Naslov
Određivanje kalij jodida u soli - procjena mjerne nesigurnosti
(Determination of potassium iodide in salt - an assessment of measurement uncertainty)

Autori
Grzunov, Judita ; Matek Sarić, Marijana ; Pucar, Benito ; Ivić, Ivan ; Peraić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova, 2. savjetovanje: Iskustva laboratorija u primjeni HRN EN ISO/IEC 17025 ; CD ROM / Gušljević, Višnja ; Štajdohar Pađen, Olga - Zagreb : Hrvatsko mjeriteljsko društvo, 2008

ISBN
953-7124-02-9

Skup
2. savjetovanje: Iskustva laboratorija u primjeni HRN EN ISO/IEC 17025

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 24.09.2008. - 27.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
jod; kuhinjska sol; kalij jodid; titrimetrijska metoda; mjerna nesigurnost
(iodine; salt; potassium iodide; titrimetric methods; the uncertainty)

Sažetak
Jod je jedan od esencijalnih oligoelemenata nužnih za funkcioniranje ljudskog organizma. Nedostatak joda u prehrani uzrokuje bolest štitnjače – gušavost. U Republici Hrvatskoj na snazi je Pravilnik o temeljnim zahtjevima za sol za prehranu ljudi (NN 15/97) kojim je određeno da sva sol mora biti jodirana. Zdravstveno ispravna je kuhinjska sol koja u jednom kilogramu, računajući i prirodni jod, ne sadrži manje od 20 mg ni više od 30 mg kalij jodida. Određivanje sadržaja kalij jodida u jodiranoj soli provedeno je modificiranom titrimetrijskom metodom, razvijenom za naše potrebe. Postupak validacije u potpunosti je proveden u laboratoriju. Pouzdani i usporedivi mjerni rezultati važni su za donošenje odluka o zdravstvenoj ispravnosti jodirane kuhinjske soli. Prema zahtjevu 5.4.6. HRN EN ISO/IEC 17025:2007 ispitni laboratoriji moraju primjenjivati postupke za procjenu mjerne nesigurnosti za sva kvantitativna ispitivanja jer je mjerni rezultat nepotpun bez procijenjene mjerne nesigurnosti, koja je kvalitativan pokazatelj mjernog rezultata. Postupak se sastoji od prepoznavanja i analize svih izvora mjernih nesigurnosti, te njihovog kvantificiranja. Pri procjeni mjerne nesigurnosti rezultata ispitivanja vodili smo se preporukama EURACHEM/CITAC GUIDE "Quantifying Uncertainty in Analytical Measurement" i skriptom HMD-ova seminara "Mjerna nesigurnost za praktičare". Analizom izvora mjerne nesigurnosti, uzimajući u obzir relativne doprinose pojedinih sastavnica mjerne nesigurnosti metode, utvrđeno je da je najveći doprinos nesigurnosti uslijed titracije, ponovljivosti mjerenja i točnosti. Procjena mjerne nesigurnosti može biti zbunjujuća jer ne postoji jedinstveni pristup njenoj razradi. Isto tako zbog složene prirode procesa u analitičkoj kemiji gotovo je nemoguće kvantificirati sve izvore nesigurnosti jer su oni najčešće međusobno zavisni. Stoga je nužno dobro razumjeti princip metode određivanja, definirati matematičku ovisnost mjernih veličina, te identificirati korake u cilju utvrđivanja najznačajnijih izvora nesigurnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA