Pregled bibliografske jedinice broj: 469783
Sociofonetika: prestižne izgovorne varijante
Sociofonetika: prestižne izgovorne varijante // Govor : časopis za fonetiku, XXVII (2010), 1; 3-15 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 469783 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sociofonetika: prestižne izgovorne varijante
(Sociophonetics: Prestige Variants of Pronunciation)
Autori
Granić, Jagoda
Izvornik
Govor : časopis za fonetiku (0352-7565) XXVII
(2010), 1;
3-15
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
izgovorne varijante; akcent; prestižni idiomi; sociofonetika
(varieties of pronunciation; accent; prestigious varieties; sociophonetics)
Sažetak
Sociofonetika, sintetizirajući dvije discipline – fonetiku i sociolingvistiku – proučava fonetske varijante koje su posljedica govorenja u različitim društvenim kontekstima. Svaki govornik pokazat će neke fonetske varijante (''akcent'') u skladu s kontekstom u kojem govori. Neki društveni parametri utječu na način govora, odnosno na način izgovora (ostvarenje određenih fonema, naglasak, itd.). Uzevši u obzir da nema govornika s jedinstvenim stilom, svatko će, ovisno o situaciji u kojoj se nalazi, pokazati društvenu diferencijaciju u svom izgovoru. Govor jedne osobe u jednom vremenu i s jednim stilom, tj. idiolekt, samo je jedan od mnogih, budući da se društvena stratifikacija izgovora mijenja za svakog govornika. Na ovoj razini pojedini zvukovi bit će prestižni, a drugi će (pogrešni i ružni) biti stigmatizirani. Premda ništa u samom zvuku ne može jamčiti prestižni status, određeni načini izgovora mogu postati prestižni uzorci. Ali ne za stalno, jer se prestižni mogu preoblikovati u stigmatizirane uzorke. To je zbog njihova relativnog statusa koji je pokazatelj značaja što mu ga daju sami govornici. Standard(izira)ni načini izgovora najčešće se smatraju prestižnim izgovornim varijantama. U isto vrijeme, govorene varijante dominantne društvene grupe postaju prestižne izgovorne varijante u čitavu društvu. Veoma je važno znati da sve distinkcije u upotrebi jezika nisu posljedica društvenih procesa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301001-0991 - Materinski i inojezični hrvatski (Jelaska, Zrinka, MZOS ) ( CroRIS)
212-1300619-2622 - Hrvatsko nazivlje za europske pojmove: terminološko-terminografski okvir (Bratanić, Marija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb,
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Jagoda Granić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Bibliographie Linguistique
- INIST-CNRS Institut de l'Information Scientifique et Technique
- Journal Citation Reports/Social Sciences Edition
- MLA Bibliography
- Social Scisearch