ࡱ> 5@Rvbjbj22 .XX&DDDZnnn & & &8B&V'TAM$'('"((((((JJJJJJJ$eNRPJn+((++Jnn((L,GGG+nn(n(JG+JGGGnnG(' VM &?:GJM<AMGUQ,FvUQGnnnn,G6UQnbGh(vQ)TG)D)(((JJFF^F TERORIZAM I LIBERALNO-DEMOKRATSKA DR}AVA SA}ETAK Terorizam je pojava poznata stoljeima. Borba protiv terorizma stara je koliko i sam terorizam. U novije vrijeme ona dobiva i novu dimenziju, ali joa uvijek nema uspjeane rezultate. Razlog za to mo~e se tra~iti i u nemogunosti postizanja konsenzusa oko definiranja ato je to terorizam i tko su teroristi. Sama se percepcija terorizma promijenila nakon napada na WTC a time i organizacija borbe protiv terorizma. Ta borba danas, u nastojanjima da pobijedi teroristi ke organizacije, ostavlja dubok trag na institucije i procese u liberalno-demokratskim dr~avama. Pojedinac je na Zapadu ~rtva teroristi kih napada, ali istovremeno i ~rtva sve vee kontrole i  oslobaanja od slobode koju provode, u borbi protiv terorizma, legitimno izabrane politi ke vlasti. Danas postoji velika opasnost od toga da liberalne-demokratske dr~ave, u interesu obrane od terorizma, po nu provoditi dr~avni terorizam nad svojim slobodnim graanima, a sve u svrhu sigurnosti. Klju ne rije i: demokracija, dr~avni terorizam, liberalizam, mediji, nevine ~rtve, terorizam, Zapad. Postojanje terora i terorizma te njegovo sustavno ili ne  sustavno koriatenje za postizanje odreenih ciljeva poznato je joa od doba Francuske revolucije. Ti su ciljevi, od strane onih koji se slu~e terorizmom, uvijek definirani kao opravdani i nu~ni. Danas, u doba globalizacije i sveprisutnih medija svima nam se ini, a to je neupitno i istina, da je terorizam bli~i nego ikada. itav je svijet pro~et osjeajem nesigurnosti i straha. Svaki pojedinac sve viae postaje svjestan egzistencijalne krhkosti vlastitog ~ivota koji u svakom trenutku mo~e biti zavraen. Iako je terorizam  sredstvo iznenaenja najviae zastraauje injenica da on zapravo viae i ne iznenauje. Terorizam postaje sastavni dio naaeg svakodnevnog ~ivota i mi se sada samo trebamo nau iti ~ivjeti s tom injenicom. Iako postoje razli iti oblici terorizma (nedr~avni, dr~avni, protudr~avni, revolucionarni, proturevolucionarni itd.) ovaj je rad usmjeren na analizu odnosa terorizma i liberalno-demokratske dr~ave. Teroristi i teroristi ke organizacije koje su protu-zapadno orijentirane ve odavno za svoju metu imaju institucije, simbole i graane liberalno-demokratskih dr~ava. Taj je odnos kulminirao nakon napada na WTC (11.09.2001. World Trade Center) kada se Zapad, predvoen SAD, odlu io agresivnije i odlu nije boriti protiv terorista. U analiziranju borbe protiv terorizma pokuaat u prikazati koje sve metode zapadna liberalna demokracija koristi da bi suzbila opasnost od terorizma. Posebno sam se osvrnula na shvaanje i prezentiranje ideje o tome tko su to neprijatelji, kako ih se definira i kako ih se sprje ava u izvoenju napada. Klju no pitanje koje se tu namee jest pitanje legitimnosti procesa i procedura koje se koriste u borbi protiv terorizma. Zapadna liberalna demokracija oduvijek je bila poznata po svome veli anju ljudskih prava i garantiranih sloboda. Kakva je sada situacija s tim idealima, jesu li joa uvijek ~ivi u slobodnim dr~avama ili Zapad postupno postaje sve ono ato je Istoku joa prije nekoliko godina prigovarao? Mo~e li strah za vlastiti ~ivot i ~elja za sigurnoau nadvladati sve te ideale ili se tu krije neka dublja nakana legitimno izabrane politi ke vlasti da uvede opu kontrolu nad svojim graanima? O TERORIZMU Dominque Venner u svom djelu Povijest terorizma navodi kako intelektualni korijeni terorizma kao sustava potje u joa iz doba Francuske revolucije kada je Ustavotvorna skupatina odlu ila  staviti teror na dnevni red i kada je donijela  zakon o sumnjivima . Autor ipak naglaaava da je terorizam kao povijesna pojava nastao po etkom 19. stoljea i da se od tada neprestano airi. Upoznavanje i airoj javnosti bli~e prikazivanje te pojave zbilo se, naravno, procvatom medija. Za terorizam se ka~e da nije ni filozofija ni pokret nego sredstvo kojim se ~eli uplaaiti i zastraaiti civilno stanovniatvo, izazvati psiholoaki strah i nesigurnost (Wilkinson, 2002). Sli an stav o terorizmu iznosi i Primorac. On navodi kako terorizam treba definirati kao promialjenu uporabu nasilja ili prijetnju nasiljem protiv nevinih ljudi. Cilj tog zastraaivanja je prisiljavanje tih, ili nekih drugih, ljudi da u ine neato ato ina e ne bi u inili. Tako definiran terorizam se prvenstveno shvaa kao sredstvo onih pojedinaca i grupa koje nemaju mogunost za konvencionalni rat pa iznenadnim napadima upuuju na svoje postojanje i svoje ciljeve. Danas terorizam  cvjeta . Svoju rasprostranjenost, u suvremenom meunarodnom sustavu, terorizam mo~e zahvaliti tome ato se pokazao kao jeftina, niskorizi na i potencijalno veoma korisna metoda borbe za sve re~ime (Wilkinson, 2002). Dok ostala kaznena djela nastoje ostati prikrivena, terorizam za svoju potvrdu tra~i publiku (Deren inovi, 2005). Ulogu su u tom pogledu najviae odigrali mediji. Mediji, jer ~ele biti, zbog konkurencije, prvi u objavljivanju nekakvih senzacionalnih vijesti, ne prezaju ni pred im te esto puta u javnost izbacuju neprovjerene pa ak i neto ne informacije. Kako teroristi koriste medije, da bi javnosti iznijeli svoje ciljeve i spremnost na sve, moglo se vidjeti upravo prilikom napada na WTC. Napad se, na drugu zgradu, dogodio dvadeset minuta nakon prvog napada. Takvim su postupkom teroristi osigurali da sve kamere i itava javnost budu svjedokom njihove akcije. Baudrillard ka~e da su se u tom katastrofalnom dogaaju meusobno povezala dva elementa masovne fascinacije dvadesetog stoljea: bijela magija kinematografije i crna magija terorizma. Terorizam se upravo tu pokazao kao psiholoako oru~je jer njegov uspjeh u prvom redu ovisi o zastraaivanju aireg druatva. Iako u javnosti postoje razli ite definicije terorizma joa uvijek nije postignut jedinstven konsenzus oko njegovog definiranja. Slijede neke prihvaene definicije terorizma: ( HYPERLINK "http://www.unodc.org/terrorism_definitions.html" www.unodc.org/terrorism_definitions.html ): 1. Konvencija Lige naroda (1937):  Sve kriminalne akcije izravno usmjerene protiv dr~ave s ciljem stvaranja osjeaja terora u svijesti pojedinca ili grupe ili javnosti. 2. Kratka pravna definicija koju je predlo~io A.P. Schmid za Kriminalni odjel pri UN (1992): Teroristi ki in = ekvivalent ratnog zlo ina u mirnodopskom razdoblju. 3. Opeprihvaena definicija u akademskim krugovima:  Terorizam je metoda inspirirana nemirom (strahom) od opetovanog nasilja (polu)tajnih osoba, grupa ili dr~ava zbog ideoloakih, kriminalnih ili politi kih razloga, a gdje, u razlici od pogubljenja, izravna meta nasilja nije i glavna meta nasilja. Neposredne ~rtve nasilja obi no su birane nasumice (slu ajna meta) ili putem to nog odabira (simboli na meta) i one isklju ivo slu~e kao sredstvo poruke. Prijetnja i nasilje temeljna su sredstva komunikacije izmeu terorista (organizacije), ~rtava (ugro~enih). Ta izravna meta nasilja koristi se kao sredstvo manipuliranja s glavnom metom (javnost, publika) a s ciljem airenja terora, postavljanje zahtjeva, ili zadobivanje pa~nje ovisno o tome je li primarna namjera terorista zastraaivanje, nasilje ili propaganda. 4. Definicija FBI-a:  Terorizam je nezakonita upotreba sile ili nasilja nad osobama ili vlasniatvom, kako bi se zastraaila ili na neato prinudila vlast, civilno stanovniatvo ili neki njihovi segmenti radi postizanja politi kih ili socijalnih ciljeva. U pokuaaju postizanja primjenjive i jednozna ne definicije terorizma namee se moralna dilema je li mogue terorizam, koristei ideju krajnje nu~de, moralno opravdati tj. kako razlikovati kriminalnog teroristu od juna kog, iako nasilnog, borca za slobodu (Niniah, 2004)? Ta rasprava o moralnosti i nemoralnosti terorizma zasniva se, kako navodi Wilkinson, na nerazlikovanju sredstava i ciljeva i postavlja pitanje mo~e li nevina ~rtva opravdati bilo kakav pravedni cilj? Young u analiziranju problema definiranja terorizma navodi distinkciju izmeu nekonzekvencijalisti kog i konzekvencijalisti kog stajaliata. Konzekvencijalisti ko stajaliate na temelju procjenjivanja posljedica definira ispravnost ili neispravnost nekog djelovanja. Takvo stajaliate na odreen na in dopuata moralnu opravdanost terorizma ako se pomou njega mo~e sprije iti neko vee zlo. To opravdanje svoj izvor ima u ideji da je dopuateno i nasilno ostvarivanje nekog pravednog cilja kada su potroaene sve nenasilne alternative. Nekonzekvencijalisti ko stajaliate ispravnosti ili pogreanosti onoga ato inimo ne odreuje prema posljedicama naaeg djelovanja. Takvo stajaliate ne govori da posljedice nisu va~ne nego da postoje drugi razlozi koji odreuju ispravnost ili neispravnost naaeg djelovanja. Neka se djela, sama po sebi, mogu shvatiti kao ispravna ili neispravna neovisno o posljedicama do kojih dovode. Oni koji odbacuju svaku moralnost terorizma tvrde da terorizam ne mo~e zadovoljiti opi kriterij selektivnosti. Tu je rije  o temeljnom elementu koji se tra~i u zadovoljavanju kriterija za ius in bello. Ako teroristi za cilj imaju zastraaiti i ubiti civilno stanovniatvo, koje u svakom sukobu ima status nevine ~rtve, onda ne mo~e biti rije i o selektivnosti (Coady, 2004). Terorizam, po Youngu, nije neselektivan jer tu nije rije  o nasumi noj upotrebi nasilja. Terorizam je po njemu unaprijed smialjeno, organizirano nasilje koje mo~e, da ~eli, biti sistemati no. Coady se, u pokuaaju definiranja terorizma, u prvom redu usmjerava na moralnu dimenziju te naglaaava nu~nost osude terorizma upravo iz razloga ato za cilj ima nevine ~rtve. On shvaa terorizam kao organiziranu upotrebu nasilja ija su meta oni koji ne sudjeluju u borbi (nevini) i to u politi ke svrhe. Postoji nada da bi se upravo putem opeprihvaene ideje nevine ~rtve mogao postii konsenzus a time i odlu nija osuda terorizma. Jaser Arafat u svojoj je osudi terorizma izjavio:  Ni jedan stupanj otpora i ni jedna razina o aja nikada ne mo~e opravdati ubijanje nevinih civila; osuujem terorizam, osuujem ubijanje nevinih civila bili oni Izraelci, Amerikanci ili Palestinci.  Sama rasprava o mogunosti moralnog opravdanja terorizma moralno je upitno. Primorac navodi, da terorizam ima dva cilja, primarni i sekundarni, pri emu je sekundarni cilj, nevine ~rtve, izravno napadnut s namjerom da se neizravno napadne primarni cilj. Ako se nevine ~rtve koriste kao sredstvo za ostvarivanje nekog cilja kako se to mo~e moralno opravdati? Kakav to mo~e biti cilj koji kao sredstvo koristi ovjeka i pri tome dovodi u pitanje njegovo pravo na ~ivot koje je neotuivo pravo i pripada svakom pojedincu?  U cijelom se svijetu sve ato ovjek hoe i nad ime ima vlast mo~e upotrijebiti takoer naprosto kao sredstvo; samo je ovjek a s njime i svako umno bie svrha sam po sebi (Kant, 1990: 129  130). Kada se prihvaa koriatenje pojedinca kao sredstva za ostvarivanje nekakvog cilja i pri tome se takav in pokuaava moralno opravdati ulazimo u sferu ~ivljenja u kojoj vrijednost ljudskog ~ivota nema nikakvu va~nost. Ako prihvaamo mogunost opravdanja terorizma s kojim smo svakodnevno suo eni onda prihvaamo i mogunost do~ivljavanja sebe kao sredstva koje se mo~e koristiti za ostvarivanje ciljeva. Do~ivljavati sebe kao sredstvo zna i dokinuti sebe kao ovjeka koji ima mogunost slobode i ostvarivanja. LIBERALNO-DEMOKRATSKA DR}AVA  IZAZIVA  ILI }RTVA? Premda je i prije 11. rujna 2001. bilo iznimno teakih teroristi kih napada nitko te napade nije smatrao  oru~anim napadima ,  ratnim zlo inima ili  zlo inima protiv ovje nosti . Upravo je napad na WTC promijenio percepciju suvremenog terorizma (Deren inovi, 2005). Jedan je od razloga i taj ato je bila napadnuta predvodnica demokracije, najmonija zemlja svijeta. Takvim se postupkom ~eljelo zbilja pokazati da nitko viae nigdje nije siguran. Terorizam se tu ponovno predstavio kao oru~je onih koji nemaju politi ku mo izravno napasti one kojima se ~ele suprotstaviti. Potrebno je naravno propitati i razloge zbog kojih su se teroristi tako obruaili na zemlje zapadne liberalne demokracije. Iako se na prvi pogled ini da su razlozi teroristi kih napada na Zapad religiozne naravi tzv.  sveti rat muslimana ipak se pravi razlog treba tra~iti u prevelikim nejednakostima koje su posljedica politi ke i druatvene nepravde na svijetu (Pettford i Harding, 2005). Huntington ka~e da je Zapad, a posebice SAD, oduvijek bio misionarski nastrojen i uvjeren kako se ne-zapadne zemlje trebaju pokoriti zapadnim vrijednostima demokracije i slobodnog tr~iata. Ono ato Zapad propagira kao univerzalizam ostalima je, naj eae, imperijalizam. Ideja je  ameri kog univerzalizma oduvijek bila ~elja za dominacijom i naravno ~elja za profitom. Dok su njeni graani, uvjereni da ~ive u najsigurnijoj zemlji na svijetu, bili zabavljani putem masovne kulture i medija, dotle su njihove voe, s ciljem za ato veim profitom, operirali u drugim naj eae naftom bogatim zemljama. Svoje su akcije pravdali idejom  humanog interveniranja (Beck, 2004). Zapad oru~jem i prisilom ~eli ne-zapadnim zemljama pokazati va~nost i zna enje temeljnih ljudskih prava. Takvim svojim ponaaanjem, svojom nepodnoaljivom dominacijom, SAD su  hranile nasilje kojim je ostali svijet pro~et a time i teroristi ku maatu koja se krije u svima nama (Baudrillard, 2003). Mediji su, u toj situaciji, na strani vladajuih elita. `titei njihove interese oni zagovaraju nu~nost homogenizacije graana zapadne demokracije. Mediji, manipulirani profitom, nekriti ki i neobjektivno izvjeatavaju o zbivanjima u svijetu i na taj na in postaju fitilj koji stvara masovnu histeriju i paniku (Niniah, 2004). Zanimljivo je to da su ameri ke vlasti joa 1994. godine dobile provjerene informacije o pripremanju velikih napada na SAD, o umijeaanosti Saudijske kraljevske obitelji u financiranje teroristi kih organizacija (posebice Hamasa). Bijela kua, zbog prijateljskih i financijskih (nafta) veza, nije ~eljela pokrenuti nikakvu istragu na temelju tih informacija. Na kraju se ispostavilo da su ak 15 napada a, od ukupno 18, 11. rujna bili upravo dr~avljani Saudijske Arabije (Deren inovi, 2005). LAKA META Minimalna dr~ava, sloboda i jednakost opeprihvaeni su ideali u Zapadnom svijetu koji zagovara ideju ljudskih prava.  Neko je ljudsko pravo skupina eti kih sloboda, zahtjeva, moi i imuniteta koji zajedno konstituiraju neki sustav eti ke autonomije koju ima neki pojedinac kao ljudsko bie vis-a-vis dr~ave (Wellman, 1992: 64). Sloboda se shvaa kao temeljno ljudsko pravo koje pripada svakom ovjeku. Ona se, u politi koj teoriji, definira kao odsutnost vanjske prisile i mogunost samoodreenja subjekta osloboenog vanjskog odreenja (Leksikon temeljnih pojmova politike, 1990). J. S. Mill navodi da je ovjek slobodan kada ostvaruje svoje dobro na vlastiti na in ali samo dok svojom slobodom ne sprje avamo druge da ostvare to isto. Na taj se na in mo~e ostvariti liberalni ideal jednakosti u slobodi. U poimanju slobode, navodi Berlin, ovjek ne mo~e ostati apsolutno slobodan ve on mora odustati od jednog dijela svoje slobode da bi sa uvao ostatak. Minimum koji ovjeku treba ostati jest onaj od kojeg ovjek ne mo~e odustati bez da povrijedi bit svoje ljudske prirode. U liberalno-demokratskom poretku naglasak je na negativnoj slobodi koja za svoje ozbiljenje tra~i minimalnu dr~avu. Dr~ava se tu shvaa kao nu~no zlo koje se nema pravo mijeaati u privatni ~ivot pojedinca osim, i to je ono klju no u danaanjoj situaciji, u slu aju zaatite pojedinca. Na temelju tih ideala zapadno liberalno demokratsko druatvo sebe predstavlja ostalom svijetu kao otvoreno, pluralno, multikulturno i tolerantno druatvo. Sva ta najva~nija obilje~ja Zapada terorizam koristi u svoje svrhe. Intrinzi ne slobode demokratskog druatva ine teroristi ku propagandu regrutiranja i organiziranja jednostavnijim (Wilkinson, 2002). Pokazalo se da terorizam bolje uspijeva u otvorenim i pluralnim druatvima, nego u totalitarnim re~imima u kojima se kontrolira sve i svakoga (Niniah, 2004). Upravo su se sva ta prava, slobode i modeli demokracije koje je Zapad, svojim humanitarnim interveniranjem, ~elio preslikati na itav svijet, pokazala kao najva~niji elementi koji su zapadnu demokraciju pretvorili u laku metu teroristi kih napada. OSLOBAANJE OD SLOBODE Zbog stalne opasnosti od teroristi kih napada, pojedinac liberalne demokracije osjea strah, nesigurnost i opasnost za svoj ~ivot. On u suvremenom svijetu tra~i sigurnost i zaatitu.  Masovna neuroza naaeg doba je agorafobija; ljudi se groze dezintegracije i premale koli ine upravljanja: oni tra~e, poput Hobbesovih ljudi u prirodnom stanju koji nemaju gospodara, zidove koji bi zadr~ali pobjeanjeli ocean, red, sigurnost, organizaciju, jasne i prepoznatljive autoritete, oni su uznemireni mogunoau postojanja prevelike slobode koja ih ini izgubljenima u ogromnom, neprijateljskom vakuumu, u pustinji bez putova orijentira i ciljeva (Berlin, 2000:318). Takvu situaciju, u liberalno-demokratskom poretku, najbolje koriste politi ke vlasti. Iako su vlast i mo oduvijek bile usko povezane, ipak su politi ke vlasti liberalne-demokracije, podr~avajui barem formalno ideju minimalne dr~ave, mo dr~ave dr~ale dalje od privatnog ~ivota pojedinca. Danas, u vremenu ope nesigurnosti, politi ke vlasti smatraju da se, iz sigurnosnih razloga, imaju pravo mijeaati u privatni ~ivot pojedinca. One svoj legitimitet za takve postupke izvla e upravo iz ideje minimalne dr~ave po kojoj se vlast ne smije mijeaati u privatni ~ivot i slobodu graana, osim, i to je ono klju no u danaanjoj situaciji, u slu aju zaatite pojedinca. Tako da danas u slobodnim demokratskim dr~avama imamo legitimno ograni avanje nekih ljudskih prava u ime zaatite i sigurnosti. Matulovi navodi kako se kod ograni avanja ljudskih prava mora uzeti u obzir opseg i jakost ljudskog prava koji se ~eli ograni iti te da postoje dvije vrste odgovora na pitanje o mogunosti ograni avanja nekog ljudskog prava. Prvi se odgovor zasniva na stavu da su ljudska prava prima facie prava ato ozna ava da se neka prava mogu ograni iti ako bi njihovo koriatenje imalo za posljedicu nepoativanje nekog drugog ljudskog prava ili moralne vrijednosti. Drugi se odgovor vodi idejom da su neka ljudska prava apsolutna pa se kao takva ne mogu se ograni iti i moraju se poativati bez iznimaka. Kao primjer tih apsolutnih prava Matulovi navodi, pozivajui se na Harta, pravo na slobodu i, pozivajui se na Rawlsa, pravo na najairi potpuni sustav jednakih temeljnih sloboda koji je kompatibilan s jednakim sustavom sloboda za sve. U iznimnim okolnostima ili u izvanrednom stanju (koje je G. Bush proglasio 2001. u SAD) meunarodnopravni dokumenti (Meunarodni pakt o graanskim i politi kim pravima i Konvencija o zaatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe) navode da postoje pravila o ograni avanju ljudskih prava. U tim se dokumentima naglaaava da ljudska prava, koja su zajam ena meunarodnim ugovorom i obi ajnim pravom, a to su pravo na slobodu mialjenja, vjeroispovijedi, pravo na ~ivot, zabrana mu enja, i u tako iznimnim okolnostima ne smiju biti dovedena u pitanje. Takoer se navodi da takvo stanje ne smije dopuatati diskriminaciju na temelju rase, spola, jezika, religije ili socijalnog podrijetla (Deren inovi, 2005). Unato  tim opeprihvaenim meunarodnim dokumentima, politi ke vlasti zapadne demokracije, pozivajui se na ideju dobrobiti, legalnim putem ograni avaju neka temeljna prava svojim graanima. Dworkin naglaaava da ako netko ima pravo na neato tada je pogreano da mu vlada osporava to pravo ak i ako bi bilo u opem interesu da tako ini. To  oslobaanje od slobode koje uspjeano provodi politi ka vlast dovodi u pitanje itav demokratsko liberalni sustav i sva prava koja pojedinci u tom sustavu trebaju imati. DR}AVNI TERORIZAM Pojam  terorizam prvi se put pojavio u politi kom govoru prilikom opisivanja strahovlade koju je u Francuskoj uspostavio jakobinski re~im ato ukazuje da se prvo shvaanje terorizma odnosilo na slu aj dr~avnog terorizma (Primorac, 2006). Primorac navodi kako je u suvremenom svijetu dosta teako ukazati na dr~avni terorizam jer su sve rasprave o terorizmu usmjerene na nedr~avni i protudr~avni terorizam. Dr~ava, jer se shvaa kao utjelovljenje na ela reda i legitimiteta, na jednostavniji na in mo~e opravdati neki svoj in kao legitimno opravdan. Ako se i primijeti da slu~be sigurnosti ili pak vojska ini ono ato se mo~e definirati kao terorizam dr~ava takva djela uvijek opravdava time da su izvraena u ime dr~ave i u ime legitimnih dr~avnih ciljeva i sigurnosti graana (Primorac, 2006). Najpoznatiji i najuo ljiviji oblici dr~avnog terorizma je*,.RTVXZ\l0 N V n  诧zjZjMjzjzZjMjZzMzMzh'S6CJaJmHsHhXh 6CJaJmHsHhXh6CJaJmHsHhXh296CJaJmHsH"hXh2956CJaJmHsHhXhmHsHh29mHsHhXh4mHsH&jh40J5CJUaJmHsHh5CJaJmHsHh4`5CJaJmHsHh4h45CJaJmHsHh(mHsHVXZ\ln ^R"""2" $dha$gd]dhgd' $dha$gdK$ dha$gdL $dha$gdL$a$gdL$a$gd4gd:NrvPv 6 8 \^@nvnfn^n^V^hN`mHsHhh4mHsHhmHsHhu mHsHhXh(6CJaJmHsHhXh 6CJaJmHsH"hXhN56CJaJmHsHh4`6CJaJmHsHhXh296CJaJmHsHh6CJaJmHsHhXh6CJaJmHsHh'S6CJaJmHsHhXhN6CJaJmHsHtzBnT,, (24>@LNTVӻӻӳӎ~hTmHsHh'SmHsHhXh)wgmHsH h|"1h|"1hmHsHh|"1h|"1mHsHh|"1mHsHh6mHsHhf mHsHh3mHsHhXh/mHsHhTZh#6mHsHhXhNmHsHhXh#mHsH.VZR^`btv  J """"2"6"r"""0#2##ǿϿϷϿϯϷϤ훒~vjvbWvh` h` mHsHhf mHsHh` h` 6mHsHh` mHsHhmHsHhXh)wg5mHsHh5mHsHh6ik5mHsHhXhmHsHhKmHsHh'SmHsHh|"1mHsHhTmHsHhXh(mHsHh6mHsHhXh)wgmHsHhXhNmHsHhmHsH!2"8"%+,l4667F99??AVE|LPJT@VRZTZ[[__dhgdJ; $dha$gdp $dha$gdKdhgdK $dha$gdL##$6$8$b$*%V'X''''6($)t)))&***+ +"+&+.+6+B++,,1142d2v244L4f4j4l4ǿǿǷǯϤǙϤϤ~~sshshXhmHsHhXh8T?mHsHhCXmHsHhXhBX mHsHh'SmHsHhXhG}]mHsHhXh/mHsHh6>mHsHhN`mHsHhh4mHsHhadmHsHhXh)wgmHsHhf mHsHhf 6mHsHh` mHsHh$;h` 6mHsH(l444 5"5,5l5z5~5555556$6&6<6J6L6N6j6ʪqqP9,hXhX0JCJOJQJ^JaJmHsH@jhXhXB*CJOJQJU^JaJmHphsH;hXhX0J5B*CJOJQJ\^JaJmHphsH5hXhX0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH>jhXhX0JB*CJOJQJU^JaJmHphsHhXhXmHsHhKmHsHh|"1mHsHhXh8T?mHsHhamHsHhBmHsHj6|6~666666666667(7>7d77777ϯyncXcMXEX=5XMXhLmHsHh6mHsHh|"1mHsHhXhhmHsHhXhmHsHhXh8}mHsHhXhG}]mHsH5hXh0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH5hXhX0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH>jhXhX0JB*CJOJQJU^JaJmHphsH,hXhX0JCJOJQJ^JaJmHsH2hXhX0J5CJOJQJ\^JaJmHsH7848B8D8R8V8888B9D9F9999:::>;L;;;;;<< ==R========???????AA꺮⣛ڛzzhXhy mHsHjhL0JUmHsHhTZmHsHh'SmHsHhXhhmHsHh'Sh5mHsHhLmHsHhXh5mHsHhXh8}5mHsHhKmHsHhJ;mHsHhXhmHsHhXh8}mHsH-AAdBBBBBBBBBCCCDZDTEVE`EE FFFFGdGGGGG H>H^HHI I|IIXJzJ⚒zrjh&<mHsHhhFmHsHhimHsHhtmHsHh mHsHhXh(mHsHhXhG}]mHsHhLmHsHhXh6mHsHh> 6mHsHhXhmHsHhXmHsHhumHsHh< @mHsHh&<mHsHhhFmHsHhB}wmHsH$:VV@VZVVVVVVVWWWWWe~eeeexfzf|fffĸ}rfZfrhXh6mHsHhXhy 6mHsHhXhy mHsHhmHsHhXhXmHsHhXhhmHsHh> mHsHhXhG}]5mHsHht5mHsHhXhh5mHsHh5mHsHhph'mHsHh?mHsHh<mHsHh'mHsHh.mHsHh fmHsH!__H`J`dg`oquuuuuvvzx|xd~́&܋ $dha$gdCl $dha$gd $dha$gdL $dha$gdMffgj0jll mmmo^p`pqqtBuuuuuuvv(vDvXvv$x8xdxlxpxtxxx߸ȬȌȸueuYuh?CJaJmHsHh_h_6CJaJmHsHh_h_CJaJmHsHh_mHsHhXhXmHsHhXh;x5mHsHh5mHsHhXh*F+5mHsHh> mHsHhmHsHhXh;xmHsHhXhh6mHsHhXhhmHsHhXhy mHsHhXhmHsH"xx|xy0zVzfzvz|zz{{{{{{{{6|||^~b~d~z~|~~~~ȀRʁ́4n΅º²Ҫʗ匄xlhXh;x6mHsHh> h;x5mHsHhTmHsHhXhmHsHhtmHsHhXh &mHsHh &mHsHh?mHsHhumHsHh< @mHsHhpmHsHhSmHsHhXh(mHsHh> mHsHhXh;xmHsHh_mHsH*($&ڋ܋ދ@B02d‘Α$nz֓ܓ6LĸޭӢޚޒފzzrzfz^hSmHsHhRkThRkT6mHsHhmHsHhRkTmHsHhkmHsHh:mHsHhNrmHsHhtmHsHhXhmHsHhXh(mHsHh> CJaJmHsHhXh;xCJaJmHsHhXh&'fmHsHhXh;xmHsHhXh;x5mHsHhXhmHsH!܋ދ$$&JL(X246bd& $dha$gdCl $dha$gd.S $dha$gdhdhgd $dha$gd $dha$gdL”Ҕ6>@f:R"r0|ƠР$&H赪ȵvhClh&'f5mHsHh 5mHsHhXh;x6mHsHhXh&'fmHsHhImHsHhXh:mHsHhXh;xmHsHhZC]mHsHhmHsHh\mHsHhmHsHhRkTmHsHh:mHsHhkmHsHh;mHsH,HJxz"ƣ&(6Jfh`L\VX`vƾήήή}rg_ghClmHsHhXhJjmHsHhXh]mHsHUhImHsHhXh&'fmHsHh$;h]5mHsHhWhHmHsHh}(mHsHh]mHsHhhmHsHhhmHsHhmHsHhZC]mHsHh|mHsHhmHsHhN`mHsHh$;mHsHhh5mHsH%su autoritarne vlade i totalitarni re~imi. Svojom tajnom policijom, koja zapravo i nije tajna, provode represiju i kontrolu nad graanima. Kontrolira se i nadzire privatni i javni ~ivot svakog pojedinca. Graanin je, koji ~ivi u takvom totalitarnom sustavu, svjestan da je ~rtva dr~avnog terorizma. Mnoge su se liberalne dr~ave slu~ile dr~avnim terorizmom u razli itim situacijama ali je taj terorizam bio ograni enog razmjera i ograni enih ciljeva. Nedostatka kontinuiteta ali i vjera graana u ustavno zagarantirane slobode i prava, osiguravalo je da takav dr~avni terorizam bude neuo ljiv. Primorac naglaaava da je upravo taj neuo ljivi dr~avni terorizam najpodliji oblik terorizma jer se zasniva na obmani i prijevari vlastitih graana.  S moralnog stajaliata, svaki je terorizam veliko zlo. No, sve ato se mora osuditi kao veliko zlo ne mora biti zlo u istom stupnju. Dr~avni je terorizam znatno vee zlo negoli terorizam kojim se slu~e nedr~avni imbenici.. (Primorac, 2006: 60). Dr~avni je terorizam vee zlo jer dr~ava, koja bi trebala pru~ati sigurnost, red i pravdu svojim graanima, provodi teror nad njima. Primorac navodi kako dr~ava kada koristi terorizam djeluje u tajnosti za razliku od nedr~avnih imbenika koji svoja teroristi ka djela javno priznaju i preuzimaju odgovornost za njih. Ako dr~ava i prizna umijeaanost u teroristi ko djelovanje ona ga naj eae pravda kao legitimni in ratovanja ili kao odmazdu. Kao razlog zaato je dr~avni terorizam vee zlo navodi se i to da su dr~ave, za razliku od nedr~avnih imbenika, potpisnice razli itih deklaracija i meunarodnih sporazuma koji zabranjuju teroristi ko djelovanje. Kada se dr~ave izravno ili neizravno slu~e terorizmom, navodi Primorac, one time krae meunarodne sporazume. Kao i svaki oblik terorizma tako i dr~avni terorizam za svoje suradnike ima medije. Putem medija, koji u veini slu ajeva reagiraju samo i isklju ivo na novac, politi ke vlasti potpiruju osjeaj domoljublja, ideal zajedniatva i sigurnosti. Graanin, obmanut uzviaenom idejom idealnog, dobrog i pravednog MI daje svoju potporu politi koj vlasti glede kontrole i nadziranja. Svaka politi ka vlast, koja kao sredstvo za svoje ciljeve koristi kontrolu, nadziranje i prisilnu homogenizaciju postupno se pretvara u oblik politi ke vlasti poznat pod nazivom dr~avni terorizam. TKO JE NEPRIJATELJ ? Beck navodi kako je klju no pitanje, u suvremenom svijetu, tko i na temelju kojih kriterija definira tko je a tko nije nadnacionalni terorist? Prema stanju stvari, nastavlja on to ne ine ni suci, ni meunarodno sudstvo, ve mone dr~ave i vlade. One na taj na in opunomouju same sebe i odlu uju (bez nadzora) tko je njihov terorist, njihov Bin Laden. Graanin je zapadno liberalne demokracije do sada svoj identitet gradio na temelju masovne kulture. Danas, u vrijeme ope nesigurnosti, on uvia kako mu taj identitet nije dovoljan. On tra~i neki novi identitet, a time i neku novu sigurnost i novo zajedniatvo. Huntington ka~e da mi znamo tko smo tek kada znamo tko nismo i esto tek kada znamo protiv koga smo. Stara paradigma  podijeli pa vladaj joa uvijek uspjeano funkcionira. Osjeaj se zajedniatva i sigurnosti oduvijek postizao identificiranjem vlastite grupe i identificiranjem neprijatelja. Dr~avna vlast zapadne demokracije javno iznosi i propagira podjelu na MI  ONI, a pojedinac, u strahu za vlastiti ~ivot, spremno prihvaa tu podjelu. Vlast na taj na in dobiva legitimno pravo da kontrolira, nadzire, zatvara, ispituje pa ak i ubije svakog pojedinca koji joj se ini potencijalno opasnim. Svaka osoba koja se ne uklapa u model osobe, kakav je vlast zapadne demokracije zamislila da njeni graani trebaju izgledati, ponaaati ili misliti, postaje neprijatelj. U ime slobode i demokracije, takva dr~avna vlast, zapostavlja i gazi temeljna ljudska prava kao ato su jednakost ili pravo na razli itost. Masa koja se sastoji od neko gorljivih zagovornika slobode, jednakosti i tolerancije, sada zatvara o i. Ti  slobodni graani sada aute i di~u palac gore za kontrolu, mu enje i zatvaranje svakoga tko je imalo sumnjiv po kriterijima dr~avne vlasti. Strah za vlastiti ~ivot postaje ja i od ~elje za svim onim idealima na kojima se temelji liberalna-demokracija.  U kolektivnoj histeriji koja je zahvatila sve pore modernog druatva, svjedoci smo jedinstvenog paradoksa u kojem smo mi istodobno policajci du~ni motriti ponaaa li se netko u naaoj okolini sumnjivo ali smo i sumnjivci podlo~ni nadzoru onih koje i sami nadziremo (Deren inovi, 2005:4). Posljedice neadekvatnog kriterija kojim se neprijatelj definira jednostavno kao zlo i mo~e biti bilo tko bilo gdje dovodi do tragi nih posljedica. Nakon teroristi kog napada u Londonu 2005. stradao je nedu~ni Brazilac Jean Charles de Menzes. Njega je ubila britanska policija radi sumnje da je terorist. Svoju su sumnju pravdali time ato je on bio tamne puti i ato je nosio kaput iako je bilo ljeto. Nakon ato ga je policija upozorila da stane, a on se ogluaio na nareenje, policija ga je s pet hitaca u potiljak, bez prevelikog promialjanja, ubila (Deren inovi, 2005). Nisu razmialjali o tome da kao stranac ne razumije engleski jezik ili da nosi kaput zato jer nije navikao na prohladno vrijeme jer je rodom bio iz Brazila. Slobodan pojedinac, na taj na in, postaje igra ka u rukama politi ke vlasti jer ako nije s njima protiv njih je. Stav koji se brzinom munje airi Zapadom glasi da svaki lan nekoga MI mo~e lako postati lan nekoga ONI, samo ako iska~e kritiku ili neslaganje s dominirajuom paradigmom da su teroristi najvea opasnost koja im prijeti. Pojedinac, u strahu za vlastiti ~ivot i u ~elji za sigurnoau, prihvaa takvu paradigmu kao jedini izbor.  Prijetiti ovjeku progonom ako se ne prikloni ~ivotu u kojem on ne slijedi ciljeve koje je sam izabrao; zatvoriti pred njim sva vrata osim jednih, bez obzira koliko mu to sjajnu budunost otvaralo, ili koliko dobrohotni bili motivi onih koji su to uradili, jest grijeh protiv istine da je on ovjek, bie koje treba ~ivjeti svoj vlastiti ~ivot (Berlin, 2000:230). Sve to dovodi do stvaranja emocionalne i iracionalne zajednice straha koja lako postaje plodno tlo za radikalne akcije (Beck, 2004). KAKO SE BORITI PROTIV TERORIZMA? Moralna superiornost ili moralna istoa onih koji se bore protiv terorizma klju an je uvjet uspjeane borbe protiv terorizma. Ona dr~ava koja je upletena u terorizam jer se slu~i terorizmom ili daje pokroviteljstvo teroristi kim skupinama ili im pru~a (financijsku ili vojnu) pomo ili podr~ava druge dr~ave koje su to inile nema moralni status superiornosti neophodan za moralnu kritiku terorista i terorizma (Primorac, 2006). Nakon napada na WTC predsjednik SAD dobio je sve ovlasti za poduzimanje svih nu~nih mjera, uklju ujui i uporabu oru~anih snaga za zaatitu od terorizma, kako u zemlji tako i u inozemstvu (te je ovlasti do tada imao Kongres). Kao posljedica toga danas predsjednik SAD ima ovlasti zatra~iti zadr~avanje svake osobe za koju se vjeruje, ak samo na temelju indicija, da surauje ili bi mogla suraivati s teroristi kim organizacijama. Te se osobe zatim transportiraju u X-Ray kamp u mornari koj bazi Guantanamo na jugoistoku Kube. Njima su oduzeta, ustavom i meunarodnim pravom, zajam ena ljudska prava kao ato su pravo na slobodu, pravo na poateno suenje i ovje no postupanje (Deren inovi, 2005). Iako je proglaaen rat protiv terorizma, teroristima se, koji su uhvaeni i zatvoreni, ne daje status ratnih zarobljenika. Razlog je taj ato ratni zarobljenici, po meunarodnom zakonu, imaju pravo kako na suenje tako i na ovje no postupanje. Zbog takvog ponaaanja Baudrillard navodi da se danas borba protiv terorizma mo~e opisati na jednostavan na in  terorom protiv terora . Dr~ave, naravno, imaju pravo na borbu protiv terorizma, ali nemaju pravo na neograni enu slobodu u svom djelovanju jer to dovodi u pitanje itav moralni okvir unutar kojeg su izgraeni meunarodni zakoni. Pravne i legitimne dr~ave posjeduju neke norme, pravila i deklaracije koje su potpisale i kojih se trebaju pridr~avati bez obzira na neprijatelja. O2 Keefe navodi da borba protiv terorizma treba ostati u okvirima zakona i dosljedna teoriji pravednog rata ako ne ~eli biti izjedna ena s terorizmom.  Nema sumnje da terorizam predstavlja izazov nekim od naaih temeljnih moralnih uvjerenja, da brutalno zabacuje neke nadasve va~ne moralne distinkcije. Stoga otpor terorizmu mo~e i treba biti ponajprije motiviran moralnim razlozima (Primorac, 2006: 66). Terorizam kao takav ne te~i uniatenju protivnika nego njegovom poni~enju jer ~eli potaknuti protivnika na pogrjeaku. To je izazov slabijega ja emu kojim se ja ega ~eli natjerati na pretjeranu uporabu sile kako bi se protiv njega izazvalo gaenje i pobuna (Venner, 2005). Wilkinson navodi kako je opasna iluzija vjerovati da se liberalna- demokracija mo~e  zaatititi suspendiranjem ljudskih prava i sloboda. Svi mi znamo, navodi on, da ta svrsishodnost ograni avanja sloboda ima samo jedan put, a to je put u represiju i diktaturu. Politi ka se vlast liberalne-demokracije, radi takvog svog ponaaanja, pravda izvanrednim okolnostima i opasnoau od terorizma. Dogaa se to da ona (ne)svjesno dokida samu sebe jer dokida sva ona prava i ideale na kojima je zasnovana.  & sva ljudska prava imaju neki racionalni temelj u nu~nim uvjetima ili potrebama ljudskog injenja, tako da ih nijedan ljudski djelatnik ne mo~e poricati ili kraiti osim po cijenu proturje nosti (Gewirth,1992:125) U borbi protiv terorizma potrebna je kombinacije triju modela: upotreba politike i diplomacije, provoenje zakonskog sustava i kaznenog zakonodavstva i tek na kraju vojna snaga. Tra~i se izbjegavanje pretjerane reakcije i ope represije, a naglasak je stavljen na potrebu djelovanje u okvirima zakona. Sve tajne obavjeatajne slu~be i druge institucije i agencije koje su uklju ene u borbu protiv terorizma trebaju biti pod stogom kontrolom civilnog druatva i izabrane vlasti. Jedino na taj na in borba protiv terorizma mo~e postati uspjeana bez opasnosti za demokratsko-liberalni poredak (Wilkinson, 2002). SIGURNOST I(LI) SLOBODA Kada se neprijatelj naziva  zlo (osovina zla) i karakterizira na na in da on mo~e biti bilo tko i bilo gdje, namee se pitanje kako ga pobijediti? Kakvu korist, zapravo, politi ke vlasti imaju od pobjede nad njim? Sada im je on ( a i uvijek su postojali nekakvi manje ili viae opasni neprijatelji) straano jak argument za provoenje kontrole, oduzimanje slobode i nadgledanja svojih graana. U Velikoj Britaniji postavljeno je 4,2 milijuna nadzornih kamera ili jedna kamera na 14 osoba. Svijet postupno postaje globalni  Big brother u kojem e postojati apsolutna kontrola i nadziranje nad svakim pojedincem. Ako se takva tendencija nastavi, navodi Beck, u zemlji Kipa Slobode, ali i u drugim demokratskim zemljama, viae nee biti neprisluakivanih telefona, nekontroliranih e-mailova ili openito nekontroliranih pojedinaca. Danas je opravdanje antiterorizam no takva se ekspanzija moi, u svako doba, mo~e primijeniti i za sve druge mogue svrhe. Suvremena zbivanja ukazuju kako se zanemaruje ljudsko pravo na privatnost. To pravo osigurava pojedincu stanje nepoznatosti, nepromatranosti i tajnosti (Wellman, 1992). Dr~ava bi trebala, ako se naziva minimalnom i zagovara distinkciju javne i privatne sfere, svakom pojedincu, osigurati to pravo. Iako se neka ljudska prava (sloboda govora, tiska) mogu ograni iti ako bi se uo ilo da njihovo vraenje dovodi do nepoativanje nekog drugog ljudskog prava ili moralne vrijednosti postavlja se pitanje tko odreuje ta ograni enja? Ako je dr~avna vlast ta koja odreuje ograni enja zaboravlja se da su sloboda govora, javnost i sloboda tiska glavno sredstvo protiv tiranske i korumpirane vlasti a na ato je upozorio joa J. S. Mill. Danas Zapad sve viae postaje ono ato je Istoku prije malo godina prigovarao. Njegove dr~ave postaju zatvorene i strogo kontrolirane utvrde u kojima se ~eli znati sve o vanjskom i unutarnjem neprijatelju. Liberalna globalizacija po inje se ostvarivati upravo kroz svoju suprotnost: policijsku globalizaciju posvemaanje kontrole i zaatitnog terora (Baudrillard, 2003). U doba globalizacije takvo je ponaaanje politi kih vlasti tu~no, ali je takvo ponaaanje opeprihvaeno jer legitimno izabrane politi ke vlasti to nameu kao nu~no. Sigurnost postaje najva~niji imbenik koji nadvladava sve ideale demokratskog poretka pa i samu slobodu. injenica je da su neprijatelji uvijek postojali i da e uvijek postojati, bez obzira je li rije  o stvarnim ili izmialjenim neprijateljima. ovjek nikada, a posebice sada u globalnom svijetu, nee moi biti siguran. Sada on svoju slobodu, svoje temeljno ljudsko pravo daje samo za osjeaj prolazne i nesigurne sigurnosti.  Prije gotovo 250 godina Benjamin Franklin je upozorio da oni koji se odri u esencijalnih sloboda da bi dohvatili malu, prolaznu sigurnost ne zaslu~uju ni slobodu ni sigurnost (Beck, 2004:372). TERORIZAM ILI LIBERALNA-DEMOKRACIJA? Predvodnica liberalne demokracije javno je objavila rat protiv terorizma. Ako se takav oblik sukoba mo~e smatrati ratom onda treba naglasiti da je rat promijenio svoja obilje~ja. Teroristi ke organizacije za cilj nemaju osvajanje zapadno demokratskih zemalja, u biti, vojno nisu sposobne za takvo ato (ipak ih je Zapad naoru~ao pa je zato i upoznat s kojim oru~jem te organizacije raspola~u), a predvodnica liberalne demokracije nije objavila rat nijednoj suverenoj dr~avi nego jednostavno terorizmu. Koliko god je terorizam sastavni dio suvremenog svijeta on je stalna igra ~ivaca jer nitko ne zna, osim terorista, kada i gdje e se izvraiti napad. Tu je klju na distinkcija rata i terorizma jer se u ratu prije napada oglase sirene koje upozoravaju na napad. Kod terorizma sirena nema, postoji samo ia ekivanje i nadanje da se nee dogoditi baa sada i baa nama. Osjeaj gubitka kontrole nad vlastitom sudbinom najvea je mora suvremenog ovjeka liberalne-demokracije koji je navikao upravljati, koliko se to uope mo~e, svojim ~ivotom. Temeljni je cilj terorista, koji su usmjereni na zemlje zapadne liberalne demokracije, dokinuti pro  zapadnu hegemoniju. Teroristi ~ele poniziti suparnika, u ovom slu aju zagovornike liberalne-demokracije, ~ele ga raniti tamo gdje je najosjetljiviji i pogoditi tamo gdje je najponosniji. Koristei nevine ~rtve kao sredstvo za postizanje svojih ciljeva oni ukazuju da su spremni na sve i da im moralne vrijednosti, ideali ljudskih prava ili na ela pravednog rata niata ne zna e. Takvim moralnim nihilizmom i nepoativanjem pravila igre teroristi izazivaju svoje suparnike, zagovaratelje liberalne-demokracije, da pogrijeae i pogaze one ideale radi kojih se bore. Svaki put kada se u borbi protiv terorizma neki ideal liberalne-demokracije prekrai terorizam pobjeuje a liberalna-demokracija gubi. Danas izgleda kao da vlasti liberalne-demokracije, jer ne vide druga iji na in borbe u novonastaloj situaciji, pristaju na igru koju kroje teroristi. Radi sigurnosti, vlasti liberalne-demokracije dovode u pitanje slobodu vlastitih graana, ideju minimalne dr~ave, tra~e kontrolu, nadgledanje. Sumnja se na opasnost od unutarnjih neprijatelja, svatko je potencijalni sumnjivac. Zatvaranja, mu enja i sustavna kontrola provode se na temelju indicija, a sve se to pravda politi kom svrhom borbe protiv terorizma. Ako sada analiziramo shvaanje terorizma kao sustavne upotrebe zastraaivanja koja za cilj ima prisiliti pojedinca da u ini neato ato ina e ne bi u inio onda se namee pitanje tko to provodi institucionalni teror protiv slobodnih graana Zapadnog svijeta? Ne postoji veza izmeu terorizma i liberalne-demokracije kao ato i ne postoji mogunost koriatenja teroristi kih metoda od strane liberalne-demokracije. Terorizam poniatava sve vrijednosti, ideale i slobode koje bi trebala jam iti liberalna-demokracija pa tamo gdje se potencijalno skriva terorizam nema mogunosti za liberalnu-demokraciju. Nadu ipak budi svaki onaj pojedinac koji u ime tih ideala prigovara liberalno- demokratskoj dr~avi kada uo i da je skrenula s puta onih vrijednosti na kojima je izgraena. On oatro kritizira terorizam i ne dopuata mogunost njegovog moralnog opravdanja ali kritizira i svoju legitimno izabranu vlast kada uo i da ona ne djeluje onako kako bi trebala. Borba protiv terorizma neupitna je i nu~na ali je potrebno naglasiti nu~nost o uvanja slobode pojedinca kao i drugih najviaih vrijednosti liberalne-demokracije. Jedino e na taj na in borba protiv svakog oblika terorizma biti uspjeana. Summary Terrorism is a phenomenon that has known for the many centuries. Fight against the terrorism is old as the terrorism itself, in the new era it is get the new dimension but still no success results. Reason for that we can find in impossibility to realize a consensus what terrorism is and who terrorists are. The perception of the terrorism has been changed after the attack on the WTC and within the organization of the fight against the terrorism. That struggle today, in its effort to win against terrorist organizations leaves deep mark on the institutions and processes in liberal democracy society. A person on the West is a victim of terrorist attacks but also a victim of control and liberation of the freedom which is done by legitimate elect political governance, in the fight against terrorism. Today there is a large dangerously that liberal democracies state become a state of terrorism and takes a terrorist actions above its citizenship and all that in the name of security. Key words: Democracy, Innocence Victims, Liberalism, the Media, State Terrorism, Terrorist, West LITERATURA: Baudrillard, J. (2003) Duh terorizma, Zagreb, Meander. Beck, U. (2004) Mo protiv moi u doba globalizacije, Zagreb, `kolska knjiga. Berlin, I. (2000) etiri eseja o slobodi, Split, Feral Tribune. Coady, T. (2004) Terorizam, pravedni rat i krajnja nu~da. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 25  42. Deren inovi, D. (2002) Ogledi o terorizmu i antiterorizmu, Zagreb, Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Dworkin, R. (2003) Shvaanje prava ozbiljno, Zagreb, Kruzak. Gewirth, A (1992) Osnova i sadr~aj ljudskih prava. U: Matulovi, M. (ur.) Ljudska prava, Rijeka, Izdava ki centar Rijeka, str. 105  127. Huntington, S.P. ( 1997) Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka, Zagreb, Izvori. Kant, I, (1990) Kritika prakti kog uma, Zagreb, Naprijed. Matulovi, M. (1992) Suvremena teorija ljudskih prava. U: Matulovi, M. (ur.) Ljudska prava, Rijeka, Izdava ki centar Rijeka, str. 9  140. Mill, J. S. (1918) O slobodi, Zagreb, Hrvatska politi ka biblioteka. Niniah, S. (2004) Prema definiciji terorizma. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 15  23. O' Keefe, M. (2004) Pravedan odgovor na meunarodni terorizam. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 147  169. Pettiford, L. i Harding, D. (2005) Terorizam: novi svjetski poredak, zagreb, Mozaik knjiga. Primorac, I. (1995) Terorizam i etika. Filozofska istra~ivanja, 56  57 (1-2): 291-303. Primorac, I. (2004) Dr~avni terorizam. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 57  73. Primorac, I. (2006) Etika na djelu, Zagreb, Kruzak. Young, R. (2004) Politi ki terorizam kao oru~je onih koji nemaju politi ku mo. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 25  42. Venner, D. (2005) Povijest terorizma, Zagreb, Alfa. Wellman, C. (1992) Nova koncepcija ljudskih prava. U: Matulovi, M. (ur.) Ljudska prava, Rijeka, Izdava ki centar Rijeka, str. 57  66. Wilkinson, P. (2002) Terorizam protiv demokracije, Zagreb, Golden marketing. Leksikon temeljnih pojmova politike (1990). U: Ba i, A., Prpi, I., Puhovski, }. i Uzelac, M. (ur.) Zagreb, `kolska knjiga.  HYPERLINK "http://www.unodc.org/terrorism_definitions.html" www.unodc.org/terrorism_definitions.html  Izmijenjena i nadopunjena verzija predavanja odr~anog na simpoziju Svjetski dan filozofije odr~anog u Zadru 16. i 17. studenog 2006.  Definicija preuzeta iz Coady, T. (2004), Terorizam, pravedni rat i krajnja nu~da. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 26.  Citat preuzet iz Coady, T. (2004), Terorizam, pravedni rat i krajnja nu~da. U: Coady, T. i O' Keefe, M. (ur.), Terorizam i pravednost, Zagreb, Kruzak, str. 26  27.     PAGE  PAGE 14 v.>H\026b@<xƺݯݯݧtittthXhmHsHhXh*F+mHsHhXh*F+5mHsHh6ik5mHsHhXh(mHsHhmHsHh.SmHsHhXh.SmHsHh.SCJaJmHsHh.Sh.SCJaJmHsHh% UmHsHhWhHmHsHhImHsHhXhJjmHsHhZC]mHsH%@TnRVX z~Z\dfjɺ诺褛zrjbZhkmHsHhBmHsHh &mHsHhmHsHhXh5mHsHh*F+5mHsHhXh*F+5mHsHh 5mHsHh h6ikmHsHhXh(mHsHhXh*F+CJaJmHsHhXh(CJaJmHsHhtmHsHhImHsHhXh*F+mHsHhXh*F+6mHsH#&VX |~Z\fhj t`b^`\`  $ $dha$gdCl $dha$gd  $dha$gdL:^8 : B |    P \ b l  $bdBlnrtX 24BVXZ^`ʍ}h*F+mHsHhmHsHhXhmHsHhXh &mHsHhmHsHhXhk6mHsHhXhkmHsHhImHsHhXh*F+mHsHhXhBmHsHhZC]mHsHhBmHsHhkmHsHh &mHsH/`b\^`>~Zl:<Z\^`ǻ}u}j[L@h~1CJaJmHsHhvhvCJaJmHsHhvhkCJaJmHsHhXhmHsHhImHsHh &mHsHh4`mHsHhtmHsHhXhmHsHhXh*F+mHsHhmHsHhAmHsHhkCJaJmHsHhCJaJmHsHh(zh(zCJaJmHsHh(zhCJaJmHsHh(zhkCJaJmHsH     $ D R T V \ $$$$$$$%%%((F(\(d((( )")8):)|,,ɾѾѾѫwѫѫѫk_ѫWhZmHsHhIh6mHsHhIhI6mHsHhkmHsHhXh5mHsHhXh &5mHsHh5mHsHhBhBmHsHhXhmHsHhtmHsHhXh*F+mHsHhClmHsHhImHsHhkCJaJmHsHh~1CJaJmHsHhvhvCJaJmHsH"$$$% %(|,.02X6,799:;<;>;;;t?CpG $dha$gdL \dhgd( $dha$gd & $dha$gdCl $dha$gdL,-L-j-----X..........00.202334 4644 55599:;;4;thhhCJaJmHsHhXh CJaJmHsHhXhCJaJmHsHhZCJaJmHsHhImHsHhXh &mHsHhVmHsHhvmHsHhXh?AmHsHhXh mHsHhXhmHsHhXh mHsHhZmHsHhXhmHsH$4;8;:;<;>;l;n;;;;;;;<z<<=X=Z>BBCCCCCD"D$D8D:DRDVDDD$Eʵwldld\h]kmHsHh4`mHsHhXhmHsHhAmHsHhImHsHhXh mHsHhL \mHsHhOImHsHhCmHsHhXhmHsHhXh5mHsHht5mHsHh]k5mHsHh 5mHsHhZ5mHsHhhhClCJaJmHsHh~1CJaJmHsH#$E(E*E`ElEEE.FjGpGGGXHZHHHHHI\I^IIIIIIJ6J8JJJJKZK\KrKKKL M,M.M>MDMlMnMMMfNOOOPШШ𨠘ЍhmHsHhXhmHsHh#vmHsHhmHsHhmHsHhOImHsHh-mHsHh(mHsHhM{mHsHh2mmHsHh.e1mHsHhCmHsHh]kmHsHhAmHsHhmHsH3pGIMORXU6W8W:WJWY]_______ $dha$gdL \ $dha$gdLL$dhEƀ+a$gdLPDPFPZP\PQQ2QLQbQdQrQQQQQQQ,RfRzR|RR2S4SVThT.U2UXUUUUU~VV4W6W:WJWXz[_Ƚ|lhXhl6CJaJmHsHhXh6CJaJmHsHhXh 6CJaJmHsH"hXh 56CJaJmHsHh56CJaJmHsHhZhhmHsHhZmHsHhOImHsHhmHsHh[mHsHhL \mHsHhAmHsHhmHsH*____ _4_6_\___________$`@`d``ͽͽͽ͠ueZOCOuhXh)i6mHsHhXh)imHsHhXh'DmHsHh6ikh6CJaJmHsHhXhmHsHh^mHsHhmHsHhZhZ6CJaJmHsHh.vi6CJaJmHsHhXh?A6CJaJmHsHhXh6CJaJmHsHhXhua6CJaJmHsH"hXhua56CJaJmHsHhXh 6CJaJmHsH_______f`aabcceebjbbbb cccccc d`dbdddddee6e>eɾwocXPhmHsHhXhmHsHhVhV6mHsHhyImHsHhXhV6mHsHhXhVmHsHhVmHsHhVhVmHsHh6mHsHhClmHsHhXh)i6mHsHhXh)imHsHh3GmHsHhXh'D6mHsHhXh'DmHsHhXhmHsHhXh6mHsH>eBeeeeef(f8fnPnRnxnnnnPonopooooo0p2pfpbqdqfqqм~^C5hXh0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH>jhXh0JB*CJOJQJU^JaJmHphsHhXhXmHsHhXhX6mHsHh3GmHsHhmHsHhXh6mHsHhXhmHsHh` h` mHsHh` 6mHsHh` mHsHhmHsHhClmHsHhXh'DmHsHhXh'D6mHsHqqqqqqqrrr*r4r6r8rFrNrƥnTnTnI9)hXhua6CJaJmHsHhXh6CJaJmHsHhXhmHsH2hXh0J5CJOJQJ\^JaJmHsH,hXh0JCJOJQJ^JaJmHsH>jhXh0JB*CJOJQJU^JaJmHphsH@j'hXhB*CJOJQJU^JaJmHphsH5hXh0JB*CJOJQJ^JaJmHphsH;hXh0J5B*CJOJQJ\^JaJmHphsHdq8r:rr@rBrDrFrNr.s`stvvv vvvvvvv.v &`#$gd $a$gd6gd4$[$\$a$gd4 $dha$gdLNrPrRrTrrrr*s.s^s`sbsdssPt|ttttttuuuuuuuvvvv v vvvvvvv*v,v.v2v4v@vBvθ񸬸θθΝ񇁇 hL \0JjhL \0JUjhNQUhNQh6hL \CJaJmHsHh6hL \6CJaJh6hL \CJaJh4hL \CJaJhL \CJaJh4hL \OJQJmHsHhL \OJQJmHsHhL \jhL \0JU..v0v2vJvLvNvPvRv $dha$gdL &`#$gd h]hgd]BvFvHvJvNvPvRvhXhua6CJaJmHsHhNQhL \ hL \0JjhL \0JUhA0JmHnHu,1h/ =!"#$% 'DyK )www.unodc.org/terrorism_definitions.htmlyK `http://www.unodc.org/terrorism_definitions.html'DyK )www.unodc.org/terrorism_definitions.htmlyK `http://www.unodc.org/terrorism_definitions.html@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListF@F BX Footnote TextCJaJmHsH@&@@ BX Footnote ReferenceH*R^@R 8} Normal (Web)dd[$\$CJOJQJaJ.X@!. 8}Emphasis6]O1 Xa6U@A6 X Hyperlink >*B*ph4 @R4 ]Footer  !.)@a. ] Page NumberH@rH K Balloon TextCJOJQJ^JaJ)'2+,-.67i/WXYo )   h6Tv>"t$%& '))*)))+++$,%,c./3466666d7e7=8>82;<D?E?\?]?@AAEGHKMM%M&MNDPQdSeS[T\T\WYYYYY[aa(b)beff*h+hhhhhhjnppqqttuuwwwxxy{|~VWAB7P5stsɎ)"VHbcdefghijkwx>Җ={`(mFțۜd/-֟~000000000000000000000000p0p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p00p00(0p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p00p0p0p0p0p00p0p00p0p0p0p0p0p000p0p0p00p0p0p0p00p0p0p00p0p00p0p000p0p0p0p0p0p0p000p0p00000p0000p0p0p0p00p00p0p000p0 000000p0p0p0p0p0p000p0p00p0p0p0p0p000 000p0p0p0p0p0p0000@0@0@0@0 0|@0@0@0@0Oy003My00My00@0@0My00` 02 +.67i/XYo ) *)))+++$,e7=8>82;<\?]?@AAEYY[anppqqttuuwVWAB7P5stsɎ)M900O900M900AM900M900M900M900O900M900TDM900M900M900BC@3C@C@C@O900M900(nDM900M900M900M900M900B>@3>@>@?@M90 0hDM90 0M90 0M90 00M900 DM900M900M900M900IM90 0ȈM90 0M90 0O900M900DM900M9000M900M900M90*M900M900O900M90.PM90.M90.M900M900M900M900M900M900M900|M900M900M90;!M900O900M900M90M9000M900M900M900M900$ %%%( #l4j67AzJ:V]fxxHv`,4;$EP_`>ehmqNrBvRvUXYZ\]^_`abcefgij2"_܋&$pG_dq.vRvV[dhPvW&O/nXX !(! !8@0(  B S  ?s&!s&d!s&!s&"s&&''' '-'.'`'a'c'd'k'l'|'}'''''''K()))))))****$*%*Q*R*[*\*d*e*******++++*++#,%,@,A,,,6-7-----....8993959;9<9>9?9r9s999999999::k:l:;4;R;S;[;\;^;_;;;t<u<<<<<<<==>>C?E?\?]?????@@AAAB B"BBBDDDDEE7E8E=E>E&F'FZF[F^F_FaFbFiFjFzF{FFFFFFFFFFFFwGGGGGGGH HHHEHGHJJFJGJJJKK9K:KKKcLdL~LLMM$M&MZ[[9[:[[[\\}]~]]]]]^`a a}a~a(b)b^c_c}c~cccddff*h+hhhhh[iTlnn.n/nPnQnnnnn)o*ooopppp(p)p*prrr*s+s3s4sssttttQuRu~uuuuuuuuuuwwwwxxoxqxyyyyyy zzzz~zz{{||2|T|c|d|j|k|u|w|||||||||||}}~~`aCEVX @Bcd~jlɇʇ-.Z[25_`lmʼnƉ͉̉!"STqs67OPYZ 35qt rs#$/1FGYZȎɎST~~~~ ?Aakvx=>NOȖɖіҖ hjy{NP_`'(,.45EFlm~ԙ֙ln~ҚӚDFRTYZ~Ǜțћқ p̜͜ڜۜcdxy.oFџҟ՟؟^`tuxz|*.57hi./VYno  ( )   gh56STuv=">"s$t$$&%&' '()*)))++#,%,b.c.//33446666c7e7<8>81;2;<<C?E?[?]?@@AAEEFHGHKKMM$M&MNNCPDPQQcSeSZT\T[W\WYYYY[[aa'b)beeff)h+hhhhhjjnnppqqttuuwwxxyy{{||~~UW@B67OP45rsstrsȎɎ()!"UVGHakvx=>іҖ<=z{_`'(lmEFǛțڜۜcd.o,/՟B damirjelic @R}P"m?wR}P"dd!6hIZ@i   h f BX > ( (NQ44By (!$(zX?Zp4j(}(*F+|"1.e1 W2i2h4}529::J;&<8T?< @0yChF3GWhHM>M|RwTRS.SRkT% U SXZTZ<[L \\]ZC]G}]p%^5_%_N`4`auaad&'f)wgh)i.vi6ikCl2mP=m9Go#v\wB}w+x9yvyM{8}?hz}39 nPAk$;XL/yIhTu%]kA_CJ~1S'S\u l tOvpkW;x~e<h1 &|K#B%JVeNSkOI4y^EFJjs@4 "#%&'(+17:;?@BEFGHJMN}PPP PPPPPP P$P(P*P,P0P4P6P8P:PDPLPNPRPTPVPXP^PjPvP|P~PPPPPPPPPPPUnknown damirjelicGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana5& zaTahoma"1hCF0b EQQ!4dSS2QHX ?#(TERORIZAM I LIBERALNO-DEMOKRATSKA DR}AVAKorisnik damirjelicOh+'0  0< X d p |)TERORIZAM I LIBERALNO-DEMOKRATSKA DRAVA WoERO Korisnik I orioriNormalk damirjelic 9miMicrosoft Word 10.0@ޡ @e36@l@W}M՜.+,D՜.+,T hp|   /QSA )TERORIZAM I LIBERALNO-DEMOKRATSKA DRAVA Titlet 8@ _PID_HLINKSA, X60http://www.unodc.org/terrorism_definitions.htmlX60http://www.unodc.org/terrorism_definitions.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry FKMData 1TableUQWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q