ࡱ> 8:34567bjbj .W 333GGG8,TG&$$$$$$$&)$3$33%p33$$"h#NNGJ#$%0& #+*fp+* #+*3# $$&+* : Novi svjetski geopoliti ki poredak PETAR KURE I* Sa~etak Poredak mo~e biti geopoliti ka kategorija, ali je takoer objekt prou avanja znanosti o meunarodnim odnosima. Meunarodni odnosi i geopolitika prou avaju poredak svaki sa svog glediata i prema svojim potrebama. Razlika je vidljiva viae u pristupu, frameworku, nego u objektu prou avanja. Posthladnoratovski svijet i globalni geopoliti ki sustav do~ivljavaju transformacije. Dekonstrukcija geopoliti kog poretka hladnog rata, praena geopoliti kom tranzicijom, donijela je uspostavu novog svjetskog geopoliti kog poretka. Kako bi shvatili prirodu i zna ajke suvremenog, novog svjetskog geopoliti kog poretka, moramo se upoznati s odreenjima svjetskog poretka openito, uvjetima nastanka, akterima i procesima novog svjetskog geopoliti kog poretka. Akteri presudno oblikuju poredak, te sna~no utje u na procese. Dr~ave kao najva~niji akteri poretka do~ivljavaju zna ajnu transformaciju. Na procese najviae utje u meunarodne organizacije, a ne dr~ave. Meutim, procesi se nekad odvijaju gotovo samostalno. Akteri i procesi meudjelovanjem stvaraju globalne geopoliti ke odnose. Budunost svjetskog poretka neizvjesna je. Bit e to budunost puna rizika, neizvjesnosti i nesigurnosti. Klju ne rije i: geopoliti ki poredak, meunarodni poredak, novi svjetski geopoliti ki poredak, akteri svjetskog poretka, procesi svjetskog poretka, globalni geopoliti ki odnosi Uvod Tema ovog rada je novi svjetski geopoliti ki poredak. Poredak koji je nastao u posthladnoratovskom razdoblju, danas je jo uvijek u fazi svog nastanka i sazrijevanja, u kojoj prolazi neprekidne transformacije. Ove transformacije nisu fundamentalne u smislu potpunih promjena okoline u kojoj poredak opstoji i razvija se. Millieu ili okolinu ini globalni geopoliti ki sustav, koji istra~uje geopolitika. Geopolitika je dio politi ke znanosti i kontaktno podru je prema geografskoj znanosti zbog prirode objekta koji prou ava. Geopolitika je studij odnosa geografskog prostora i politike. Primarni objekt njezina prou avanja je odnos izmeu prostora, moi i stanovniatva. Geopolitika poredak istra~uje sa svojim specifi nim frameworkom. Znanost o meunarodnim odnosima bavi se istra~ivanjima meunarodnog sustava, primjenjujui pritom druk iji framework od onog koji primjenjuje geopolitika. Akteri poretka i procesi u poretku ostali su gotovo jednaki i nakon posljednje geopoliti ke tranzicije, kojom je uspostavljen novi svjetski geopoliti ki poredak. Promijenio se polo~aj i mo pojedinih aktera poretka, te intenzitet i karakter procesa koji vladaju u poretku. Kumulativnim djelovanjem aktera i procesa promijenili su se i globalni geopoliti ki odnosi. Postali su manje izvjesni, s veim brojem zna ajnih aktera. Pru~a nam se prilika da istra~ujemo promijenjene okolnosti i izvodimo nove zaklju ke, kako bismo bili spremni odgovoriti na izazove suvremenog doba. U radu e biti izlo~ena poimanja geopoliti kog poretka i prijelaza iz jednog poretka u drugi, uvjeti nastanka novog svjetskog geopoliti kog poretka, te zna ajke aktera i procesa novog svjetskog geopoliti kog poretka. Geopoliti ki poredak Sama rije  poredak po svom zna enju implicira postojanje odreenog stupnja reda, hijerarhije i organizacije (koje nema bez hijerarhije). Geopoliti ki poredak odnosi se na hijerarhijsku organizaciju prostora koja vlada u geopoliti kom sustavu. Meutim, hijerarhija nije klju na odrednica poretka, nego je to anarhija i meuovisnost aktera. Ako nije posebno ozna eno da se radi o regionalnom poretku, mo~emo smatrati da se radi o globalnom geopoliti kom poretku. Potreba istra~ivanja globalnog geopoliti kog poretka nesumnjiva je. Zahtijeva globalni ili svjetski pristup, koji u obzir uzima faktore globalnog zna enja i dosega, te svijet smatra jedinstvenom cjelinom, a ne skupom izdvojenih cjelina koje predstavljaju dr~ave. Usprkos rascjepkanosti i fragmentiranosti politi kih jedinica, utjecaji faktora sve su viae globalni. Prodiru kroz barijere i djeluju na velikim udaljenostima. Posljedica je to znanstveno-tehni ke revolucije, najviae izra~ene u podru ju komunikacijskih i informati kih tehnologija, te procesa globalizacije, koji je sve prisutniji i br~i. Geopoliti ki poredak je geopoliti ka kategorija koja se mo~e definirati kao geografski aspekt pravila, institucija, aktivnosti i strategija kroz koje funkcionira meunarodna politi ka ekonomija u pojedinim povijesnim razdobljima. Mo~e se definirati i kao poredak u sustavu suverenih teritorijalnih dr~ava, koji je nastao nakon Westphalskog mira 1648. g. Taylor poredak definira kao danu raspodjelu moi u svijetu, po kojoj se ravna i u skladu s kojom djeluje veina politi kih elita u svijetu. Geopoliti ki poredak je prevladavajue stanje geopoliti kih odnosa u nekom povijesnom razdoblju. Ujedno je i koncept kojim se objaanjavaju geopoliti ki odnosi koji tvore neki poredak u odreenom razdoblju povijesti. Mo~emo zaklju iti da je geopoliti ki poredak u geopolitici sli an povijesnom izrazu nekog tipa meunarodnih odnosa u znanosti o meunarodnim odnosima. Ono ato razlikuje geopoliti ki i meunarodni poredak skup je faktora koji ga odreuju i oblikuju, te elemenata koji ga ine. Geopoliti ki poredak ine elementi i faktori koji su dio geopoliti ke problematike, te su geografski i geopoliti ki relevantni. Stoga kad geopolitika istra~uje svjetski poredak, istra~uje poredak u globalnom geopoliti kom sustavu. Kad meunarodni odnosi istra~uju svjetski poredak, istra~uju poredak u meunarodnom sustavu. Razlike proizlaze viae iz prirode geopolitike i meunarodnih odnosa, a ne toliko iz razlika izmeu sustava. Geopolitika, kao znanstvena disciplina politi ke znanosti i kontaktno podru je prema geografskoj znanosti koristi geopoliti ki pristup u analizi geopoliti kih odnosa. Zanima ju geografska komponenta i geografski faktori. U obzir uzima prostorne odnose koji zna ajno utje u na odnose moi jer odnosi moi postoje u prostoru. Ovdje je potrebno ukratko prikazati dva vienja koja se odnose na prirodu i zna ajke geopoliti kog poretka openito. Autor prvog poimanja je P. J. Taylor, a autori drugog poimanja su J. Agnew i S. Corbridge. Taylor za objaanjavanje geopoliti kog poretka smatra klju nim pojam ciklus hegemonije, koji je oznaka za razdoblje u povijesti geopoliti kih i meunarodnih odnosa u kojem je ostvarena prevlast ili hegemonija jedne dr~ave nad drugima. Hegemoniju ne smatra a priori negativnom, a postojanje visokog stupnja hegemonije smatra klju nim za nastanak globalnog geopoliti kog poretka. U povijesti su dosad postojala dva ciklusa hegemonije, britanski i ameri ki. Britanski ciklus po eo je padom Napoleona Bonaparte i trajao je do kraja 19. stoljea, kad ga po inje zamjenjivati ameri ki ciklus koji po nekima traje i danas. Po nekima treba razlikovati prvi i drugi ciklus ameri ke hegemonije. Prvi ciklus zavraio je s krajem hladnog rata. Zatim je po eo ciklus nove hegemonije koji je donio novi svjetski geopoliti ki poredak, koji se opet uglavnom oblikuje pod utjecajem SAD-a. Geopoliti ki poredak Taylor poima kao koncept kojim se u geopolitici objaanjava slo~enost odnosa koji vladaju u meunarodnom sustavu. Geopoliti ki poredak smatra razdobljem u kojem umjesto meunarodne anarhije prevladava vladavina velikih sila koje vrae akomodaciju svojih interesa. Taylor takoer ka~e da je geopoliti ki poredak skup geopoliti kih kodova u kojima je u velikoj mjeri prisutna jedna jedinstvena matrica, koja utje e na njih kao izraz jedinstvenog geopoliti kog poretka. Geopoliti ki kod rezultat je prakti nog geopoliti kog zaklju ivanja. Sadr~i skup politi ko-geografskih pretpostavki koje podupiru vanjsku politiku dr~ave. Obuhvaa definiciju nacionalnih interesa, identifikaciju vanjskih prijetnji tim interesima, planirani odgovor na prijetnje i opravdanje tog odgovora. Geopoliti kih kodova ima koliko ima i dr~ava u svijetu, a kodovi najja ih dr~ava imaju utjecaj ne samo na susjedne dr~ave, nego na dr~ave u regiji, na kontinentu ili u cijelom svijetu ako je dr~ava dovoljno sna~na. Koncept geopoliti kog poretka Agnewa i Corbridgea koncept je koji je izrastao iz akole kriti ke geopolitike. Koncept se zasniva na mnogo airem poimanju geopoliti kog poretka i na istra~ivanjima Lefebvrea, koji pravi analiti ko razlikovanje izmeu prostorne prakse (spatial practice), predstavljanja prostora (representation of space) i predstavljenog prostora (representational space). Prostorna praksa odnosi se na materijalne i fizi ke tokove, interakcije i komunikacije koje se deaavaju u prostoru kao glavna obilje~ja ekonomske proizvodnje i socijalne reprodukcije. Predstavljanje prostora uklju uje sve koncepte, praksu i geografske kodove koji koriste za objaanjavanje prostorne prakse. Predstavljeni prostori mogui su scenariji prostorne prakse ili zamialjene geografije, koje nadahnjuju promjene u predstavljanju prostora, s ciljem transformacije prostorne prakse. Na temelju ovog razlikovanja napravljeno je razlikovanje geopoliti kog poretka i geopoliti kog diskursa. Geopoliti ki poredak odnosi se na politi ku ekonomiju prostorne prakse ili hijerarhijsku organizaciju prostora. Geopoliti ki diskurs odnosi se na geopoliti ku zamisao hijerarhijske organizacije prostora, koja u svom srediatu ima interpretaciju tog prostora, koja ne mora nu~no biti ispravna i ne mora se ostvariti. Geopoliti ki diskurs odnosi se na to kako geografski aspekti globalne politi ke ekonomije opisuju i itaju u vanjskopoliti koj i ekonomskoj praksi aktera u razli itim razdobljima odreenog geopoliti kog poretka. Geopoliti ki diskurs uklju uje aplikaciju predstavljanja prostora koja usmjerava prostornu praksu karakteristi nu za neki geopoliti ki poredak. Neki geopoliti ki poredak, pa tako i novi svjetski geopoliti ki poredak, zapravo je predstavljeni prostor. Razlikovanje izmeu prostorne prakse i predstavljanja prostora, geopoliti kog poretka i geopoliti kog diskursa, predstavlja veliki napredak u poimanju i istra~ivanju u geopolitici. Kriti ka geopolitika geopoliti ki poredak definira kao skup uobi ajenih pravila, institucija, aktivnosti i strategija kroz koje je djelovala i djeluje meunarodna politi ka ekonomija u pojedinim razdobljima povijesti. Atribut geopoliti ki ukazuje na geografske elemente svjetskog poretka. Svaki svjetski geopoliti ki poredak mjeaavina je kohezije i sukoba izmeu aktera, te je nemogue postii poredak bez ikakvih sukoba. Da bi poredak uope postojao, mora postojati global governance  definiranje aktera, pravila djelovanja, principa interakcije i airoko prihvaenih pretpostavki koje se ti u trgovine, vojne moi i diplomacije. Ovo uklju uje meunarodne organizacije i re~ime koji se odnose na djelovanje dr~ava na odreenim podru jima (nov ani tokovi, trgovina, sigurnost). Svjetski poredak uklju uje i subjektivne pretpostavke koje dijele najva~niji akteri svjetskog poretka. Agnew i Corbridge hegemoniju do~ivljavaju ne kao hegemoniju nekog hegemona nego kao hegemoniju uobi ajenih pravila i ideoloakih predod~bi koje poretku daju normalnost i racionalnu prihvatljivost svim akterima. Ovakva hegemonija postoji otkad postoji poredak, jer je postojanje geopoliti kog poretka nemogue bez odreenog stupnja gotovo opeprihvaenih pravila, djelovanja i institucija bez kojih poredak ne bi bio uspostavljen i ne bi mogao djelovati. Hegemonija dakle mo~e postojati bez postojanja hegemona. Ova dva koncepta pokazuju nam razli itost poimanja geopoliti kog poretka razli itih autora. Taylorov koncept viae je orijentiran na tradicionalno shvaanje hegemonije (hegemonija hegemona) i poretka. Koncept Agnewa i Corbridgea je moderniji, uva~uje ekonomsku komponentu i poredak povezuje s djelovanje globalne politi ke ekonomije. Hegemoniju do~ivljava kao hegemoniju pravila. Prijelaz iz jednog geopoliti kog poretka u drugi dogaa se u procesu koji se naziva geopoliti ka tranzicija. Potrebno je da se stvore povoljni uvjeti u meunarodnom sustavu, tj. da geopoliti ki poredak do~ivi krizu i da po ne brza geopoliti ka tranzicija. Potrebne su sna~ne promjene globalnih geopoliti kih odnosa, koje su se u 20. stoljeu dogaale mnogo br~e nego prije u povijesti. Posljednje dvije geopoliti ke tranzicije su dakako ona koja je trajala od 1945. do 1947. g., kad se desio prijelaz u geopoliti ki poredak hladnog rata, te ova posljednja koja je trajala od 1989. do 1991. g., kad se desio prijelaz iz hladnoratovskog geopoliti kog poretka u novi svjetski geopoliti ki poredak. Geopoliti ka tranzicija promijenila je karakter i zna enje struktura i procesa u meunarodnom sustavu. Nastao je novi poredak u svijetu, kao posljedica zna ajnih promjena u geopoliti kim odnosima, koje naruaavaju geopoliti ki poredak, tj. stanje geopoliti kih odnosa u nekom razdoblju povijesti. Posljednja geopoliti ka tranzicija zna ajna je najviae zbog svoje iznenadne pojave i brzine kojom se desila. Bila je rezultat kraja hladnog rata, specifi nog pojavnog oblika bipolarnih meunarodnih odnosa. Jedan pol (SSSR sa satelitima) se uruaio iznenadno i velikom brzinom i ostavio drugi pol kao najvei centar moi u svijetu (SAD) bez pravog suparnika. Ovo je klju an moment za odreenje novog svjetskog geopoliti kog poretka. Uvjeti razvoja novog svjetskog geopoliti kog poretka Suvremeni svjetski geopoliti ki poredak razvija se u specifi nim uvjetima novih, postmodernih geopoliti kih odnosa u svijetu, koji se zna ajno razlikuju od uvjeta koji su vladali u prethodnom geopoliti kom poretku hladnog rata. Novi svjetski geopoliti ki poredak razvija se u novom, globalnom dobu, u kojem je do izra~aja doaao kumulativni u inak djelovanja posthladnoratovskih odnosa u svijetu i procesa globalizacije. Globalno doba nastaje u trenutku kad ljudska druatva imaju kolektivnu svijest o promjeni odnosa izmeu prostora, vremena i sebe samih. Povezuje svijet bez granica koji nastaje globalizacijom i mondijalizacijom sa svijetom bez referetnih to aka i odnosa koji nastaje nakon svraetka hladnog rata. Globalno doba mo~e se definirati kao trenutak u kojem se geopoliti ke i kulturne posljedice posthladnoratovskog razdoblja povezuju s ubrzanjem procesa ekonomske, socijalne i kulturne globalizacije. Veza ova dva momenta omoguuje promjene na svim poljima, pa stoga uvjete razvoja novog svjetskog geopoliti kog poretka sagledavamo na nekoliko osnovnih polja na kojima se razvija svijet. To su politi ko, vojno-sigurnosno, ekonomsko, druatveno i znanstveno-tehnoloako polje. Uvjeti u kojima se razvija novi svjetski geopoliti ki poredak su: Na politi kom polju: 1. Broj lanica meunarodnog druatva poveao se za preko 20 dr~ava  posljedica je to najvee proliferacije dr~ava nakon dekolonizacije i ulaska u meunarodni sustav; Nastanak sve veeg broja subjekata meunarodnih odnosa, uz dr~ave se pojavljuju razli ite organizacije i integracije, nevladine organizacije, skupine ljudi i pokreti; Kriza nacionalne dr~ave koja se kao proizvod proalosti sa svim svojim ograni enjima sve te~e prilagouje suvremenim uvjetima koji vladaju unutar i van njenih granica. Nacionalna dr~ava sve te~e zadovoljava potrebe skupina druatva koje egzistiraju unutar njenih granica, a u meunarodnim odnosima ima sve konkurenciju drugih subjekata meunarodnih odnosa; Ograni avanje suvereniteta dr~ave pomou djelovanja meunarodnih instrumenata moi (vojno-politi ki savezi i meunarodne organizacije); Slabljenje nekih svjetskih centara moi i ja anje drugih ato dovodi do novih odnosa; Novi val demokratizacije u isto noj Europi, Aziji i donekle u Africi; `iroko prihvaanje liberalne demokracije kao jedinog mogueg puta u budunost kod veine uspjeanih druatva koja su gospodarski razvila ili se ~ele razviti; Pojava zemalja u tranziciji i zemalja otpadnika izvan svjetskog poretka; Ja anje regionalnih geopoliti kih poredaka uslijed slabljenja bipolarnosti; Pretvorba SAD-a u jedinu svjetsku supersila i globalnog lidera (ili hegemona?) sa svim ovlaatenjima i odgovornostima koje donosi globalno vodstvo; Raspad jedne svjetske supersile, SSSR-a i pretvorba veine dr~ava sljednica u golem prostor nestabilnosti optereen tranzicijskim problemima. Bio je to definitivan kraj komunisti kog kontinentalnog bloka; Stvaranje novih podjela nakon ato je izbrisana hladnoratovska bipolarna podjela; Pojava opozicije novom svjetskom poretku u dr~avama na svim kontinentima; Nemogunost rjeaavanja sredianjih pitanja opstanka i razvoja svijeta. Na vojno-sigurnosnom polju: 1. Odsutnost mogunosti globalnog sukobljavanja nuklearnim oru~jem; 2. Postojanje svjetske supersile koja na vojnom polju nema dostojnog suparnika; 3. Redefiniranje nacionalnih sigurnosnih i strategijskih ciljeva i interesa gotovo svih dr~ava u svijetu, posebice najja ih i najviae uklju enih u svjetski poredak; 4. Pojava novih izazova sigurnosti s bitno druga ijim zna ajkama. Novi izazovi dijele se u tri skupine: latentni tradicionalni konflikti koji sada ulaze u novu fazu trajanja na viaoj razini, novonastali konflikti i krizna ~ariata vezani uz velike promjene u geopoliti kim odnosima u geopoliti koj tranziciji, globalni izazovi sigurnosti neteritorijalnog karaktera (terorizam, proliferacija oru~ja masovnog uniatenja, trgovina drogom i ljudima, ekoloake katastrofe itd.); 5. Sve ja e globalno zagrijavanje i zagaivanje, koje je sve vea prijetnja; 6. Nastanak novih sigurnosnih doktrina koje se javljaju kao odgovor na novonastale prilike u meunarodnoj sigurnosnoj okolini; 7. Pojava svijesti o potrebi stvaranja sustava kolektivne sigurnosti na regionalnim razinama (regionalni sigurnosni re~imi) i po mogunosti na globalnoj razini. C) Na ekonomskom polju: Prijelaz razvijenog svijeta iz industrijskog u postindustrijsko doba; Slabljenje zapreka i poveanje opsega meunarodne trgovine; Razvoj meunarodnih ekonomskih organizacija i integracija; Ubrzanje procesa globalizacije kao skupa najviae ekonomskih promjena; Podjela svijeta na trgovinske blokove, meusobno konkurentne; Daljnji razvoj svjetskog sistema i podjela svijeta na jezgru, poluperiferiju i periferiju; Ubrzano pomicanje nekih dijelova svijeta iz poluperiferije u jezgru ili periferiju; Izrazita nejednakost u raspodjeli svjetskih resursa i bogatstva; Poveanje razlike u bogatstvu i standardu ~ivljenja izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja, te izmeu bogatih i siromaanih skupina stanovniatva u zemljama; Poveanje zadu~enosti nerazvijenih zemalja prema razvijenim zemljama; Pojava geoekonomije kao obrasca za djelovanje razvijenih dr~ava u njihovoj politici prema svijetu. Glavni protagonist geoekonomije su SAD, posebno Clintonova administracija. Geoekonomija kao obrazac djelovanja i posthladnoratovska paradigma sve vie zamjenjuje geopolitiku i geostrategiju; D) Na drutvenom polju: Ubrzana transformacija drutava razvijenih zemalja iz modernih u postmoderna; Zaotravanje civilizacijskih razlika u svijetu i pojava suparnika zapadne civilizacije; Daljnja urbanizacija slabije razvijenih zemalja, suburbanizacija i metropolitanizacija razvijenih zemalja ato dovodi do sve veih socijalnih razlika; Slabljenje dr~avne kontrole nad nekim aspektima druatvenog ~ivota; Ubrzani razvoj civilnog druatva u demokratskim zemljama svijeta; Ja anje instituta ljudskih prava u meunarodnom druatvu i u sve viae dr~ava; E) Na znanstveno-tehnoloakom polju: Ubrzan razvoj sredstava komuniciranja, prvenstveno telekomunikacijskih sredstava, koja omoguuju spajanje svijeta u jedinstvenu cjelinu u realnom vremenu; Ubrzan razvoj informati kih sredstava koja omoguuju prikupljanje, spremanje i obradu vrlo velikih koli ina podataka u kratkom vremenu; Promjene u organizaciji rada uzrokovane razvojem tehnologije i organizacije rada; Razvoj novih metoda znanstvenih istra~ivanja, posebice u prirodnim znanostima; Razvoj novih prirodnih znanosti, npr. biotehnologije i moderne genetike. Uvjeti razvoja novog svjetskog geopoliti kog poretka privla e mnoge u enjake, koji su pokuaali, svaki sa svojim specifi nim pristupom, frameworkom i problematikom koje su posebno naglaaavali, izraziti te uvjete kroz paradigme. Ove paradigme esto su jednostavni prikazi realnosti kroz vienje pojedinog autora i stoga dobivaju veliku pozornost javnosti, jer su shvatljive i brzo dopiru do velikog broja ljudi. Tri najpoznatije takve paradigme su: geoekonomska paradigma Edwarda N. Luttwaka, kraj povijesti i posljednji ovjek Francisa Fukuyame i sukob civilizacija Samuela P. Huntingtona. Svaka paradigma usmjerena je na jedan u~i aspekt novog svjetskog geopoliti kog poretka i ne mo~e biti isklju iv izvor sagledavanja uvjeta koji vladaju i vladati e u novom svjetskom geopoliti kom poretku. Akteri novog svjetskog geopoliti kog poretka Aktere novog svjetskog geopoliti kog poretka mo~emo nazvati i strukturama. Njihov utjecaj na poredak presudan je. Aktere geopoliti kog poretka mo~emo istra~ivati i kao subjekte meunarodnih odnosa i pritom koristiti razvijenu metodologiju meunarodnih odnosa. Subjekti meunarodnih odnosa u nekom razdoblju povijesti igraju ulogu aktera poretka u svijetu. No, svi subjekti meunarodnih odnosa nisu akteri geopoliti kog poretka, a uloga i zna enje u meunarodnim odnosima razli iti su im od uloge i zna enja u geopoliti kom poretku. S uspostavom i razvojem svakog novog geopoliti kog poretka u svijetu dolazi do promjena koje se ti u samog poretka. Zna enje nekih aktera se poveava, a nekih drugih smanjuje. Na ja anje i slabljenje pojedinih aktera utje u razli iti faktori, od geografskih, preko politi kih i vojnih do ekonomskih i tehnoloakih. U posthladnoratovskom razdoblju akteri poretka do~ivljuju velike promjene svojih zna ajki. Aktere suvremenog poretka mo~emo podijeliti na etiri skupine. To su dr~ave, ostale teritorijalno-politi ke jedinice, meunarodne organizacije, ostali akteri. Dr~ave su danas samo jedan od aktera u globalnom geopoliti kom poretku, jedan od subjekata meunarodnih odnosa. Danas se uloga dr~ava zna ajno mijenja. Pojavili su se i drugi subjekti meunarodnih odnosa koji su naruaili primat dr~ave u meunarodnim odnosima. Dr~ave danas joa uvijek ostaju najzna ajniji subjekti meunarodnih odnosa, ali se njihova va~nost smanjuje i uloga mijenja. Dr~ava se obi no definira kao geografski ograni en entitet kojim upravlja sredianja vlast, koja ima sposobnost donoaenja zakona, pravila i odluka, te mogunost njihove primjene unutar svojih granica. Dr~ava je legalni entitet priznat meunarodnim pravom kao temeljna odgovorna jedinica meunarodnog pravnog sustava. Moderna dr~ava to no je ograni en dio prostora koji ima ove atribute: dr~avni teritorij, stalno stanovniatvo, politi ka organizacija ili vlast, organiziranu ekonomiju, prometni sustav. Uz geografske, postoje i politi ki atributi dr~ave, a to su suverenitet i meunarodno priznanje. Uloga suvremenih dr~ava u novom svjetskom geopoliti kom poretku, druga ija je od uloge dr~ava u prijaanjim poretcima. Iako je meunarodni sustav i dalje ostao osnovni na in politi ke organizacije svijeta koji je podijeljen na suverene teritorijalne dr~ave, pojavili su se procesi koji djeluju na dr~ave. Identitet i interesi dr~ava i ostalih aktera poretka stvaraju se kroz interakciju jednih s drugima. Dr~ava ne mo~e postojati ako nije priznata od ostalih dr~ava. Meuovisnost je glavna zna ajka meunarodnog sustava, koji se nekad u potpunosti izjedna avao sa sustavom dr~ava, no danas je to sve manje samo sustav suverenih teritorijalnih dr~ava. Geopoliti ki sustav takoer je joa viae bio poiman kao sustav suverenih teritorijalnih dr~ava. No danas ak i geopoliti ki sustav viae ne smatramo samo sustavom dr~ava. Danaanji sustav ini preko 190 dr~ava, ato je posljedica velike proliferacije dr~ava koja se zbivala u 20. stoljeu, u nekoliko valova. Velik broj dr~ava, od kojih je veina lan nekih globalnih i regionalnih organizacija, obogauje i uslo~njava meunarodne odnose. Meunarodni odnosi danas su najopse~niji i najdinami niji u povijesti, s tendencijom porasta broja aktera, promjene uloge aktera, promjene strukture meunarodnog sustava, pojave novih i akceleracije postojeih procesa. Dr~ave postoje u prostoru i u meunarodnom sustavu koji je anarhi ne prirode, jer u njemu ne postoji sredianja politi ka vlast. Dr~ava je sposobna neke aspekte djelovanja projicirati izvan svog teritorija, te postati akter meunarodnih odnosa, jer ulazi u meuovisan odnos s drugim subjektima meunarodnih odnosa. Vanjskopoliti ko djelovanje dr~ava djelatnost je usmjerena na postizanje promjena u meunarodnom sustavu. Nacionalni interesi dr~ave i njihova zaatita glavni su zadatak djelovanja dr~ave. Suverene dr~ave i meunarodna anarhija meusobno su ovisni, jer jedno djeluje na drugo oblikujui ga. Anarhija u sustavu uspostavila je odnose kompeticije u kojima se igraju igre u kojima profitiraju sposobniji, a kad je u pitanju opstanak dr~ava, uglavnom pre~ivljavaju samo najvei i najsposobniji. Postavljaju se i neke dvojbe kad se radi o meunarodnom sustavu. Realizam pa~nju posveuje prirodi dr~ava koje smatra klju nima za meunarodne odnose, a neorealizam te~iate stavlja na sam sustav i njegove zna ajke, zanemarujui unutarnje politi ke zna ajke dr~ava. Pitanje je da li sustav mo~emo zvati sustav (zbog anarhije i nejedinstva), ili samo meunarodno druatvo. Druatvo je povijesni odgovor na postojanje sustava. Ako jedinice sustava priznaju trajnost i va~nost meuovisnosti mogu stvarati pravila za izbjegavanje sukoba i postizanje promjena. Dvije najva~nije sastavnice meunarodnog druatva su princip anarhi nog poretka i nerazlikovanje jedinica u druatvu prema funkcijama, jer posjeduju sve atribute suverenosti. Va~an aspekt djelovanja dr~ave u sustavu je upotreba sile, oko ega se najviae spore teoreti ari meunarodnih odnosa. Borba za mo po realistima je prvorazredan cilj vanjske i unutarnje politike dr~ava. Pojmom sile najviae se bavio Hans Morgenthau, pripadnik realisti ke akole meunarodnih odnosa, koja je ukupnost meunarodnih odnosa izjedna ila s politikom sile. Realisti ka akola najviae se razvila u SAD-u, u razdoblju vrstog bipolarizma 40-ih i 50-ih godina 20. stoljea. Zamah realizma mo~e se vidjeti kroz veliki broj teoreti ara koji su oblikovali diskurse koji su utjecali na politi ke elite vodeih dr~ava Zapada tokom hladnog rata. Realisti ka akola do~ivjela je kritiku u obliku neorealisti ke akole, iji je glavni predstavnik Kenneth N. Waltz. Neorealizam, za razliku od realizma, u srediate istra~ivanja ne stavlja dr~avu, nego strukturu meunarodnog sustava dr~ava, u kojem vlada stanje kooperacije ili stanje konfrontacije. Waltz je istra~ivao strukture meunarodnih odnosa, neovisno o unutarnjem karakteru dr~ava. Struktura meunarodnog sustava po Waltzu ima tri zna ajke: stanje anarhije, sve dr~ave obavljaju jednake funkcije i ravnopravne su, raspodjela sposobnosti i resursa izmeu dr~ava nejednaka je. Kao sredianji mehanizam djelovanja meunarodnog sustava Waltz navodi ravnote~u snaga. Koncepcija meunarodnog sustava po iva na sna~noj teritorijalnoj dr~avi. Zbog teritorijalnog karaktera dr~ave koji je gotovo nepromjenjiv, meunarodne odnose treba istra~ivati samo na razini sustava. Objekt istra~ivanja je anarhija koja postoji van dr~avnih granica, a ne unutar njih. U suvremenim posthladnoratovskkim uvjetima, s ubrzanjem tehnoloakog napretka i procesa globalizacije dolazi do promjena unutar dr~ava kao odgovor na promjene u meunarodnom sustavu. Stoga i stare paradigme dolaze u krizu. Kriti ka geopolitika sustav dr~ava K. N. Waltza smatra strukturnim i ahistorijskim, jer je zanemarena promjena odnosa meu dr~avama i povijesni kontekst, koji viae nije isti kakav je bio kad se sustav razvijao. Robert Keohane bavi se idealisti kim poimanjem dr~ave i sustava meunarodnih odnosa, te svijet poima kao jedinstven sustav u kojem djeluje jedinstvena kapitalisti ka ekonomija. Ne pridaje toliki zna aj dr~avama, nego pravilima, normama, principima te obrascima donoaenja odluka koji upravljaju globalnom ekonomijom. Dr~ava ostaje sredianji akter, ali je njeno samostalno djelovanje bitno ograni eno i poti e ju se na suradnju. Kao i Waltz, Keohane operira s zatvorenim i apstraktnim sustavom i pozitivisti kim pristupom meunarodnim odnosima. Odvaja meudr~avno od unutardr~avnog, ato zahtjeva uniformnije poimanje teritorijalnih dr~ava kao glavnih aktera meunarodnih odnosa. Nakon svraetka hladnog rata kao povijesnog izraza bipolarnih meunarodnih odnosa i dezintegracije hladnoratovskog poretka dolazi do redefiniranja polo~aja i uloge dr~ave u novom svjetskom poretku. Uvjeti u kojima se razvija suvremeni svijet i suvremeni poredak postavljaju pred teoreti are meunarodnih odnosa i geopoliti are neka pitanja: Kakva treba biti uloga suvremene dr~ave u meunarodnom sustavu, meunarodnim i geopoliti kim odnosima? Da li je suvremena dr~ava pogodna da bude osnovni oblik teritorijalne organizacije u suvremenom svijetu koji je sve viae obilje~en globalizacijom proizvodnje, potroanje, trgovine i politike, airenjem tehnologije, izuma, inovacija i informacija? Da li je suvremena dr~ava sposobna odgovoriti na velik broj novonastalih izazova i prijetnji sigurnosti graana i stabilnosti druatva koje se danas javljaju ponajviae zbog promjene geopoliti kih odnosa u svijetu? Da li je dr~ava sposobna u inkovito odgovoriti na pojavu globalnih problema koji ne poznaju dr~avne granice, kao ato su ekoloake katastrofe, glad, zarazne bolesti, eksplozija stanovniatva u svjetskoj periferiji, globalno zagrijavanje, zagaivanje zraka, voda, mora i tla? Ovo su pitanja na koja je vrlo teako odgovoriti. Njihova va~nost i aktualnost ne dopuata stanovnicima ovog planeta da se ne pozabave njihovim rjeaavanjem, u sadaanjosti i budunosti. Joseph S. Nye takoer smatra da dr~ava gubi svoje nekadaanje zna ajke, a razlozi tome su viaestruki. Decentralizacija dr~avne kontrole odvija se u nekoliko pravaca. Difuzija dr~avnih aktivnosti odvija se u pravcu privatnog, javnog i nevladinog sektora. Difuzija se takoer odvija na subnacionalnoj, nacionalnoj i supranacionalnoj razini. Decentralizacija i suradnja meu dr~avama nu~ne su i zbog novih prijetnji i nove prirode nacionalne sigurnosti koja je sve manje vezana samo uz dr~ave. Kriza suvremene dr~ave i sustava bez sredianje vlasti evidentna je. O ituje se u viae problema i prijetnji (koje mo~emo smatrati dijelovima uvjeta u kojima se razvija novi svjetski geopoliti ki poredak) iji se opseg i snaga neprestano uveavaju. Uloga dr~ave kao aktera u novom svjetskom poretku slabi. Pitanje je kako rijeaiti probleme koje dr~ave ne mogu rijeaiti samostalno, a koji su sve zna ajniji. Stoga se pred nas postavljaju pitanja fundamentalnog zna enja: Da li je mogue rijeaiti probleme suvremenog svijeta bez mijenjanja zRvx T^ )4)++++4 4"484778,828J888L:\:j>>NAPABCFF I,IdIIIIIJnKKdLLLMNNOOSSYYa a\m^m,oorrvjha0JCJUha6CJ] haCJha6CJ] ha6] ha0Jha haCJNPRz:<^ )6F$Vd&o(o H]H^` H]H^` ^` ]^``dh`d^d d^`(ooxfyyJzz@|L܄v8p Hh]H^`h  & FH]H H]H^`  & FH]H H]H^`vvyy҂؄ڄSTpvȧdfrʩ*,*4 ,`b:#<#%8%**l4n478>@@fLLNNXX\\bcnnooqqLxNxxxxx||rUha6CJ]ha6CJ] haCJjha0JCJUVRb ^ގ8Z:ƒ>@rؗ  & FH]H Hh]H^`h H]H^` Hh]H^h`ؗdUm,4ΞL\02h̩ H]H^` H]H^` H]H^`  & FH]H Hh]H^h`  & FH]H Hh]H^`h  & FH]H̩^j&.Z\x X<%-p4<@>@@CHbJP H]H^` H]H^` H]H^`na ajki suvremenih dr~ava? Ako nije, da li je mogue promijeniti dr~avu i meunarodni sustav da mogu odgovarati na suvremene izazove i probleme? Ako jest, treba po eti s promjenama. Ako nije, da li je potrebna potpuna promjena osnovnog oblika teritorijalno-politi ke organizacije i svjetskog sustava? Organizacija globalnog prostora u budunosti ovisi o dr~avama. Dr~ave e joa dugo vremena ostati primarni oblik politi ke organizacije prostora i najva~niji akteri geopoliti kog poretka. Mo~emo o ekivati daljnju proliferaciju dr~ava i integraciju u naddr~avne cjeline. Jedna od zna ajki suvremenog poretka je rast broja i ja anje uloge teritorijalno-politi kih jedinice razli itih od dr~ave, koje svoje postojanje zahvaljuju specifi nostima historijsko-geografskog procesa stvaranja i razvoja politi ke karte svijeta. Dr~ave su stvorene kao odvojeni dijelovi prostora, ali ne zauzimaju sve kopno na Zemlji. Ostale teritorijalno-politi ke jedinice su nepravilne politi ke jedinice i pseudodr~ave, koje se razlikuju po svom nastanku, razvoju i zna ajkama. Nepravilne politi ke jedinice dijele se na: teritorije pod vojnom okupacijom (turski dio Cipra, Golanska visoravan), teritorije u prijelaznom statusu (podijeljene dr~ave  Njema ka, Vijetnam, Koreja; druge teritorijalno-politi ke jedinice  Tajvan, Vatikan, Monako; kolonije i protektorati  Puerto Rico, Cookovo oto je, Grenland, Farski otoci), teritorije neizvjesnog statusa (Zapadna Sahara, Antarktika), teritorije pod stranom upravom (nekadaanji kondominiji, neutralne zone) i meunarodne teritorije (mandati i skrbniatva). Nepravilne politi ke jedinice su ostatak kolonijalnog doba, vojne okupacije, podjele ili nepostojanja ~elje da se na nekom prostoru organizira politi ka organizacija u obliku dr~ave. Pseudodr~ave se od nepravilnih politi kih jedinica razlikuju po na inu nastanka i po tome da nemaju priznat suverenitet i pravni subjektivitet. Nepravilne politi ke jedinice prethode prethode pseudodr~avama, imaju prijelazan ili neizvjesan status koji mo~e zavraiti uspostavom nove dr~ave ili vraanjem pod suverenitet druge dr~ave. Pseudodr~ave predstavljaju nastavak organizacije prostora nakon ato je na njemu postojala dr~ava i degeneracija su dr~avne organizacije prostora. Njihov status je nepriznat i nerijeaen. I po tome se razlikuju od nepravilnih politi kih jedinica. Pseudodr~ave nastaju dekonstrukcijom geopoliti kog poretka, dok novi poredak joa nije u potpunosti uspostavljen u svim dijelovima prostora. Nastaju i zbog globalizacije, koja dovodi do slabljenja dr~avne kontrole nad druatvom i nekim dijelovima dr~avnog teritorija. Pseudodr~ave najviae nastaju tamo gdje je doalo do radikalne promjene ili raspada starog izvjesnog sistema i stvaranja novih nesigurnih ili nestabilnih sistema. Geografski gledano, pseudodr~ave su najviae nastale u prostoru Rimlanda, gdje su bile posljedica etni kih sukoba koji su izbili raspadom komunisti kih federacija, SSSR-a i SFRJ. Veina ovih pseudodr~ava nastala je kao izraz ~elje neke etni ke skupine da teritorijalizira svoje postojanje, koristei pritom nestabilnost novonastalih dr~ava, koje su suo ene s problemom izgradnje dr~avne strukture i prijetnjama svom opstanku i teritorijalnom integritetu. Preliminarna klasifikacija pseudodr~ava podijelila je pseudodr~ave s obzirom na nastanak i funkcije. Razlikuju se institucionalizirane pseudodr~ave (Transdnjestarska Moldovska Republika Abhazija, Nagorno-Karabah) i neinstitucionalizirane politi ke jedinice (dijelimo ih na prostore sukoba unutar neke dr~ave koji nisu pod kontrolom nijedne sukobljene strane  Zapadna Sahara, dijelovi nekih afri kih dr~ava, te na prostore koje kontroliraju teroristi ke ili kriminalne skupine  dijelovi Kolumbije, Burme itd.). Pseudodr~ave su jedna od posljedica raspada ili dekonstrukcije geopoliti kog poretka hladnog rata kojim je naruaena kontrola i hijerarhijska organizacija globalnog prostora. Najvei gubitak kontrole zbio se u starim (Bliski istok) i novim shatterbeltima (jugoisto na Europa, Podsaharska Afrika, sredianja Azija). Meunarodne organizacije su akteri meunarodnih odnosa neteritorijalnog karaktera, ali su im lanice teritorijalnog karaktera. Postale su subjekti meunarodnih odnosa znatno poslije dr~ava, a vee zna enje u meunarodnim odnosima dobivaju nakon II. svjetskog rata. Najzna ajnija meunarodna organizacija je Organizacija ujedinjenih naroda. Meunarodne organizacije se dijele na meunarodne vladine i nevladine organizacije. S povezivanjem ekonomske, politi ke i sigurnosne sfere sve je te~e napraviti potpuno jednozna nu podjelu meunarodnih vladinih organizacija. Po obuhvatu ih dijelimo na univerzalne i regionalne, a po karakteru na ekonomske, politi ke i vojno-politi ke. S daljnjim razvojem suvremenog poretka mo~e se o ekivati njihov daljnji razvoj. Nevladine organizacije okupljaju razli ite lanice, ali ne i dr~ave. Te~iate je na djelovanju nacionalnih grupa ili udru~enja, a manje na pojedincima. Mogu biti organizacije politi kih stranaka razli itih dr~ava, meunarodne humanitarne organizacije, profesionalne organizacije, interesne skupine itd. Ja anju uloge meunarodnih organizacija u meunarodnim odnosima pogoduje slabljenje dr~ava, znanstveno-tehnoloaka revolucija, proces globalizacije, dekonstrukcija hladnoratovskog poretka, pojava globalnih problema i globalnih izazova sigurnosti. Zna enje im daje i sama njihova brojnost, jer danas u meunarodnim odnosima djeluju tisue organizacija. Tradicionalna geopolitika o meunarodnim organizacijama nije vodila ra una, ali nova geopolitika ih smatra akterima geopoliti kih odnosa (uz dr~ave, ostale teritorijalno-politi ke jedinice, nacije i pokrete). Time se pribli~ila znanosti o meunarodnim odnosima, koja nabrojane aktere smatra subjektima meunarodnih odnosa. Ovo novo shvaanje je sukladno s postmodernim shvaanjem geopolitike, geopoliti kih odnosa i svijeta kao okoline u kojoj se zbivaju geopoliti ki odnosi. Ostali akteri novog svjetskog geopoliti kog poretka neteritorijalnog karaktera su pokreti, nacije i crkva. Pokreti, koji mogu ili ne moraju imati organizirane oblike djelovanja u institucionalnom smislu, danas imaju sve veu snagu u meunarodnim odnosima. Postoje meunarodni pokreti politi kog, humanitarnog, ekoloakog karaktera. No danas je sve te~e razlikovati karakter nekih pokreta, jer imaju viae osobina, a gotovo svi su i politi ki (npr. Greenpeace je ekoloaki pokret, ali je takoer i politi ki). Mogunosti djelovanja su im razli ite u razli itim dijelovima svijeta. Procesi koji poma~u djelovanje pokreta su informati ka i komunikacijska revolucija, globalizacija, slabljenje dr~avne kontrole i airenje nekih vrsta demokracije na nove dijelove globalnog prostora. Nacije danas takoer imaju veliku va~nost u meunarodnim odnosima, ali ne toliku kakvu su imale u procesu formiranja nacionalnih dr~ava u proalosti. Njihovo zna enje potkapaju procesi koji poma~u djelovanje pokreta. Nacije su dobile ponovnu veliku va~nost prilikom geopoliti ke tranzicije i nastanka novih dr~ava, koje su po ele tra~iti i stvarati svoj novi identitet, sada temeljen ne samo na etni kom nego i na politi kom principu. Isto vrijedi i za crkvu, ije je zna enje u meunarodnim odnosima sve manje. Najvee zna enje od svih crkava dakako ima katoli ka crkva, zbog toga jer posjeduje politi ko srediate, visok stupanj organizacije i jedinstvenosti, te zbog velikog broja i teritorijalnog rasprostiranja katolika u svijetu. Procesi u novom svjetskom geopoliti kom poretku Istra~ivanje novog svjetskog geopoliti kog poretka ne bi bilo potpuno da u njega nije uklju eno istra~ivanje procesa koji se zbivaju u suvremenom poretku. Prou avanje procesa kao ato su globalizacija, deteritorijalizacija kapitala, proizvodnje i potroanje, promjene organizacije globalnog prostora, promjene u karakteru i shvaanju sigurnosti, mo~e nam ukazati na mogue pravce razvoja suvremenih odnosa u svijetu. Najva~niji proces koji se zbiva u suvremenom poretku je proces globalizacije. Proces globalizacije je toliko airoko poiman, sveobuhvatan, sveprisutan i akcelerirajui da postoje mialjenja kako je proces globalizacije danas proces svih procesa, jedinstveni proces koji uklju uje sve ostale procese koji obilje~uju suvremeni poredak i suvremene geopoliti ke i meunarodne odnose. Meutim, proces politi ke, ekonomske, kulturne globalizacije mo~e se smatrati i jednim, najva~nijim meu procesima koji se zbivaju u suvremenom poretku. Proces globalizacije danas je uzeo tolikog maha da postaje jedna od najdominantnijih odrednica suvremenog svijeta. Uz promjene struktura novog svjetskog geopoliti kog poretka i promjene geopoliti kih odnosa, globalizacija presudno utje e na pravce i intenzitet razvoja geopoliti kog poretka u svijetu. Proturje nost oko globalizacije o ituje se ak i u tome da ne postoji ni pribli~no jedinstvena i prihvaena definicija globalizacije. Globalizacija je danas model razvoja koji viae nije stvar izbora, ve predstavlja stvarnost suvremenih meunarodnih odnosa. Renato Ruggiero smatra da globalizacija implicira rast, razvoj i mirne, na suradnji osnovane, meunarodne odnose. Ideologija globalizacije ideologija je bogatih i visokorazvijenih dr~ava, prvenstveno SAD-a. Globalizacija se naj eae odnosi na cirkulaciju ljudi, roba, kapitala, usluga, ideja, vrijednosti, sve manje ograni enih na odreeni geografski prostor i uobi ajeno djelovanje. U pojmu globalizacija uklju en je vrlo velik broj razli itih aktivnosti, pa je stvaranje jedinstvenog koncepta ili jednozna nog odreenja globalizacije ote~ano. Globalizacija se mo~e poimati kao proces mijenjanja interesa i brige ovje anstva prema teritorijalnosti i tradicionalnom ureenju sustava dr~ava. Globalizacija nije stanje ili novi sustav koji bi trebao zamijeniti sustav dr~ava, ne odnosi se na vrijednosti ili strukturu, nego se odnosi na slijed koji se deaava u naaim razmialjanjima i ponaaanju. Globalizacija je proces koji se airi u razli itim smjerovima preko nacionalnih granica i sposoban je doprijeti do svih zajednica bez obzira na geografski prostor, a nastaje u trenutku kad razli iti ljudi i organizacije pokuaavaju ostvariti svoje svakodnevne ciljeve i zadatke. Izvori globalizacije javljaju se u ekonomskim, politi kim, tehnoloakim, psihiloakim i socijalnim zbivanjima koja poti u airenje interesa i obi aja preko ustaljenih granica. Globalizacija sa sobom donosi itav niz globalnih fenomena, ruai ustaljeni koncept teritorijalnosti (dovodi do deteritorijalizacije), prevladava granice i vezu identiteta i teritorija, premjeata va~ne aktivnosti izvan dr~avnih ili nacionalnih granica. Globalizacija presudno utje e na geopolitiku kroz utjecaj na teritorijalnost, koja je uz mo sredianji pojam u geopolitici. Globalizacija bi mogla dovesti do nestanka teritorijalnosti i moi dr~ave, te stvoriti neteritorijalan svijet bez granica. Globalizacija se mo~e definirati i kao proces povezivanja i stvaranja meuovisnosti meu teritorijima, te kao proces proairivanja i produbljivanja druatvenih odnosa i institucija u prostoru i vremenu. Izraz je procesa kompresije prostora i vremena. Zbog u inka procesa globalizacije i promjena u globalnom geopoliti kom sustavu, suvremeni poredak potrebno je istra~ivati kroz postmodernu i postrealisti ku paradigmu. Globalizacija se povezuje s nastankom mre~a moi i suvereniteta koji se prekrivaju. Stvara se novi oblik hegemonije bez hegemona, koji se naziva transnacionalni liberalizam. Hegemonija je to ideologije tr~iata, koja je danas dominantna u svijetu, a globalizacija je proces kojim se provodi ideologija tr~iata i pristupa svim tr~iatima. Dva najvea geopoliti ka utjecaja globalizacije odnose se na promjene hijerarhijske organizacije prostora, koje se o ituju u stvaranju novih transnacionalnih zajednica koja poniatavaju stara odreenja mi-oni. O ituju se i u stvaranju osjeaja povezanosti izmeu meusobno udaljenih ljudi. Deteritorijalizacija je proces koji je nastao kao posljedica procesa globalizacije. Deteritorijalizacija, kao proces prevladavanja teritorijalnosti i njenih ograni enja, prvo je zahvatila tr~iata kapitala i utjecala na prostornu praksu i predstavljanja prostora. Globalizacija proizvodnje, financija, informati kih i komunikacijskih tehnologija dovodi do sve manje i manje vezanosti tih aktivnosti za odreeni teritorij. Deteritorijalizacija je usko povezana s globalizacijom. Oba procesa su nezaustavljivi. Nezaustavljivost globalizacije omoguuje podraka koju globalizacija dobiva od politi kih i ekonomskih elita razvijenih i monih dr~ava. Globalizacija na geopoliti ki poredak utje e geopoliti kim implikacijama, najviae kroz deteritorijalizaciju. Deteritorijalizacija i stvaranje paralelnog svijeta u obliku cyberspace zna ajno su odredili kraj 20. i po etak 21. stoljea. Deteritorijalizacija je naziv za preureivanje i prestrukturiranje prostornih odnosa kao posljedice tehnoloakih, materijalnih i geopoliti kih transformacija krajem 20. stoljea. Ujedno je i ime dano problematici teritorija koji gubi mo i zna enje u svakodnevnom ~ivotu. Deteritorijalizacija danas ozna uje openito rastavljanje kompleksa geografije, moi i identiteta, koji je navodno odreivao i ograni avao ~ivot razvijenog svijeta u 20. stoljeu. Deteritorijalizacija se odnosi na nove uvjete u komunikaciji i informatizaciji, transgresiji naslijeenih granica, prevladavanju podjela i nastanku ja e globaliziranog svijeta. Najbolji primjer politi kog djelovanja u pravcu deteritorijalizacije je geoekonomska vanjskopoliti ka strategija Clintonove administracije. Promjena organizacije i poimanja prostora vidi se kroz promjene koje su odgovor na suvremene geopoliti ke uvjete i procese globalizacije i deteritorijalizacije. Danas se javljaju predvianja koja ak govore o zamjeni tradicionalnog prostora cyberspaceom, no to ne mo~e biti istina jer je svjetska politika podijeljena na velika podru ja u kojima vladaju borbe za teritorij, iznova naglaaujui zna enje geopolitike. No, na najviaoj razini globalnog sustava, globalizacija i nove tehnologije stvaraju nove tipove suradnje i ulogu geografije ine sve manjom. Za dr~ave koje sudjeluju u globalizaciji, teritorij je postao manje va~an u prili noj mjeri jer je uloga cyberspacea porasla zbog trenuta ne mogunosti komuniciranja, globalnih medija i mogunosti velikih prebacivanja velikih koli ina novca trenuta no. Meutim, ostaje va~nost tradicionalnog geografskog prostora. U budunosti, borba e se voditi izmeu dr~ava i korporacija za kontrolu cybespacea. U meunarodnom sustavu ostati e tenzije izmeu globalizacije i fragmentacije, suradnje i sukoba, noviteta i tradicije. Va~nost i osobine mjesta (place) i prostora (space) promijenili su se od razdoblja hladnog rata. Prostor je izgubio na zna enju od svraetka hladnog rata, ato je proces koji je po eo i prije, s kompresijom prostora i vremena. Lokacija ili mjesto dobilo je na va~nosti ono ato je izgubilo izmeu 1947. i 1989. g. U hladnom ratu su usmjerenost na uzajamno nuklearno uniatenje i izravni odnosi velesila uspjeli potisnuti lokaciju iz meunarodnih odnosa. Geografski je bila reducirana na jednostavnu euklidsku udaljenost na povraini Zemlje, ili je sukladno tezi Nicholasa Spykmana poimana kao sveprisutna i nepromjenjiva. Razlikovanje izmeu lokacije i prostora klju no je. Prostor te~i jednoobraznosti, lokacija singularnosti. Prostor se povezuje s apstraktnoau, slobodom, kretanjem, formalnoau. Lokacija se povezuje s poznatoau, sigurnoau, domom, povijesnom tradicijom, druatveno-kulturnim odnosima, kontekstom i geografsko-socioloakim u incima. Taylor ak ka~e da je prou avanje odnosa i tenzija izmeu prostora i lokacije klju na zadaa politi ke geografije. Kompleksniji pristup primjereniji je realnostima suvremenog svijeta (regionalni sukobi, regionalizam, fragmentacija, transgrani ni izazovi sigurnosti, lokalizacija, globalizacija). Sigurnost u suvremenom svijetu i sigurnost koja bi trebala biti osnovni cilj svakog poretka, pa tako i novog svjetskog geopoliti kog poretka, ini jedan od najva~nijih aspekata koji treba istra~ivati kako bi se razumio suvremeni poredak. Suvremeni svijet karakteriziran je pojavom i rastom razli itih vrsta rizika, prijetnji i izazova sigurnosti. Prijelaz iz hladnog rata u posthladnoratovsko razdoblje obilje~ile su brojne turbulentne promjene u svijetu. Bio je to ujedno i prijelaz iz razdoblja velikog suparniatva supersila na globalnoj razini, u razdoblje manjih sukoba regionalnog i etni kog karaktera. Bitno je smanjena mogunost globalnog su eljavanja. Suvremeno razdoblje ozna uje globalna hegemonija jedine preostale supersile, SAD-a, niz regionalnih poredaka u pojedinim dijelovima svijeta, te atomizirane dr~ave, nestabilnost i nesigurnost u ostalim dijelovima svijeta. Sigurnost je, suprotno predvianjima na kraju hladnog rata, zadr~ala svoje zna enje u meunarodnim odnosima i u velikom broju dr~ava. Meutim, promijenile su se zna ajke i shvaanje sigurnosti. Stanje sigurnosti je s padom komunizma u isto noj Europi i s po etkom raspada SSSR-a nakratko poboljaano. No, ubrzo je pogoraano na regionalnoj razini u jugoisto noj Europi, isto noj Europi i na Kavkazu, tj. u srediatu svjetske kopnene mase i prostoru klju nom za sigurnost dijela Europe, Rusije i dijela Azije. Svi ovi pravci razvoja i dogaaji zbivali su se paralelno sa spoznavanjem potrebe da koncept sigurnosti treba dobiti aire zna enje. Svraetak hladnog rata je pru~io priliku da se shvati slo~enost i povezanost problema. Nesigurnost, koja se javila raspadom sustava globalnog su eljavanja, postavlja problem za strukture poretka, koje moraju identificirati nove prijetnje i nalaziti nove odgovore u nacionalnoj i meunarodnoj sigurnosnoj politici. Osim toga, na sigurnost utje u kriza i promjene suvremene nacionalne dr~ave pod utjecajem procesa globalizacije, deteritorijalizacije i znanstveno-tehnoloakih revolucija. Izazovi sigurnosti u novom svjetskom poretku bitno se razlikuju od izazova sigurnosti u hladnoratovskom geopoliti kom poretku. Umjesto tradicionalnih vojnih prijetnji, danas su izazovi uglavnom druge prirode. Izazovi sigurnosti u suvremenom svijetu ponajviae su nove neteritorijalne, transnacionalne prijetnje, koje se aire neovisno o dr~avnim granicama. Takvi su izazovi terorizam, proliferacija oru~ja masovnog uniatenja, zarazne bolesti, ekoloake katastrofe, globalno zagrijavanje. Prijelaz s tradicionalnih na nove izazove i prijetnje sigurnosti, ujedno je i prijelaz s hard security prema soft security. S krajem hladnog rata doalo je do promjena geopoliti kih odnosa, obilje~ja i teritorijalne demarkacije dr~ava i politi kog predstavniatva za politiku i sigurnost. Danas se dogaa i promjena u djelovanju prema rizicima koji su transnacionalni, pa se viae ne mo~e govoriti ni o tom da je sigurnosna politika i politika openito stvar hijerarhijski organiziranih dr~ava. Na rizike se viae ne mo~e odgovarati na tradicionalan na in, kroz hijerarhijske politi ke intervencije. Politika utje e jedino na percepciju pojedinih rizika u druatvu. Zaklju ak Pitanje svjetskog poretka klju no je za svjetsku budunost. Oko njega se spore i na njega pokuaavaju utjecati brojni i iznimno jaki interesi aktera svjetskog poretka. Poretkom kao objektom istra~ivanja bave se i geopolitika i meunarodni odnosi, svaki sa svojeg stajaliata i koristei vlastiti framework, te uzimajui momente koji su im zanimljivi. Geopolitika naglaauje geografske faktore i povezuje ih s politi kim faktorima. Novi svjetski geopoliti ki poredak danas je realnost s kojom se moraju suo iti svi akteri meunarodnih i geopoliti kih odnosa, ali i stanovnici planeta Zemlje, na iji ~ivot utje e poredak u kojem ~ive. Novi svjetski geopoliti ki poredak, kao posljednji u nizu svjetskih poredaka, bitno se razlikuje od prijaanjeg svjetskog poretka hladnog rata. Svjetski poredak suvremenog doba stvoren je pod utjecajem viae razli itih faktora, ponajprije pod utjecajem geopoliti ke tranzicije, koja je uslijedila nakon raspada hladnoratovskog geopoliti kog poretka. Prvi klju an moment u tranziciji raspad je jednog pola bipolarnosti na elu s SSSR-om, a drugi moment je ubrzanje i produbljivanje procesa globalizacije, praeno deteritorijalizacijom i novim poimanjem prostora. Uz globalizaciju javljaju se i lokalizacija i fragmentacija. Najva~niji akteri poretka i dalje ostaju dr~ave, ali je njihova uloga danas druk ija i manje va~na nego ato je bila prije, ato je posljedica uvjeta koji vladaju u novom svjetskom poretku. Meunarodne organizacije sve viae dobivaju na zna enju, zbog tih istih uvjeta, te danas ja e utje u na procese u poretku nego dr~ave. Daleko najva~niji proces u suvremenom poretku, proces je globalizacije, kojeg neki smatraju procesom svih suvremenih procesa. Proces globalizacije prate procesi deteritorijalizacije, nove organizacije prostora i proces kojeg mo~emo nazvati procesom evolucije sigurnosti (promjena od hard security prema soft security, sigurnost u globaliziranom svijetu). Suvremeni svjetski poredak i dalje prolazi kroz fazu svog nastanka i sazrijevanja, pa je teako govoriti o budunosti. No, mo~emo predvidjeti da e biti ispunjena rizicima i nesigurnostima novog tipa, te da e doi do prestrukturiranja i promjena zna ajki aktera kao odgovor na akcelerirajue procese. Literatura Agnew, J., Corbridge, S., Mastering Space. Hegemony, territory and international political economy., Routledge, London, 1995. Albert, M., From Defending Borders towards Managing Geographical Risks? Security in a Globalised World, Geopolitics, vol. V, br. 1, 2000., str. 57-80 Buzan, B., People, States and Fear, Lynne Riener Publishers, Boulder, Colorado, 1990. Cvrtila, V., Dekonstrukcija geopoliti kog poretka na primjeru pseudodr~ava, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 2, 2000., str. 85-88 ehuli, L., Demokracija i ljudska prava u posthladnoratovskoj ameri koj i europskoj politici, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 2, 2000., str. 109-122 ehuli, L., Clinton i novi svjetski poredak, Politi ka kultura, Zagreb, 2001. ehuli, L., Transnacionalni izazovi ameri koj politici, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, 2002., str. 37-52 Fukuyama, F., Kraj povijesti i posljednji ovjek, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb, 1994. Glassner, M. I., Political Geography, Wiley & Sons, New York, 1995. Huntington, S. P., The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order, Simon & Schuster, New York, 1996. Juriai, K., Globalizacija i ljudska prava, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 1, 1999., str. 70-82 Newman, D., Kliot, N., Globalisation and the Changing World Political Map, Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, str. 1-16 Nye, J. S., The Paradox of American Power, Oxford University Press, New York, 2002. O' Loughlin, J., Geography as Space and Geography as Place: The Divide Between Political Science and Political Geography Continues, Geopolitics, vol. V, br. 3, 2000., str. 126-137 O Tuathail, G., Borderless Worlds? Problematising Discourses of Deterritorialisation, Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, 1999., str. 139-152 Plevnik, J., Zna enje geopolitike i geoekonomije u meunarodnim odnosima, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, 2001., str. 21-42 Spiegel, S. L., Traditional Space vs. Cyberspace: The Changing Role of Geography in Current International Politics, Geopolitics, vol. V, br. 3, 2000., str. 114-125 Taylor, P. J., Political Geography. World Economy, Nation-State and Locality, Longman Scientific & Technical, Essex, 1993. Vukadinovi, R., Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb, 1998. Vukadinovi, R., Globalizacija i globalna ameri ka politika, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 1, 1999., str. 26-41 Waltz, K. N., Theory of International Politics, McGraw-Hill Education, New York, 1979. Waltz, K. N., Man, the State and War, Columbia University Press, New York, 2001. Summary World-order can be a geopolitical cathegory, but it is also the object of research of the international relations. International relations and geopolitics research the order from their own aspects and according to their needs. The difference is more visible in the approach and framework, and less in the object of research. Post-Cold war world and global geopolitical sistem are undergoing transformations. Deconstruction of Cold War geopolitical world-order, followed by geopolitical transition, established the New geopolitical world-order. In order to understand the nature and characteristics of the contemporary, New geopolitical world-order, we must learn the determinants of the order in general, conditions of creation, players and processes in the New geopolitical world-order. The players are determining the order crucially, and they also strongly affect the processes. States are the most important players in the order, and they are undergoing big transformation. But the processes are most strongly affected by the international organizations, not the states. However, the processes sometimes evolve almost independently. Players and processes are interacting and creating global geopolitical relations. The future of the world-order is uncertain. It will be a future full of risks, uncertainties and insecurities. Key words: geopolitical world-order, international world-order, new geopolitical world-order, players in the world-order, processe in the world-order, global geopolitical relations. * Petar Kure i je diplomirani politolog i profesor geografije. Izrauje magistarski rad.  Objekt prou avanja geopolitike i meunarodnih odnosa razlikuje se viae po pristupu prou avanju i terminologiji nego po sadr~aju. Obje discipline imaju svoj sustav elemenata i framework kojim se slu~e, te razli ita svojstva objekta prou avanje na koja se viae usmjeravaju sa stupnjem specijaliziranosti istra~ivanja.  Taylor, P. J. (1993.), Political Geography, Longman Scientific & Technical, Essex, str. 74  Isto, str. 64  Agnew, J., Corbridge, S. (1995.), Mastering Space, Routledge, London, str. 7  Agnew, J., Corbridge, S. (1995.), Mastering Space, Routledge, London, str. 19  O hladnom ratu kao pojavnom obliku bipolarnog tipa meunarodnih odnosa viae u: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 229-236  Laidi, Z. (2000.), World Time as a Global Event, Geopolitics, vol. V, br. 2, str. 94-119  Meunarodno sruatvo je ni~i stupanj meunarodne povezanosti u kome postoji stanovito meusobno openje izmeu raznih dijelova meunarodnog druatva, ali su lanovi te ukupnosti ipak veoma daleko od svjesne povezanosti i htijenja da se djeluje u smjeru ja eg okupljanja i povezivanja svih subjekata meunarodnih politi kih odnosa i njihova integriranja u jedinstvenu cjelinu. Prema: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 121  Fukuyama, F. (1994.), Kraj povijesti i posljednji ovjek, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb  Ameri ka vanjska politika po iva na zaatiti i promociji ameri kih interesa u svijetu koji se mogu podijeliti na: vitalne interese, zna ajne nacionalne interese te humanitarne i druge interese. Prema: Vukadinovi, R. (1999.), Globalizacija i globalna ameri ka politika, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 26-41  Viae o geoekonomiji u: ehuli. L. (2000.), Demokracija i ljudska prava u posthladnoratovskoj ameri koj i europskoj politici, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 109-122 Plevnik, J. (2001.), Zna enje geopolitike i geoekonomije u suvremenim meunarodnim odnosima, Meunarodne studije, vol. I, br. 2-3, str. 21-42  Ovdje nee biti izlo~ene zna ajke ovih paradigmi, jer to nije svrha rada. Za upoznavanje s paradigmama vidi: Luttwak, E. N. (1999.), Turbo-Capitalism, Winners and Losers in the Global Economy, Orion Books, London Fukuyama, F. (1994.), Kraj povijesti i posljednji ovjek, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb Huntington, S. P. (1996.), The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order, Simon & Schuster, New York  Buzan, B. (1990.), People, States and Fear, Lynne Rienner Publications, Boulder, Colorado, str. 166-169  Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 141-158  Viae u: Waltz, K. N. (2001.), Man, the State, and War, Columbia University Press, New York Waltz, K. N. (1979.), Theory of International Politics, McGraw-Hill Higher Education, New York  Agnew, J., Corbridge, S. (1995.), Mastering Space, Routledge, London  Nye, J. S. (2002.), The Paradox of American Power, Oxford University Press, New York  Vidi: Glassner, M. I. (1995.), Political Geography, Wiley & Sons, New York, str. 126-141  Cvrtila, V. (2000.), Dekonstrukcija geopoliti kog poretka na primjeru pseudodr~ava, Politi ka misao, vol. XXXVII, br. 2, str. 85-88  Viae u: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politi ki odnosi, Barbat, Zagreb, str. 106-107  Opairnije izlaganje o meunarodnim organizacijama daleko prelazi opseg i svrhu ovog rada. Stoga je ovdje spomenuto samo najosnovnije o meunarodnim organizacijama.  Vukadinovi, R. (1999.), Globalizacija i globalna ameri ka politika, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 26-41  Viae u: Juriai, K. (1999.), Globalizacija i ljudska prava, Politi ka misao, vol. XXXVI, br. 1, str. 70-82  Newman, D., Kliot, N. (1999.), Globalisation and the Changing World Political Map, Geopolitics, vol. IV, br. 1-2, str. 1-16  Agnew, J., Corbridge, S. (1995.), Mastering Space, Routledge, London, str. 211, 214-219  O Tuathail, G. (1999.), Borderless Worlds? Problematising Discourses of Deterritorialisation, Geopolitics, vol. IV; br. 1-2, str. 139-152  Viae o Clintonovoj vanjskopoliti koj strategiji i geoekonomiji u: ehuli, L. (2001.), Clinton i novi svjetski poredak, Politi ka kultura, Zagreb  Vidi: Spiegel, S. L. (2000.), Traditional Space vs. Cyberspace: The Changing Role of Geography in Current International Politics, Geopolitics, vol. V, br. 3, str. 114-125  Vidi: O' Loughlin, J. (2000.), Geography as Space and Geography as Place: The Divide Between Political Science and Political Geography Continues, Geopolitics, vol. V, br. 3, str. 126-137  Vidi: ehuli, L. (2002.), Transnacionalni izazovi ameri koj politici, Meunarodne studije, vol. II, br. 1-2, str. 37-52  Albert, M. (2000.), From Defending Borders towards Managing Geographical Risks? Security in a Globalised World, Geopolitics, vol. V, br. 1, str. 57-80     P\choPxrĚ24JHv"Я*ְ$H]H^`a$$H]H^`a$ H]H^` H]H^`rt,FTnĚ"Hbp4J~0گv@J`~dzж jztлNȼJ,Jd.8Nz~jh3lrh3lrCJ h3lrh3lr h3lrhahaha6CJ]ha6CJ] haCJjha0JCJUIְ\$Դε`̸z0޼($H]H^`a$$H]H^`a$hHj*dh H]H^` dh]` H@ ]H^@ ` H]H^`$H]H^`a$$H]H^`a$Dj4R*,6tv*,Z<$$J`(0XZ>~8`bPvp ha6]jha0JU ha0Jha haCJh3lrhaCJT*t*j4X`PhddhNf@^H^PR&hjX(dfZ\>TjhaUjha0JU ha6]ha5dZ H]H^`dh ,1h. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH H@H  Heading 1$p@&^p`CJDA`D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List XT@X  Block Text&$d]^`a$CJ>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ;{%,2\78A=l>SIP(dfgjluC~Iux9Ldh ZUJtS f y  r V r^DBVYh  vr|(o̩ؗPְ*d}~8@0(  B S  ?*/::FJOPYYRVGii*/::FJOPYYRVGi8⾄= $d5>V>o/m֓H(r^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o()^`o(. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.H(r= o/m85>@ϊR        sֲ        t        I        U?5       3lra@ !"'.7:<>@ABDEFGHIJKLOdegltxhHH H(@HHH8H:HJHLHVHdHvH|HHHHHHHHHHH4@HHHHHHHHHHUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialACambria Math"1hj&Mk So So02QHP $P3lr2!xx"Novi svjetski geopoliti ki poredak Petar KurecicPero      Oh+'0l#  0< \ h t $Novi svjetski geopolitiki poredakPetar KurecicNormalPero31Microsoft Office Word@R@I:@s@~ SG! Rtw  &" WMFCp  lah Rt EMF  \KhC   ahRp@Times New Roman \P[\T @O[\T jE*_T\ F*_XG*Ax Times ew RomanTP"_=R _dv% % % Rp@Times New Roman\P[\T @O[\T jE*_T\ F*_XG*Ax Times ew omanTP"_=R _dvdv% Rp@Times New RomanF*_Xhwr""Ax H@/kwh"BHh}""~"xQ#("lwgShwfwpew!@/$"xQ#"xQ#̛w$"HDewTwdv% ( Rp @Times New Roman"Ax H@/kwh"BHhwr""%Igkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Igkwh"%%hwr""%Jhkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Jhkwh"%%hwr""%Kikwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%Kikwh"%%hwr""%Ljkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Ljkwh"%%hwr""%Mkkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Mkkwh"%%hwr""%Nlkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%Nlkwh"%%hwr""%Omkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Omkwh"%%hwr""%Pnkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%Pnkwh"%%hwr""%Qokwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Qokwh"%%hwr""%Rpkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%Rpkwh"%%hwr""%Sqkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Sqkwh"%%hwr""%Trkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%Trkwh"%%hwr""%Uskwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Uskwh"%%hwr""%Vtkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Vtkwh"%%hwr""%Wukwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%Wukwh"%%hwr""%Xvkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Xvkwh"%%hwr""%Ywkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Ywkwh"%%hwr""%Z&" WMFC v xkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%Zxkwh"%%hwr""%[ykwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%[ykwh"%%hwr""%\zkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! °wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%\zkwh"%%hwr""%]{kwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%]{kwh"%%hwr""%^|kwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ðwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%^|kwh"%%hwr""%_}kwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%_}kwh"%%hwr""%`~kwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! İwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%`~kwh"%%hwr""%akwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%akwh"%%hwr""%bkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! Űwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%bkwh"%%hwr""%ckwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%ckwh"%%hwr""%dkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ưwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%dkwh"%%hwr""%ekwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%ekwh"%%hwr""%fkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ǰwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%fkwh"%%hwr""%gkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%gkwh"%%hwr""%hkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! Ȱwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%hkwh"%%hwr""%ikwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%ikwh"%%hwr""%jkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ɰwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%jkwh"%%hwr""%kkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%kkwh"%%hwr""%lkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ʰwq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%lkwh"%%hwr""%mkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%mkwh"%%hwr""%nkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ˰wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%nkwh"%%&" WMFC V hwr""%okwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%okwh"%%hwr""%pkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! ̰wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"%pkwh"%%hwr""%qkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! wq/w|-w%/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"%qkwh"%%hwr""%rkwh"%%fw% w"wљ] %`wpew! Ͱwq/w|-w%/!/wTwdv% ( % (   TlPb@E@LahX TaP @E@c"LahNovi svjetski geopoliti ki poredakT;;!-; 4 -;!;4::; ! !3;!:;'3;3:TT P @E@ LahP 5 TT]@E@LahP 5Rp@Times New Romanh LP[ 4O[ jE*_ F*_XG*Ax Times ew Roman)P"_44=R _\dv% % % % % %  % % % Tli@E@LahX Ti @E@ LahhPETAR KURE IAGHTNTTNGN(O% % % TT XC @E@ LahP*$% % % TTD ix @E@D LahP 5Rp@Times New Roman \P[\T @O[\T jE*_T\ F*_XG*Ax Times ew RomanTP"_=R _dv% % % Rp@Times New Roman \P[\T @O[\T jE*_T\ <F*_XG*Ax Times ew RomanP"_=R _<dv% % % Rp@Times New Roman\P[\T @O[\T jE*_T\ <F*_XG*Ax Times ew omanP"_=R _<dvdv% Rp@Times New Romanwfwr`)Xhwr""Ax u)kwh"Buh}""~"xQ#("lwgShwfwpew!)$"xQ#"xQ#̛w$"uDewTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwrh)u)kwh"Buhwr"",,v:kwh"(,,,fw,, 5w"wљ] 5,,`wpew! 5wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,v:kwh"(,,,hwr"",,w:kwh"(,,,fw,, qw"wљ] q,,`wpew! qwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,w:kwh"(,,,hwr"",,x:kwh"(,,,fw,, 6w"wљ] 6,,`wpew! 6wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,x:kwh"(,,,hwr"",,y:kwh"(,,,fw,, rw"wљ] r,,`wpew! rwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,y:kwh"(,,,hwr"",,z:kwh"(,,,fw,, 7w"wљ] 7,,`wpew! 7wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,z:kwh"(,,,hwr"",,{:kwh"(,,,fw,, sw"wљ] s,,`wpew! swq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,{:kwh"(,,,hwr"",,|:kwh"(,,,fw,, 8w"wљ] 8,,`wpew! 8wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,|:kwh"(,,,hwr"",,}:kwh"(,,,fw,, tw"wљ] t,,`wpew! twq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,}:kwh"(,,,hwr"",,~:kwh"(,,,fw,, 9w"wљ] 9,,`wpew! 9wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roma&" WMFC 6 n",,~:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, uw"wљ] u,,`wpew! uwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, :w"wљ] :,,`wpew! :wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, vw"wљ] v,,`wpew! vwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, ;w"wљ] ;,,`wpew! ;wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, ww"wљ] w,,`wpew! wwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, <w"wљ] <,,`wpew! <wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, xw"wљ] x,,`wpew! xwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, =w"wљ] =,,`wpew! =wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, yw"wљ] y,,`wpew! ywq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, >w"wљ] >,,`wpew! >wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, zw"wљ] z,,`wpew! zwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, ?w"wљ] ?,,`wpew! ?wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, {w"wљ] {,,`wpew! {wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, @w"wљ] @,,`wpew! @wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, |w"wљ] |,,`wpew! |wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Aw"wљ] A,,`wpew! Awq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, }w"wљ] },,`wpew! }wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Bw"wљ] B,,`wpew! Bwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, ~w"wљ] ~,,`wpew! ~wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Cw"wљ] C,,`wpew! Cwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp&" WMFC  @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Dw"wљ] D,,`wpew! Dwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Ew"wљ] E,,`wpew! Ewq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Fw"wљ] F,,`wpew! Fwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Gw"wљ] G,,`wpew! Gwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Hw"wљ] H,,`wpew! Hwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Iw"wљ] I,,`wpew! Iwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( % (  % % % Tl*s@E@*LahX % % % TTe@E@LahP % % % Txs @E@Lah\Sa~etak22',2-TT s) @E@ LahP 4Rp@Times New Roman \P[\T @O[\T jE*_T\ \F*_XG*Ax Times ew RomanTP"_=R _\dv% % % Rp@Times New Roman\P[\T @O[\T jE*_T\ \F*_XG*Ax Times ew omanTP"_=R _\dvdv% Rp@Times New RomanF*_Xhwr""Ax )kwh"Bh}""~"xQ#("lwgShwfwpew!)$"xQ#"xQ#̛w$"DewTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwr@))kwh"Bhwr"",,:kwh"(,,,fw,, Kw"wљ] K,,`wpew! Kwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Lw"wљ] L,,`wpew! Lwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,&" WMFC fw,, Mw"wљ] M,,`wpew! Mwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Nw"wљ] N,,`wpew! Nwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Ow"wљ] O,,`wpew! Owq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Pw"wљ] P,,`wpew! Pwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Qw"wљ] Q,,`wpew! Qwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Rw"wљ] R,,`wpew! Rwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Sw"wљ] S,,`wpew! Swq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Tw"wљ] T,,`wpew! Twq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Uw"wљ] U,,`wpew! Uwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, w"wљ] ,,`wpew! wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Vw"wљ] V,,`wpew! Vwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, !w"wљ] !,,`wpew! !wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Ww"wљ] W,,`wpew! Wwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,&" WMFC :kwh"(,,,fw,, "w"wљ] ",,`wpew! "wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Xw"wљ] X,,`wpew! Xwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, #w"wљ] #,,`wpew! #wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Yw"wљ] Y,,`wpew! Ywq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, $w"wљ] $,,`wpew! $wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Zw"wљ] Z,,`wpew! Zwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, %w"wљ] %,,`wpew! %wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, [w"wљ] [,,`wpew! [wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, &w"wљ] &,,`wpew! &wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, \w"wљ] \,,`wpew! \wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, 'w"wљ] ',,`wpew! 'wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, ]w"wљ] ],,`wpew! ]wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr"",, :kwh"(,,,fw,, (w"wљ] (,,`wpew! (wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",, :kwh"(,,,hwr"",, :kwh"(,,,fw,, ^w"wљ] ^,,`wpew! ^wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",, :kwh"(,,,hwr"",, :kwh"(,,,fw,, )w"wљ] ),,`wpew! )wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",, :kwh"(,,,hwr"",, :kwh"(,,,fw,, _w"wљ] _,,`wpew! _wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",, :kwh"(,,,hwr"",, :kwh"(,,,fw,, *w"wљ] *,,`wpew! *wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( % (  T\Z@E@XLahPoredak mo~e biti geopoliti ka kategorija, ali je takoer objekt prou avanja znanosti o /*$*%)%?*%%$*$)%***&)%$)%&)*%$%$%$%)**%#*)%)$**)%%)%)%$%)&)* %* TDG@E@4TLahmeunarodnim odnosima. Meunarodni odnosi i geopolitika prou avaju poredak svaki sa @%**)%**)@**)* @%J&*))%**)**)* )%****%**)%%)%)**%*%) )%*!%Rp@Times New Roman \P[\T @O[\T jE*_T\ |F*_XG*Ax Times ew RomanTP"_=R _|dv% % %  % % % Tz @E@&" WMFC  Lah`svog gled )*))%*Tz @E@DLahiata i prema svojim potrebama. Razlika je vidljiva viae u pristupu,  %*&?%!)*?**%*%?%7%%)%%)*)%) %)* )*)% % % T z@E@  Lah`frameworku *<&7* &*% % % TXz@E@LahP,  TL g@E@TULahnego u objektu prou avanja. Posthladnoratovski svijet i globalni geopoliti ki sustav )%)*3)2**%))2**)%%)&)%2/* )%*)*%*)!)2!)%22)**%)3)%***%)2!) &* T\@E@XLahdo~ivljavaju transformacije. Dekonstrukcija geopoliti kog poretka hladnog rata, praena **%)%)%)$%) *@%%%$<%)** *)%%$)%***%)**$**%)%$)%*)*)$%%$*%%$)& T`) < @E@s LahTgeo)%*TL=)  @E@=s ULahpoliti kom tranzicijom, donijela je uspostavu novog svjetskog geopoliti kog poretka. **%)+@ %)&%*? **)%% % ) ** %*)!)*)+)!!)% )** )%***&)*) **%*% TX  @E@ WLahKako bi shvatili prirodu i zna ajke suvremenog, novog svjetskog geopoliti kog poretka, <%)* *! *)% ***)  &*%%%)% *)&?&)+) )+)*)!!*% )*)!)%***%)** **%)& T,H  @E@ PLahmoramo se upoznati s odreenjima svjetskog poretka openito, uvjetima nastanka, ?*&@*7 %8)**%)%8 7**%*%)?%8!)% )*)7**%)&7**%%)*7))%?%8)& %**% Td N5 @E@" LahTakte%)%T4O 5 @E@O" QLahrima i procesima novog svjetskog geopoliti kog poretka. Akteri presudno oblikuju @%''**%% ?%')+)*)( )%!)*)')%***&)*)'**%)%'<)%'*%!)*)*'**))* T\h  @E@ XLahporedak, te sna~no utje u na procese. Dr~ave kao najva~niji akteri poretka do~ivljavaju **%*%)"%" )%%)*#)%%)#)&"**%% %"<%%)%")%*")%)%&)"%)%"**%)%"**%)%)%* TX xU @E@B WLahzna ajnu transformaciju. Na procese najviae utje u meunarodne organizacije, a ne dr~av%)%%%))&)!*?%%)<%+*%% %)%) %)%%)?%+))%**)%*)%)%%%%%)%*%%)T`y U @E@yB LahTe. & TX  @E@ WLahMeutim, procesi se nekad odvijaju gotovo samostalno. Akteri i procesi meudjelovanjem J%*)?**%%  %)%)%***)%))**)* &?* %)*;*%)*%% ?%*)*%*)%)&@ Tt t @E@a \Lahstvaraju globalne geopoliti ke odnose. Budunost svjetskog poretka neizvjesna je. Bit e to )%%)***%)%)%***%)&**)* %8)*)%)* !)%!)*)**%)%)%%)% )%%8%%* T n @E@ 4Lahbudunost puna rizika, neizvjesnosti i nesigurnosti.*)*)%)*!*))%%)%)%&)% )* )%!*))*!TTo @E@o LahP %% % % Rp@Times New Roman\P[\T @O[\T jE*_T\ |F*_XG*Ax Times ew omanTP"_=R _|dvdv% Rp@Times New Roman&" WMFC F*_Xhwr""Ax )kwh"Bh}""~"xQ#("lwgShwfwpew!)$"xQ#"xQ#̛w$"DewTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwrf#)kwh"Bhwr"",,:kwh"(,,,fw,, aw"wљ] a,,`wpew! awq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, bw"wљ] b,,`wpew! bwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, cw"wљ] c,,`wpew! cwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Aw"wљ] A,,`wpew! Awq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Bw"wљ] B,,`wpew! Bwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Cw"wљ] C,,`wpew! Cwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Dw"wљ] D,,`wpew! Dwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",,:kwh"(,,,fw,, Ew"wљ] E,,`wpew! Ewq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,:kwh"(,,,hwr""-,:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,:kwh"(,-,hwr"",, :kwh"(,,,fw,, Fw"wљ] F,,`wpew! Fwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",, :kwh"(,,,hwr""-,!:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,!:kwh"(,-,hwr"",,":kwh"(,,,fw,, Gw"wљ] G,,`wpew! Gwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,":kwh"(,,,hwr""-,#:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp&" WMFC v @Times New Roman"-,#:kwh"(,-,hwr"",,$:kwh"(,,,fw,, Hw"wљ] H,,`wpew! Hwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,$:kwh"(,,,hwr""-,%:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,%:kwh"(,-,hwr"",,&:kwh"(,,,fw,, Iw"wљ] I,,`wpew! Iwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,&:kwh"(,,,hwr""-,':kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,':kwh"(,-,hwr"",,(:kwh"(,,,fw,, Jw"wљ] J,,`wpew! Jwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,(:kwh"(,,,hwr""-,):kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,):kwh"(,-,hwr"",,*:kwh"(,,,fw,, Kw"wљ] K,,`wpew! Kwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,*:kwh"(,,,hwr""-,+:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,+:kwh"(,-,hwr"",,,:kwh"(,,,fw,, Lw"wљ] L,,`wpew! Lwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,,:kwh"(,,,hwr""-,-:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,-:kwh"(,-,hwr"",,.:kwh"(,,,fw,, Mw"wљ] M,,`wpew! Mwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,.:kwh"(,,,hwr""-,/:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,/:kwh"(,-,hwr"",,0:kwh"(,,,fw,, Nw"wљ] N,,`wpew! Nwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,0:kwh"(,,,hwr""-,1:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"-,1:kwh"(,-,hwr"",,2:kwh"(,,,fw,, Ow"wљ] O,,`wpew! Owq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,2:kwh"(,,,hwr""-,3:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"-,3:kwh"(,-,hwr"",,4:kwh"(,,,fw,, Pw"wљ] P,,`wpew! Pwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman",,4:kwh"(,,,hwr""-,5:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,5:kwh"(,-,hwr"",,6:kwh"(,,,fw,, Qw"wљ] Q,,`wpew! Qwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,6:kwh"(,,,hwr""-,7:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`wpew!{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"-,7:kwh"(,-,hwr"",,8:kwh"(,,,fw,, Rw"wљ] R,,`wpew! Rwq/w|-w,,/!/wTwdv% (&" WMFC V  Rp @Times New RomanSިwJݨw/h"(,,,hw"-,0"/9:kwh"(,-,fw-,{ w"wљ]{ -,`ww/{ wq/w|-w-,/!/wTwdv% ( % (  % % % T7@E@LahhKlju ne rije i7*%*%/ %&% % % Tx7@E@Lah\: geopo0)%***T7@E@BLahliti ki poredak, meunarodni poredak, novi svjetski geopoliti ki %)0**%*%)/?%+))%**)/**%*%)0)*)0!)% )/)%***&* Th_#@E@ZLahporedak, akteri svjetskog poretka, procesi svjetskog poretka, globalni geopoliti ki odnosi**%*%)%)% )% )*)**%)%**%%  )% )+)**%)%)**%))%***&)**)* TT`#@E@`LahP % TTV@E@LahP %Rp@Times New Roman |P[|t `O[|t jE*_t| F*_XG*Ax Times ew Roman;wP"_=R _ dv% % %  % % % TT5@E@LahP TT5@E@LahP ,TT5@E@LahP ,TT5)@E@LahP ,T|*5@E@*Lah\ % % % Td @E@LahTUvodT3::TT  @E@ LahP =% % % Rp@Times New Roman\P[\T @O[\T jE*_T\ F*_XG*Ax Times ew omanTP"_=R _dvdv% Rp @Times New RomanF*_Xhwr""Ax )kwh"Bh}""~"xQ#("wgShwfwpew!)$"xQ#"xQ#̛w$"dwTwdv% ( Rp @Times New Romanwfwrf#)kwh"Bhwr"",,<:kwh"(,,,fw,, X(w"wҙ] X,,`wpew! Xwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,<:kwh"(,,,hwr""80,=:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,=:kwh"(,00,hwr"",,>:kwh"(,,,fw,, Y(w"wҙ] Y,,`wpew! Ywq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp  @Times New Roman",,>:kwh"(,,,hwr""80,?:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,?:kwh"(,00,hwr"",,@:kwh"(,,,fw,, Z(w"wҙ] Z,,`wpew! Zwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,@:kwh"(,,,hwr""80,A:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"80,A:kwh"(,00,hwr"",,B:kwh"(,,,fw,, [(w"wҙ] [,,`wpew! [wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,B:kwh"(,,,hwr""80,C:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"80,C:kwh"(,00,hwr"",,D:kwh"(,,,fw,, \(w"wҙ] \,,`wpew! \wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,D:kwh"(,,,hwr""80,E:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"80,E:kwh"(,00,hwr"",,F:kwh"(,,,fw,, ](w"&" WMFC 6 wҙ] ],,`wpew! ]wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,F:kwh"(,,,hwr""80,G:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"80,G:kwh"(,00,hwr"",, H:kwh"(,,,fw,, ^(w"wҙ] ^,,`wpew! ^wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",, H:kwh"(,,,hwr""80, I:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80, I:kwh"(,00,hwr"",, J:kwh"(,,,fw,, _(w"wҙ] _,,`wpew! _wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp  @Times New Roman",, J:kwh"(,,,hwr""80, K:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80, K:kwh"(,00,hwr"",, L:kwh"(,,,fw,, `(w"wҙ] `,,`wpew! `wq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",, L:kwh"(,,,hwr""80,M:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,M:kwh"(,00,hwr"",,N:kwh"(,,,fw,, a(w"wҙ] a,,`wpew! awq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,N:kwh"(,,,hwr""80,O:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,O:kwh"(,00,hwr"",,P:kwh"(,,,fw,, b(w"wҙ] b,,`wpew! bwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,P:kwh"(,,,hwr""80,Q:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,Q:kwh"(,00,hwr"",,R:kwh"(,,,fw,, c(w"wҙ] c,,`wpew! cwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,R:kwh"(,,,hwr""80,S:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,S:kwh"(,00,hwr"",,T:kwh"(,,,fw,, d(w"wҙ] d,,`wpew! dwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp  @Times New Roman",,T:kwh"(,,,hwr""80,U:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,U:kwh"(,00,hwr"",,V:kwh"(,,,fw,, e(w"wҙ] e,,`wpew! ewq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,V:kwh"(,,,hwr""80,W:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,W:kwh"(,00,hwr"",,X:kwh"(,,,fw,, f(w"wҙ] f,,`wpew! fwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,X:kwh"(,,,hwr""80,Y:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,Y:kwh"(,00,hwr"",,Z:kwh"(,,,fw,, g(w"wҙ] g,,`wpew! gwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp  @Times New Roman",,Z:kwh"(,,,hwr""80,[:kwh"(,&" WMFC  00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,[:kwh"(,00,hwr"",,\:kwh"(,,,fw,, h(w"wҙ] h,,`wpew! hwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,\:kwh"(,,,hwr""80,]:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"80,]:kwh"(,00,hwr"",,^:kwh"(,,,fw,, i(w"wҙ] i,,`wpew! iwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,^:kwh"(,,,hwr""80, _:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman"80, _:kwh"(,00,hwr"",,!`:kwh"(,,,fw,, j(w"wҙ] j,,`wpew! jwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp @Times New Roman",,!`:kwh"(,,,hwr""80,"a:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,"a:kwh"(,00,hwr"",,#b:kwh"(,,,fw,, k(w"wҙ] k,,`wpew! kwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp  @Times New Roman",,#b:kwh"(,,,hwr""80,$c:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( Rp@Times New Roman"80,$c:kwh"(,00,hwr"",,%d:kwh"(,,,fw,, l(w"wҙ] l,,`wpew! lwq/w|-w,,/!/wTwdv% ( Rp  @Times New Roman",,%d:kwh"(,,,hwr""80,&e:kwh"(,00,fw80, (w"wҙ] 80,`wpew! °wq/w|-w80,/!/wTwdv% ( % (  TTN!y@E@N{LahP ,T(z! @E@z{OLahTema ovog rada je novi svjetski geopoliti ki poredak. Poredak koji je nastao u =,N,322214!,2,3,32323'2,'231,222,2222!,2,2382!,3,23223,32,',233 TTNx@E@NaLahPp2Td x@E@aYLahosthladnoratovskom razdoblju, danas je joa uvijek u fazi svog nastanka i sazrijevanja, u 2'2,222!,22'22N*!--2222*2,2,'*,*2'*21,2*2*!,-*'221*2,',22,**',-!,2,2,*1 T\N ^@E@NGXLahkojoj prolazi neprekidne transformacije. Ove transformacije nisu fundamentalne u smislu 222-2!2,--2,2!,222,-!,2'!2!N,,,.H2,-!-2'!2!N,,,-2'2-!222-N,2,2,-2-'N'2 % % % TN' D@E@N-@Lahpotpunih promjena okoline u kojoj poredak opstoji i razvija se. 22222212!2N,2,12222,121222122!,2,2122'211!,-2,1',1% % % Tx' FD@E@( -Lah\MillieuS+2% % % TTGwD@E@G-LahP 1TxxD@E@x-Lah\ili oko1222T D@E@- Lah`linu ini 221,2 TN *@E@NbLahglobalni geopoliti ki sustav, koji istra~uje geopolitika. Geopolitika je dio politi ke znanosti i 122,21,222,2'2',222'!,-2,1,2222,H,2222,,2222,2,-2,22' T8N @E@NRLahkontaktno podru je prema geografskoj znanosti zbog prirode objekta koji prou ava. 222,222E222!2,,E2!-N,E2,31!-!'22& &BWMFC  E-2,22'E-221E2!!22,E22,2,E22E2!22,,2, TN @E@NBLahGeopolitika je studij odnosa geografskog prostora i politike. PrimH,2222,?,?'22?2222',?2,31",!'231?2!3'2!,??222,?8!NT  @E@ Lahtarni objekt njezina ,!2?22,2?2,-2, TtNk @E@N\Lahprou avanja je odnos izmeu prostora, moi i stanovniatva. Geopolitika poredak istra~uje sa 2!22,,2,2,-2222'-N,222!2'2!,N2,',2222'2,H,2222,22!,2,2'",-2,'- Rp @Times New Romanp TP[ <O[ jE*_ F*_XG*Ax Times ew RomanP"_<<=R _d dv% % % % % % !ahT<N5@E@Nq(L T|6@E@6qL\ " '% LdNW[NW!??% ( % % % TT*@E@qLahP -Rp@Times New Roman LP[LD 0O[LD jE*_DL "F*_XG*Ax Times ew Roman$xP"_=R _"dv% % % % % %  % % % TTNh@E@NLahP*% % % TTi}@E@iLahP TX~ @E@~WLahPetar Kure i je diplomirani politolog i profesor geografije. Izrauje magistarski rad./%%<)%%%%***?%)****)**% *)%*)%%%%*)%?%) %!)%*TT  @E@ LahP %% % 6h6ah6a66g6`g6`66f6_f6_66e6^e6^66d6]d6]66c6\c6\66b6[b6[66a6Za6Z66`6Y`6Y6 6 _6X_6X 6  6 ^6W^6W 6  6 ]6V]6V 6  6 \6U\6U 6  6 [6T[6T 6 6Z6SZ6S66Y6RY6R66X6QX6Q66W6PW6P66V6OV6O6  KS.@Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-- 2 SSI >2 S"SINovi svjetski geopolitiki poredak  2 SSI  2 tSI @Times New Roman---------2 SI 2 SIPETAR KUREI   --- 2 VSI*--- 2 ZSI @Times New Roman---@Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-----2 SI --- 2 SI ---2 SISaetak  2 2SI @Times New Roman---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman--2 tXSIPoredak moe biti geopolitika kategorija, ali je takoer objekt prouavanja znanosti o 2 tTSImeunarodnim odnosima. Meunarodni odnosi i geopolitika prouavaju poredak svaki sa  @Times New Roman------2 t SIsvog gledq2 DSIita i prema svojim potrebama. Razlika je vidljiva vie u pristupu, ---2  SIframeworku---2 SI, 2 tUSInego u objektu prouavanja. Posthladnoratovski svijet i globalni geopolitiki sustav 2 tXSIdoivljavaju transformacije. Dekonstrukcija geopolitikog poretka hladnog rata, praena 2 "tSIgeoe2 "USIpolitikom tranzicijom, donijela je uspostavu novog svjetskog geopolitikog poretka. n2 3tWSIKako bi shvatili prirodu i znaajke suvremenog, novog svjetskog geopolitikog poretka, 2 EtPSImoramo se upoznati s odreenjima svjetskog poretka openito, uvjetima nastanka, 2 VtSIakte2 VQSIrima i procesima novog svjetskog geopolitikog poretka. Akteri presudno oblikuju e2 gtXSIporedak, te snano utjeu na procese. Drave kao najvaniji akteri poretka doivljavaju 2 xtWSIznaajnu transformaciju. Na procese najvie utjeu meunarodne organizacije, a ne drav 2 xSIe. e2 tWSIMeutim, procesi se nekad odvijaju gotovo samostalno. Akteri i procesi meudjelovanjem 2 t\SIstvaraju globalne geopolitike odnose. Budunost svjetskog poretka neizvjesna je. Bit e to Y2 t4SIbudunost puna rizika, neizvjesnosti i nesigurnosti. 2 @SI ---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman----- 2 tSIKljune rijei---2 SI: geopo n2 BSIlitiki poredak, meunarodni poredak, novi svjetski geopolitiki 2 tZSIporedak, akteri svjetskog poretka, procesi svjetskog poretka, globalni geopolitiki odnosi 2 SI  2 tSI @Times New Roman------ 2 tSI  2 SI $ 2 SI $ 2 SI $2 SI ---2 SIUvod  2 -SI ---@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-@Times New Roman- @Times New Roman-- 2 GSI $2 kOSITema ovog rada je novi svjetski geopolitiki poredak. Poredak koji je nastao u   2 4GSIp2 4MYSIosthladnoratovskom razdoblju, danas je jo uvijek u fazi svog nastanka i sazrijevanja, u i 2 PGXSIkojoj prolazi neprekidne transformacije. Ove transformacije nisu fundamentalne u smislu     ---k2 kG@SIpotpunih promjena okoline u kojoj poredak opstoji i razvija se.  ---2 kSIMillieu --- 2 kSI 2 kSIili oko 2 k SIlinu ini 2 GbSIglobalni geopolitiki sustav, koji istrauje geopolitika. Geopolitika je dio politike znanosti i  2 GRSIkontaktno podruje prema geografskoj znanosti zbog prirode objekta koji prouava.     n2 GBSIGeopolitika je studij odnosa geografskog prostora i politike. Prim )2 SIarni objekt njezina 2 G\SIprouavanja je odnos izmeu prostora, moi i stanovnitva. Geopolitika poredak istrauje sa   @Times New Roman------,ISC2 G( 2  '- @ !G- --- 2 SI @Times New Roman--------- 2 GSI*--- 2 JSI 2 MWSIPetar Kurei je diplomirani politolog i profesor geografije. Izrauje magistarski rad. 2 SI "System??????????????????- - IISSIISSIISSIISSIISSIIRRIIRRIIRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHRRHHQQHHQQHHQQGGQQGGQQGGQQ՜.+,08 hp|  o #Novi svjetski geopolitiki poredakPETAR KUREI* Title Headings  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*,-./0129Root Entry F Ȅ;1TableK*WordDocument.SummaryInformation(#DocumentSummaryInformation8+CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q