Pregled bibliografske jedinice broj: 469058
Sastav populacija riba Mostarskog blata
Sastav populacija riba Mostarskog blata // Uzgoj slatkovodne ribe u otvorenim vodama - stanje i perspektive
Zagreb: Hrvatska gospodarska komora (HGK), 2009. str. 117-125 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 469058 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sastav populacija riba Mostarskog blata
(Composition of fish populations Mostarsko blato)
Autori
Šanda, Radek ; Vukić, Jasna ; Marić, Dario ; Bogut, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Uzgoj slatkovodne ribe u otvorenim vodama - stanje i perspektive
/ - Zagreb : Hrvatska gospodarska komora (HGK), 2009, 117-125
ISBN
978-953-7622-04-6
Skup
3. savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu RH s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 04.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ihtiofauna ; Mostasko blato ; Phoxinellus pseudalepidotus ; Cobitis sp. ; Salmo sp. ; dužinski sastav populacija ; brojnost ; rasprostranjenost
(Ichthyofauna ; Mostasko blato ; phoxinellus pseudalepidotus ; Cobitis sp. salmo sp. ; population length composition ; abundance ; distribution)
Sažetak
Vode Mostarskog blata pripadaju slivu rijeke Neretve s kojom su povezane podzemnim putem. Prema povijesnim podacima su vode Mostarskog blata bile naseljene prikancem (Phoxinellus pseudalepidotus), pastrvom (Salmo farioides), mekousnom pastrvom (Salmo obtusirostris) i jeguljom (Anguilla anguilla). Do sada nije obavljeno detaljno ihtiološko ispitivanje. U rujnu 2008. godine smo detaljno istražili vode Mostarskog blata gdje je obrađeno 30 lokaliteta. Utvrdili smo prisustvo osam vrsta riba: prikanac, vijun (Cobitis sp.), oštrulj (Aulopyge huegeli), američki somić (Ameiurus nebulosus), šaran (Cyprinus carpio), pastrva, dužičasta pastrva (Oncorhynchus mykkis) i američka zlatovčica (Salvelinus fontinalis). Najšire je rasprostranjen prikanac, koji naseljava sve vode izuzev izvornih dijelova manjih pritoka. Druga najrasprostranjenija riba je vijun. Naseljena je u umjetnim kanalima te donjem i srednjem toku rijeke Lištice. Ova vrsta ima specifične zahtjeve mikrohabitata. Potočna pastrva je rasprostranjena u gornjim i srednjim dijelovima rijeke Lištice i pritokama sa stalnim vodotokom i hladnom vodom. Od triju domaćih vrsta (pastrva, vijun i prikanac) su dvije vjerojatno endemi Mostarskog blata (vijun i prikanac). Šaran, oštrulj, američki somić, dužičasta pastrva i zlatovčica su unesene vrste. Ovo je drugi nalaz oštrulja izvan njegovog prirodnog areala, koji obuhvaća Duvanjsko, Glamočko, Livanjsko i Sinjsko polje i gornji dio sliva Krke. Sve unesene vrste su nađene vrlo rijetko i za sada izgleda, da ne predstavljaju opasnost za autohtone vrste. Oštrulj, američki somić i šaran se razmnožavaju samostalno, bez pomoći čovjeka. Dužičasta pastrva i zlatovčica ovisne su o introdukciji sportskih ribolovaca. U ovom radu predstavljamo po prvi put, podatke o nekim ekološkim karakteristikama endemičnih vrsta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-079-0000000-3542 - Skraćenje uzgojnog razdoblja šarana (Cyprinus carpio) i poboljšanje kakvoće mesa (Galović, Dalida, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Ivan Bogut
(autor)