Naslov
Epidemiološke, ekološke i kliničke karakteristike Lyme borelioze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(Epidemiologic, ecologic and clinical characteristics of Lyme borreliosis in north-west Croatia)

Autori
Dragutin Golubić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.03

Godina
1997

Stranica
130

Mentor
Prof.dr.sc. Berislav Borčić

Ključne riječi
Epidemiološke; ekološke i kliničke karakteristike; Lyme borelioza; sjevrozapadna Hrvatska
(Epidemiologic; ecologic; clinica characteristics; Lyme borreliosis; Croatia)

Sažetak
Seroepidemiološkim i serološkim istraživanjima utvrđen je visok postotak za asimptomatsku prokuženost pučanstva od 7%, odnosno 38, 6% pozitivnih metodom IIFT od ukupno 1458 uzoraka bolesničkog materijala. U seroepizootiološkim istraživanjima utvrđen je visok postotak pozitivnih u srneće divljači od 21%, te 33% u zeca, a testirani serumi divljih svinja, pasa i goveda bili su negativni. Tijekom 18-mjesečnog lova krpelja, redovito jednom mjesečno na više lokacija sjeverozapadne Hrtvatske, najveći broj krpelja ulovljen je tijekom mjeseca travnja i svibnja i to znatno više u blizini vodenih tokova, uz optimalne vrijednosti temperature i vlažnosti zraka. U 124 krpelja uhvaćenih u pet lokacija sjeverozapadne Hrvatske s izrazitim karakteristikama mini-žarišta za Lyme boreliozu, u 56 krpelja ili 45% utvrđena je prisutnost B. burgdorferi. Determinirane su slijedeće genomske grupe i mješane infekcije: B. afzelii (46%), B. garinii (9%), VS116 grupa (9%), B. burgdorferi sensu stricto (2%), B. afzelii+VS116 grupa 18%), B. afzelii+B.burgdorferi sensu stricto (2%), a u 14% nije tipizirana genomska grupa. Od Lyme borelioze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj najčešće oboljevaju osobe generativne dobi, muško i žensko podjenako, koje iz rekreacijskih, manje iz profesionalnih razloga, zalaze u zaražena područja, gdje mogu pokupiti po kojeg zaraženog krpelja. Klinički oblici Lyme borelioze koji dominiraju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj su erythema migrans s 46%, potom periferni neuritisi u 32% bolesnika s Lyme boreliozom, dok su ostali klinički oblici ove bolesti znatno rijeđe zastupljeni. U svih ovih bolesnika bolest je potvrđena serološkim testovima IH i IIF testom. Dodatna obrada dijela ovih bolesnika s komercijalnim testovima, ELISA i imunoblot metoda, bila je pozitivna na neke antigene B. burgdorferi u 33%, odnosno 55% uzoraka bolesničkih seruma. Za postizanje boljih seroloških rezultata, nužna je primjena testova sa što većom antigenom sličnošću lokalno utvrđenih genomskih grupa B.burgdorferi. Ovaj rad nedvojbeno potvrđuje da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj postoji aktivno prirodno žarište Lyme borelioze, kao izdanak šireg srednjoeuropskog žarišta. To potvrđuje postotak prokuženosti opće populacije s B. burgdorferi, prisutnost glavnog vektora tog uzročnika, Ixodes ricinusa, njihova vrlo česta zaraženost, te dokazana participacija velikih divljih životinja u njegovom transmisijskom lancu. Identificirane genomske grupe B. burgdorferi potvrđuju i kliničke manifestacije lokalno utvrđene Lyme borelioze, a identifikacija genomske grupe VS116 u sjeverozapadnoj Hrvatskoj govori za njeno šire prisustvo u euroazijskom prostoru. Prisustvo nedeterminiranih genotipova B.burgdorferi u ovom istraživanju, ukazuje na moguće postojanje specifične genomske grupe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA