prinos oraničnih kultura na dreniranom tlu gornje Posavine“ s Petrokemijom d.d. Kutina na razdoblje od slijedećih 5 godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Kisić, Ivica, MZOS ) ( CroRIS)
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Bašić, Ferdo, MZOS ) ( CroRIS)
178-1780692-0695 - Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš (Mesić, Milan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivica Kisić
(autor)
Aleksandra Perčin
(autor)
Ivana Šestak
(autor)
Željka Zgorelec
(autor)
Milan Mesić
(autor)
Ferdo Bašić
(autor)
Krunoslav Sajko
(autor)