ࡱ> 68345'`zbjbj{P{P 4::f[%@@@8AAvD$D"FDFDFD!E!E!EhzY!E!E!E!E!EFDFDVqqq!EFDFDq!EqqoFDD `h^i@/b ;ll0U^mh4ǎ!E!Eq!E!E!E!E!Ep!E!E!E!E!E!E!E;f@df@ mr.sc. Jasna `ulenti Begi U iteljski fakultet u Osijeku L. Jgera 9 31 000 Osijek  HYPERLINK "mailto:jasnasulenticbegic@net.hr" jasnasulenticbegic@net.hr GLAZBENI UKUS U ENIKA OSNOVNO`KOLSKE DOBI Sa~etak `kolske godine 2006./07., stupanjem na snagu novoga Nastavnoga plana i programa za osnovne kole, otvoreni model nastave glazbe postao je zadani model prema kojem se ostvaruje nastava glazbe. U radu su razmatrana razmiljanja vezana uz aktivnost sluanja glazbe, koje predstavlja sredinju aktivnost otvorenoga modela. Rad obuhvaa i analizu anketnog upitnika koji je proveden u osje koj O` Franje Kre~me akolske godine 2007./08. meu u enicima osmoga razreda. U toj akoli nastava glazbe provodi se prema otvorenom modelu joa od akolske godine 2004./05. Svrha provedene ankete bila je ispitivanje odnosa u enika prema glazbi, s obzirom na etverogodianju primjenu otvorenoga modela nastave glazbe. Naime, sluaanjem kvalitetne glazbe razvija se glazbeni ukus te e se na taj na in pokuaati osposobiti u enike za kriti ki odnos prema glazbi. Klju ne rije i: sluaanje glazbe, nastava glazbe, otvoreni model, glazbeni ukus Uvod Stupanjem na snagu novog Nastavnog plana i programa za osnovne akole, nastava glazbene kulture, u Hrvatskoj se od 2006./07. godine provodi prema otvorenom modelu nastave glazbe. Do tada se nastava glazbe odvijala prema integrativnom modelu, za koji mo~emo rei da je svaatarski. Osnovna uloga nastave glazbe je uvoenje u enika u glazbenu kulturu, a to se ostvaruje primjenom otvorenog modela. Rezultat primjene otvorenog modela nastave glazbe trebao bi biti razvijanje glazbenog ukusa mladih kako bi u obilju glazbe kojom smo okru~eni, mogli prepoznati kvalitetnu glazbu. Polazi se od toga da  nastava glazbe mora u enika i pripremiti za ~ivot, tj. osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon akole, bude kompetentan korisnik glazbene kulture. U danaanjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno va~no. (Nastavni plan i program za osnovnu akolu, 2006: 66) `to je glazbeni ukus? U Opoj enciklopediji ukus (lat. gustus) objaanjen je kao  ... smisao za lijepo, sposobnost osjeanja za umjetni ki vrijedno, sposobnost suenja o estetskim predmetima. Na profinjenost ukusa utje e uroena dispozicija, ali i estetski odgoj. Estetski odgojena osoba trebala bi biti osposobljena da estetski prosuuje odnosno da prepoznaje  lijepo. To bi zna ilo da estetski odgojen pojedinac zna razlikovati lijepu glazbu od one koja to nije. O tome je progovorio Hanslick, prvi moderni esteti ar glazbe, u svom djelu O muzi ki lijepom. On kritizira  estetiku osjeaja, po kojoj se glazba do~ivljava kao prijenosnik osjeaja. Njemu glazba predstavlja  zvu ne pokretne forme ( die tnend bewegte Formen ), tj. lijepo u glazbi le~i jedino u tonovima i njihovim vezama, odnosno u glazbi samoj. Danaanja popularna glazba je  glazba osjeaja, tj. sve je usmjereno na buenje emocija kod sluaatelja. S obzirom da su danas mladi u slobodno vrijeme okrenuti sluaanju popularne glazbe, ona kao takva estetski ne odgaja. Stoga je u okviru nastave glazbe potrebno sluaanje lijepe klasi ne glazbe koja e svojom umjetni kom vrijednosti doprinijeti izgradnji glazbenog ukusa u enika.  Du~nost je u itelja uputiti u enike u samu glazbu, omoguiti im da osjete glazbenu ljepotu kao takvu i da shvate da ona ne le~i ni u kakvim asocijacijama, slikama, zamialjanjima, refleksijama i emocijama, nego isklju ivo u glazbi samoj. (Rojko, 1996: 155.) Integrativni model nastave glazbe U Hrvatskoj se do Drugog svjetskog rata nastava glazbe u osnovnom akolama izvodila prema modelu aktivnog muziciranja i to u svojoj najjednostavnijoj varijanti - pjevanju po sluhu. Pjevanju su se postupno dodavala ostala podru ja kao ato su glazbeno opismenjivanje, sviranje, sluaanje glazbe, stvaralaatvo i muzikoloaki sadr~aji. Nastavnim planom iz 1972. godine uveden je integrativni koncepcijski model nastave glazbe. Nastavni program iz 1972. prvi je program u kojem je aktualiziran integrativni koncepcijski model: dotadanjim aktivnostima modela aktivnog muziciranja iz prijanjih programa pridodano je sluaanje glazbe i neki muzikoloaki sadr~aji. (Rojko, 1996: 78) Takav integrativni model nastave glazbe provodio se u osnovnim akolama do stupanja na snagu Nastavnog plana i programa za osnovnu akolu iz 2006. g. U okviru njega se propisivalo glazbeno opismenjivanje, pjevanje po sluhu, sviranje, glazbeno stvaralaatvo, sluaanje glazbe i muzikoloaki sadr~aji.  Pokazat e se da takav integrativni model ne samo da nije zna io napredak u odnosu na raniji,  ist model aktivnog muziciranja, nego je u inio neato mnogo gore: pretvorio je nastavu glazbe u svaatarenje koje nu~no vodi u neuspjeh. (Isto, 78) Otvoreni model nastave glazbe Zadaa je suvremene nastave glazbe uvoenje u enika u glazbenu kulturu. To e se ostvariti primjenom suvremene odgojno-obrazovne paradigme, tj. na ina pou avanja koji e u nastavi glazbene kulture biti ostvaren primjenom otvorenog modela nastave glazbe. Otvoreni je model nastave glazbe suprotnost integrativnom modelu jer u srediate stavlja samo jednu aktivnost, a to je sluaanje glazbe. Otvoreni model zasniva se na tzv. recepcijskom modelu nastave glazbe s emancipacijskim pristupom. Takav je model nastao u Njema koj pod nazivom orijentacija na umjetni ko djelo kao rezultat oatre kritike aktivnog modela nastave glazbe. Nastava glazbe prema recepcijskom modelu ima u srediatu sluaanje umjetni ke glazbe koja e svojom vrijednosti djelovati na u enike i kao takva utjecati na formiranje glazbenog ukusa i od u enika stvoriti  sluaatelje eksperte. Emancipacijski pristup recepcijskom modelu kao podvrsta recepcijskog modela podrazumijeva sluaanje ne samo umjetni ke glazbe, ve proairenje sluaanja na sve vrste glazbe te bi kao takav trebao utjecati na u eni ki kriti ki odnos prema svim vrstama glazbe. U otvorenom modelu kojega je idejni za etnik P. Rojko, zadana je aktivnost sluaanje glazbe i usvajanje muzikoloakih sadr~aja, dok ostale aktivnosti bira sam u itelj prema svojim sklonostima ili u dogovoru s u enicima u skladu s njihovim interesima. U okviru obveznog dijela nastavnog sadr~aja, tj. sluaanja glazbe u enici e upoznati umjetni ku, narodnu, popularnu i jazz glazbu. Sluaanje glazbe kao sredianja aktivnost nastave glazbe Sluaanje glazbe je aktivnost koja prema otvorenom modelu treba imati sredianje mjesto u nastavi glazbe. Sluaanjem lijepih klasi nih dijela privla imo djecu klasi noj glazbi, a razvijanjem interesa za takvu glazbu poti emo i razvijanje glazbenog ukusa. U razredu treba njegovati aktivno sluaanje glazbe, a to zna i da emo u enicima prije sluaanja zadati zadatke o kojima emo razgovarati nakon sluaanja. Zadaci mogu biti vezani uz praenje glazbenog oblika tijekom samog sluaanja ili uz odreivanje izvoa a, tempa, dinamike, glazbenog sloga, glazbene vrste...(ovisno o dobi u enika) ili prepoznavanje naziva skladbe i podsjeanja tko je skladatelj odsluaanog glazbenog djela. Za upamivanje odreene skladbe i njezino upoznavanje potrebno je viaekratno sluaanje. Gordon (1971.) smatra da viaekratno sluaanje klasi nog glazbenog djela dovodi do njegova sve veeg dopadanja. Isto su uvrdili Getz (1966.) u svojoj studiji s predadolescentima i Bradley (1971.) na podru ju popularne glazbe. Viaekratno sluaanje nije mogue ako nije metodi ki dobro osmialjeno jer emo za posljedicu imati suprotno od onoga ato ~elimo postii: umjesto da razvijamo ljubav prema glazbi, djeca e zamrziti sluaanje glazbe jer e im ono biti dosadno. Zato je potrebno da u itelj osmisli ato e kod pojedine skladbe tra~iti od u enika. Takvo sluaanje zahtijeva od u itelja metodi ku pripremu prije sata, a ne improvizaciju tijekom sata.  Stavimo li naae u enike, osobito one iz ni~ih razreda, pred glazbeno djelo bez odreenih glazbeno relevantnih priprema  s iluzijom da e glazbeno djelo izazvati do~ivljaj na kojem emo mi dalje graditi u enikovu spoznajnu aktivnost  glazba e projuriti mimo njihovih uaiju, ne ostavivai u svijesti nikakva utiska. (Rojko, 1996: 150) U iteljima bi trebao biti cilj da u enici zapamte skladbu te da ona svojom umjetni kom vrijednosti djeluje na njih i na razvitak njihovog glazbenog ukusa. Zato je potrebna sluana analiza glazbenog djela, jer  ...sve to radimo samo zato da bismo u enika aktivirali, da bismo mu pru~ili ruku na aetnji kroz apstraktno glazbeno djelo, da bismo mu dali elemente za koje se mo~e vrae vezati njegova pa~nja. (Isto: 161) Joa se uvijek dogaa da se skladatelj ne upoznaje putem sluaanja djela ve u enjem o njegovom ~ivotu. Mnogi u itelji umjesto da u enike na nastavi upoznaju sa skladateljima sluaanjem njihovih djela, smatraju da e se oni upoznati putem biografija i u enjem najva~nijih injenica iz njihovog ~ivota. No, nije jasno zbog ega govoriti o skladatelju kad e sve o njemu rei njegova djela koja emo sluaati u razredu. Takvi u itelji umjesto da kroz sluaanje umjetni kih djela pribli~e u enicima klasi nu glazbu dovode do toga da ju u enici zamrze. Nastava glazbe treba biti relaksirajua i opuatajaa, a ne mjesto gdje emo od u enika tra~iti da nam u strahu napamet izgovore skladateljevu biografiju. U kona nici to je la~no, a ne pravo znanje o skladatelju. Jer,  ... onaj tko ne poznaje ni jednu skladbu (stavak, ariju, pjesmu  nije nu~no da to bude cijela opera) W. A. Mozarta, taj ne zna niata o Mozartu pa makar znao sve i najsitnije pojedinosti o njegovu ~ivotu i njegovim djelima  vrijedi, dakako, za svakog skladatelja! (Rojko, 2007: 79) Intenzivnijim sluaanjem i upoznavanjem klasi ne glazbe ta se glazba mo~e zavoljeti, i tako pridonijeti oblikovanju glazbenog ukusa, odnosno estetskom odgoju. Takoer, u enicima treba biti jasno da nije nu~no da im se sva klasi na glazba svia, tj. ako im se neke skladbe ne sviaju, ne zna i da trebaju generalizirati i misliti da je sva klasi na glazba loaa. Naime, spretan e u itelj pametnim odabirom skladbi doprijeti do u enika te e za svakog od njih pronai skladbu koja e mu prirasti srcu. Neke od takvih skladbi u enici su naveli i tijekom istra~ivanja koje je provedeno u O` Franje Kre~me tijekom akolske godine 2004./05. s u enicima od 4. do 8. razreda. (Tablica 1.) Tablica 1: Omiljene skladbe u enika od 4. do 8. razreda u ak. god 2004./2005. INSTRUMENTALNE VOKALNO - INSTRUMENTALNE Za Elizu, L. van Beethoven Mala nona glazba KV 525 - 3. stavak (Menuet) W. A. Mozart Scenska glazba za Shakespeareovu komediju San Ivanjske noi - Svadbena kora nica, F. Mendelsohn Album za mlade, op. 68 - Divlji jaha , R. Schumann Mali crnac pleae, C. Debussy Maarski ples br. 5 u g-molu, J. Brahms Koncert za violinu i orkestar u f-molu, op. 8 br. 4 (Zima) - 2. st. (Largo), A. Vivaldi Album za mlade, op. 68 - Radostan seljak, R. Schuman Tajanstvene prepreke, F. Couperin Na lijepom plavom Dunavu, J. Strauss Oraaar - Ples aeerne vile, P. I. ajkovski Karneval ~ivotinja - Slon, C. Saint-Sans Pizzicato polka, J. Strauss Capriccio br. 24 u a-molu, N. Pagannini Simfonija br. 40 u g-molu, 1.st, W. A. Mozart Koncert za klavir i orkestar u a-molu, 1.st., E. Grieg  Kantata o selu - Ah, to volim, J. S. Bach Strijelac vilenjak - Zbor lovaca, C. M. von Weber Ribar, V. Lisinski Lastavicam, I. Zajc Carmina burana - O Fortuna, C. Orff Carmen - uvertira, G. Bizet arobna frula - arija Kraljice noi, W. A. Mozart Ero s onoga svijeta - Zavrano kolo, J. Gotovac N. `. Zrinjski - U boj, u boj, I. Zajc Orfej u podzemlju - Can-can, J. Offenbach  Iz navedenih naslova mo~emo zaklju iti da te skladbe imaju lijepe i lako pamtljive melodije te je izbor skladbi jako va~an u razvijanju ljubavi prema klasi noj glazbi. Stoga u itelji imaju veliku odgovornost u odabiru skladbi jer izborom utje u na razvijanje glazbenog ukusa u u enika. Ne smatramo da je na nastavi potrebno s6z  < > @ B D n p ȺϫϤ~shZLh !5B*CJaJphh#&x5B*CJaJphhBT6h[ACJaJhBT6h 6CJaJhBT6h 6B*CJaJphhBT6h#&xB*CJaJphh:oh 6 hNhiWhNh:o0J>*B*phjhNh:oU hNh:ojhNh:oU h:oh>B h:ohiWhS{h:ohiWB*phh9B*ph8t@ B D $a$gd%$&dPa$gd%$&dP`a$gd%$~&dP^`~a$gd%$&dPa$gd%$a$gd%gd%.x      & + 8 ; I X _ b ~      P f x  @ øøӸӸӸӸӸ×ӁÁyÁhYHCJaJh%h[KCJaJh%hCJaJh%hCWCJaJh%hGjCJaJh%hCbCJaJh%h !CJaJh&( CJaJh<0CJaJh%hCJaJ h%h5B*CJaJph h%h !5B*CJaJph+@ P &8Pnz"8>Zbl ~Ĺ̮|pghCW5CJaJh%h%5CJaJh%h% CJaJh%hCW5CJaJh%h%CJaJhaCJaJhSCJaJh%hGjCJaJh%hCJaJh<0CJaJh%hCWCJaJh%hZCJaJh&( CJaJh%h[KCJaJh%hwCJaJ%PRTV :<B`p~̿}y}rngn}_}[n_W[gh<0h\h\hnT6 h:oh[h% h:oh% h_0 h:ohnT h<0h<0h>hnT6hnThr}h%hg5B*phhnT5B*phh%hnT5B*phh%h[5B*ph h:oh 5B*CJaJphh9Nh9N5B*phh:o5B*CJaJphh !CJaJ""##F#H#,,,- -0589 9;p>@Jgd% $`a$gdb6 $`a$gd%$a$gd% 0|,>Blnp"$&v˻˷˦zrgrh>h>B*phh>B*phhg5B*phh%5B*phh 5B*phh5B*phhnT h\h[5B*CJaJphhh>h[6h_0ha h:oh[hCEzh[6hCEzhCEz6hh hCEzhCEz h:ohCEzhCEzh\hr}(*0>Bz<(:>PRfؠ~Љ~s~kccШhCVB*phhBT6B*phhphz_B*phhz_hz_B*phhz_6B*phhz_hz_6B*phhSB*phh$B*phhz_B*phh!B*phhB*phhb6B*phhr}B*phh<0B*phh>B*phh>h>B*phh>h>6B*ph$0<h8 2!B!F!\!"""""##D#F#H######$$$̷ԯvrkrkrkgkhr} h:oh[h=h%hg5B*phh[5B*phh%h[5B*phh5B*phh>hgB*phhb6B*phhWrhWr6B*phhpB*phhWrB*phh B*phh<0B*phhr}B*phh$B*phhph$B*ph($$*%N%X%Z%\%%&&J&&&&&(F)))))***,,,,,-- --P-//^/x//0P0\000081<1>1z122ü h>&6ht h[6h\ h:oh<0h%hg5B*phh[5B*phh%h[5B*ph h9Nh AhiWh\hh hr}h>&h>B6 h:oh>Bh:oh[6 h:oh=h= h:oh[h<0224556 6"6666668899 9b9p99<<<<=t==>x??????@@ @@:@X@x@|@@@@@@@@A(AfAtAAAA>B@BFBB.ClCFFFFFG6G^GGGHht h\-hzt h Gh*9 h*9 h%hg5 h[5h%hX 5h%h[5h>&hr}h<0 h:oh[HHH(K>KKKKL LLPL\LLLFOVOOOOOP PPP&R0RvRRRRRRSSSSSS T0T~TT:U@UpUUUUUUUVVV V$V4VHVpVvVVVbW|W~WWWWWտʱոոh B h:oh h:oha!\ h:ohPahkht h:oh<0h-h<0hJhzthr} h:ohI" h:oh[h:oh[6DJHRWWWX\X^XX$$ &`#$/Ifa$gdoS$a$gdS{gdoS$a$gd% $`a$gd% $`a$gd% WWWWWWXX:X]F]N]P]j]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^!^"^)^E^F^G^H^Q^V^Z^[^d^r^u^^^^^^^^ h"8h"8h"8h[h S h Gh[h?h[6h?hc6 h Ghc h GhB)6h?hB)66Kj]]]]^)^H^a^c^d^^^^^^^ __$ &`#$/If^gdoS$ &`#$/If^gdoS$ &`#$/IfgdoS$ &`#$/If^gdoS & F$ &`#$/IfgdoS^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _ _ ___"_&_'_``F`N`P`T`V`d````````````a a aa8a>aLaTaVanaparaaaa*b4b@bb h:oh h- h:oh[ h:oh Ah[h?h S6 h GhB)6h Sh"8h?hB)66h?h[6 h Gh[G_._d``ajalanapaQI$a$gd%kd$$IflF0"# t 6` 0644 la$ &`#$/IfgdoS & F$ &`#$/IfgdoSparac $$Ifa$gd?$a$gd% $`a$gd% $`a$gd%$a$gd%bbb6cNcccccccdBڒ&0fl̔ 4DR>NZĖޖ  .0Fh%hg5 h:o5h%hD5h A5CJaJhJ5CJaJh:oh \h:oh[B*ph h:oh<0h:oh[5hkh|5hOh<0U h:oh:ohKh-ht h:oh[hS2luaati isklju ivo klasi nu glazbu jer ne mo~emo biti isklju ivi i rei da je sva zabavna glazba nekvalitetna iako ima onih koji priznaju samo klasi nu glazbu, dok svu popularnu glazbu smatraju ki em.  Cjelokupna zabavna glazba, u tom je Dalhaus radikalan, predstavlja ki . (Focht, 1976: 171) No, neosporna je injenica da su danas mladi okrenuti popularnoj glazbi i da joj posveuju velik dio svoga vremena. S obzirom na to da i u popularnoj glazbi ima one koja je dobra, potrebno je na nastavi ponekad posluaati kvalitetnu popularnu skladbu kako bi u moru popularne glazbe, kojom su okru~eni, u enici nau ili razlikovati atpo vrijedi a ato ne. Tako emo i time doprinijeti razvijanju glazbenog ukusa u enika. Istra~ivanje Na 31. satu akolske godine 2007./08. u enici 8.a i 8.b razreda O` Franje Kre~me u Osijeku ispunili su anketni upitnik koji se odnosio na odnos u enika prema glazbi, s obzirom na etverogodianju primjenu otvorenog modela nastave glazbe. U anketi je sudjelovao po sljedei broj u enika: Tablica 2: Broj u enika uklju enih u istra~ivanje Razredni odjel8.a8.bUkupnoBroj u enika211637 Rezultati i analiza anketnog upitnika Tablica 3: Odnos u enika prema sluaanju glazbe Volia li sluaati glazbu? Razredni odjel8.a8.bUkupno Broj u enikaDA211637 NE000  Nakon analize ankete uo ava se da u enici osmog razreda vole sluaati glazbu jer je su svi odabrali odgovor  da na pitanje  Volia li sluaati glazbu? Nitko nije naveo da ne voli sluaati glazbu. Tablica 4: Vrijeme koje u enici posveuju sluaanju glazbe tijekom jednog dana Koliko vremenski sluaaa glazbu tijekom jednog dana?Razredni odjel8.a8.bUkupnoBroj u enikaa) jedan sat538 b) manje od jednog sata448 c) viae od jednog sata12921  Iz dobivenih rezultata vidljivo je da iznad polovine u enika sluaanju glazbe posveuje viae od jednog sata dnevno. Osam u enika sluaa glazbu jedan sat, a osam manje od jednog sata dnevno. Zaklju ujemo da glazba zaokuplja veliku veinu u enika tijekom njihovog slobodnog vremena. Tablica 5: Vrsta glazbe koju u enici sluaaju u slobodno vrijeme Koju vrstu glazbe sluaaa? (zaokru~i jedan ili viae odgovora) Razredni odjel8.a8.bUkupnoBroj u enikaa) popularnu glazbu (pop, rock, punk...)121426 b) narodnu glazbu7310 c) umjetni ku (klasi nu) glazbu314  U enici su imali mogunost odabrati jedan ili viae odgovora. Najviae vole sluaati popularnu glazbu (26), na drugom je mjestu narodna glazba (10), dok klasi nu glazbu sluaaju 4 u enika. Tablica 6: Vrsta glazbe koju u enici najviae vole sluaati u slobodno vrijeme Koju vrstu glazbe najviae volia sluaati? (zaokru~i jedan odgovor)Razredni odjel8.a8.bUkupnoBroj u enikaa) popularnu glazbu (pop, rock, punk...)131326 b) narodnu glazbu729 c) umjetni ku (klasi nu) glazbu112  U enici su izjavili da najviae vole sluaati popularnu glazbu (26). Na drugom je mjestu narodna glazba (9). Dvoje je u enika izjavilo da najradije sluaa klasi nu glazbu. Iz odgovora na oba prethodna pitanja potvreno je da u enici najviae vole sluaati popularnu glazbu. Stoga je doista potrebno i na nastavi glazbe povremeno sluaati kvalitetnu popularnu glazbu kako bi u enici nau ili razlikovati kvalitetnu glazbu od one koja to nije. Tablica 7: Odnos u enika prema sluaanju klasi ne (umjetni ke) glazbe u akoli Volia li na nastavi glazbe sluaati umjetni ku (klasi nu) glazbu?Razredni odjel8.a8.bUkupnoBroj u enikaa) esto516 b) ponekad11920 c) nikad5611  Nakon analize ankete uo ava se da su u enici osmog razreda pozitivno naklonjeni klasi noj glazbi, iako ju veina ne sluaa u slobodno vrijeme. Na pitanje  Volia li na nastavi glazbe sluaati umjetni ku (klasi nu) glazbu? samo je 11 u enika izjavilo da nikad ne voli sluaati klasi nu glazbu. U biti pozitivan odnos iskazao je 31 u enik. Tablica 8: Odnos u enika prema utjecaju nastave glazbe na razvitak ljubavi prema umjetni koj (klasi noj) glazbi Mislia li da nastava glazbe razvija ljubav prema umjetni koj (klasi noj) glazbi? Razredni odjel8.a8.bUkupno Broj u enikaDA131023 NE8614  Vei broj u enika izjavio je kako misli da nastava glazbe utje e na razvitak ljubavi prema klasi noj glazbi, ato je povezano s prethodnim odgovorima u enika na pitanje  Volia li na nastavi glazbe sluaati umjetni ku (klasi nu) glazbu? ini se da vrijeme posveeno sluaanju klasi ne glazbe utje e na razvitak sklonosti prema njoj, odnosno, da posredno utje e i na ravitak glazbenog ukusa. Tablica 9: Odnos u enika prema utjecaju nastave glazbe na razvitak glazbenog ukusa Smatraa li da je nastava glazbe utje e na glazbeni ukus? Razredni odjel8.a8.bUkupno Broj u enikaDA5712 NE16925  Zanimljivo je da u enici ne povezuju razvitak glazbenog ukusa s nastavom glazbe, odnosno, sa sluaanjem klasi ne glazbe. To se mo~e razabrati iz odgovora koje su dali na pitanje  Smatraa li da nastava glazbe utje e na glazbeni ukus? Naime, veina u enika (25) smatra da nastava glazbe ne utje e na glazbeni ukus. Odnosno, u enici nisu svjesni da sluaanje klasi ne glazbe, koje u okviru otvorenog modela predstavlja sredianju aktivnost, utje e na razvitak glazbenog ukusa. Meutim, razvijati  ... glazbeni ukus, razvijati sposobnost opa~anja, do~ivljavanja i vrednovanja glazbe, ukratko, estetski odgajati... (Rojko, 1996: 45) mogue je jedino sluaanjem glazbe. Zaklju ak Glazbena kultura u Hrvatskoj u ovom je trenutku na vrlo je niskoj razini. `to je utjecalo na takvu situaciju? Prvo, to su masovni mediji koji produciraju danas ono ato donosi zaradu, a to nije klasi na glazba.  Proizvoa i aunda i ki a veliki su psiholozi i poznavaoci airoke, tj. malograanske publike: oni znaju ato joj treba i koliko ega treba dozirati. (Focht, 1996: 175) Mo~emo kriviti medije, no situacija se nee promijeniti i zbog potroaa kog druatva ostat e i dalje ista tj. da se  ... putem masovnih medija najviae emitiraju odreene vrste glazbe ili se najviae tra~e, a i komercijalni razlozi djeluju na njezino tvorenje i izvoenje. (Supi i, 2006: 280) Drugi razlog niske glazbene kulture je obitelj. Naime, roditelji ne prenose na djecu ljubav prema klasi noj glazbi jer je i sami ne sluaaju. Gdje su se roditelji mogli upoznati s klasi nom glazbom? Na nastavi glazbe! Meutim, ako znamo da je do 2006. godine bio na snazi nastavni plan i program koji je zagovarao integrativni model nastave glazbe (svaatarski), onda nas ne treba uditi ato se nisu upoznali s klasi nom glazbom te ju nisu ni zavoljeli. Naae istra~ivanje pokazalo je da u enici osmih razreda vole sluaati glazbu i da joj posveuju velik dio svog vremena. Veina u enika osmih razreda ima pozitivan stav prema klasi noj glazbi, iako ju veina ne sluaa u slobodno vrijeme. Stoga je opravdano da sluaanje klasi ne glazbe predstavlja srediate nastave glazbene kulture jer sluaanjem lijepih umjetni kih dijela privla imo djecu umjetni koj glazbi.  Sluaatelji ne mogu voljeti neato ato nemaju priliku upoznati. To vrijedi za svaku glazbu. (Supi i, 2006: 284) Kako u enici osmih razreda u slobodno vrijeme najviae vole sluaati popularnu glazbu, potrebno ih je na nastavi glazbe upoznati s njom, da bi znali razlu iti kvalitetnu od nekvalitetne. Mnoga istra~ivanja (Gardner 1973., Castell 1982., May 1985., Sloboda 1985.) utvrdila su da se na estetsku osjetljivost mo~e utjecati ve od najranijeg djetinjstva. (Mirkovi Radoa, 1996: 254) Kako je od akolske godine 2006./07. na snazi otvoreni model nastave glazbe koji u srediate stavlja sluaanje glazbe, u itelji imaju odgovornost da u enike doista upoznaju s klasi nom glazbom.  Nalazi svojedobnih ispitivanja u Nizozemskoj takoer potvruju da se smisao za umjetni ku glazbu stje e odgojem, kultiviranjem, osobnim naporom. (Supi i, 2006: 276) Na taj na in utjecat e se na razvoj glazbenog ukusa u enika, kasnije odraslih ljudi koji nee, nadamo se, postati ljubitelji glazbenog ki a. Na taj na in razvit e se glazbeni ukus u enika a to e kroz s vremenom utjecati na podizanje glazbene kulture u Hrvatskoj. LITERATURA Andrilovi, V./ udina, M. (1985.) Psihologija u enja i nastave. Zagreb: `kolska knjiga. Bognar, L./ Matijevi, M. (2002.) Didaktika. Zagreb: `kolska knjiga. Focht, I. (1976).) Tajna umjetnosti. Zagreb: `kolska knjiga. Focht, I. (1980.) Savremena estetika muzike. Beograd: Nolit. Mirkovi Radoa, K. (1996.) Psihologija muzike. Beograd: Zavod za ud~benike i nastavna sredstva. Nastavni plan i program za osnovnu akolu. (2006.) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta. Opa eciklopedija. (1982.) Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. Rojko, P. (2001.) Aktualna pitanja glezbene pedagogije. Zagreb: Tonovi 37/38. 98-110. Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave-praksa II. dio. Zagreb: Jakaa Zlatar. Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveu iliate Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoaki fakultet. Rojko, P. (2001.) Povijest glazbe/glazbena umjetnost u glazbenoj akoli i gimnaziji. Zagreb: Tonovi 37/38. 3-19 Rojko, P. (2007.) Umjetnost u odgoju i obrazovanju: cammon sense ili zabluda?. Zagreb: Tonovi 50. 51-59. Supi i, I. (2006.) Estetika europske glazbe. Zagreb: `kolska knjiga. Vukasovi, A. (1995.) Pedagogija. Zagreb: Alfa. TASTE IN MUSIC OF PRIMARY SCHOOL CHILDREN Summary In the school year 2006/07 a new teaching plan and programme for primary schools came into effect and the open model of music lessons became the given model, so music lessons are now generated according to it. In this paper I took into account the point of views connected to listening as an activity, which represents the pivotal activity of the open model. The paper includes the analyses of a survey, which was conducted in Franjo Kre~ma primary school in Osijek, in the school year 2007/08 among eighth grade students. The primary school Franjo Kre~ma is conducting the open model since the school year 2004/05. The aim of this survey was to test the students' attitude towards music, regarding the school's four-year long conduction of the open model. Namely, by listening to quality music we develop our taste in music, so, this way we will try to train the students to distinguish quality music from nonquality music. Key words: listening to music, music lessons, open model, taste in music Prilog Anketni upitnik 1. Kako si raspolo~en? ..................................................................................................................................... 2. Volia li sluaati glazbu? DA NE 3. Koliko vremenski sluaaa glazbu tijekom jednog dana? a) jedan sat b) manje od jednog sata c) viae od jednog sata 4. Koju vrstu glazbe sluaaa? (zaokru~i jedan ili viae odgovora) a) popularnu glazbu (pop, rock, punk...) b) narodnu glazbu c) umjetni ku (klasi nu) glazbu 5. Koju vrstu glazbe najviae volia sluaati? (zaokru~i jedan odgovor) a) popularnu glazbu (pop, rock, punk...) b) narodnu glazbu c) umjetni ku (klasi nu) glazbu 6. Volia li na nastavi glazbe sluaati umjetni ku (klasi nu) glazbu? a) esto b) ponekad c) nikad 7. Mislia li da nastava glazbe razvija ljubav prema umjetni koj (klasi noj) glazbi? DA NE 8. Smatraa li da je nastava glazbe utje e na glazbeni ukus? DA NE     PAGE  PAGE 2 Pd˜Θ04DFJ "М4P`~ĝþᲭ|unjnjnnjh^ h-rh^ hJhJh?hDOJQJ hDhDhDCJOJQJaJh^hDOJQJh^hD6 h-6 h^hD h4t5 hD5h%hD5 h A5h S hD6h hD6h BhoSh4thDh-h= hhD)šܚ, $$Ifa$gd?kdx$$IfTl\W5 ;DD  t(0644 lap(TA<<<gd%kd$$IfTl\W5 ;DD  t 0644 lap T $$Ifa$gd?DFHJ $&(hxkdb$$IfTlm  t 0644 lap T $$Ifa$gd?$a$gd%gdoSgd% (FNVf $$Ifa$gd?fh$ $$Ifa$gd?kd $$IfTlr= m  t0644 lapT-kd$$IfTl4r= m  t 0644 lap T $$Ifa$gd? $$Ifa$gd?@911% $`a$gd%$a$gd%kd$$IfTl4r= m   t 0644 lap T>@BDHLN\nprt "$&(*,:`vxzƠ(P^`xĵ hbh hZ_hZ_ hY&h^ hY&h^h^CJOJQJaJhM h^CJOJQJaJ hY&6h ShY&h BhoShO'h<0hJhh^h?rhZ_h- h-rh^6@BDFHJLNjlk|kd$$IfTl4nl  t 044 laf4p T$$If]a$gd?$a$gd% ln $$Ifa$gd?Ɵ,$qq$If]q^qa$gd?kd$$IfTl4nr- l  t044 laf4pTƟ $$Ifa$gd? $Ifgd%"7+" $Ifgd% $$Ifa$gd?kd $$IfTl4nr- l  t 044 laf4p T"&*02+kd $$IfTl4nr- l   t 044 laf4p T $$Ifa$gd?24bhlt $If]gd? $$Ifa$gd?tvxz7//$a$gd%kd $$IfTl4nr- l   t 044 laf4p Tz68:n$ %W$If]Wa$gd?$$If]a$gd?$a$gd%`gdoS $`a$gd%$a$gd% $`a$gd% ƢȢʢ̢48lnbdhjnpt@Хإ *4DTbdfhjxz¾¾𶲮 h Sh ShJh`4heh+Yhxhhd{h S hd{hY&hY&CJOJQJaJhFhd{6 hd{6 h hd{ hd{hd{hY&h BhoSh A;أwwwww $$Ifa$gd?|kd $$IfTl4nl  t 044 laf4p T,$qq$If]q^qa$gd?kdm $$IfTl4nr- l  t044 laf4pTdjpx $$Ifa$gd? $Ifgd%xz|7+" $Ifgd% $$Ifa$gd?kd$$IfTl4nr- l  t 044 laf4p T+kd$$IfTl4nr- l   t 044 laf4p T $$Ifa$gd? $If]gd? $$Ifa$gd?7/'$a$gd%$a$gd%kd$$IfTl4nr- l   t 044 laf4p Tz|~ĦƦ֦$(^bdhjp,<^`ǿǺǩӥӡӥӥӡӚӏڋ{t hO'hW/ hkh+YhW/ hJh AhC hO'hd{ hO'hQh Shehd{CJOJQJaJ hW/ 6 h6hFhd{6 hd{6 h hd{ hd{hd{hd{h BhoSh"85CJaJhD5CJaJhhZ_-~&(*~$$If]a$gd?`gdoS $`a$gd%$a$gd% $`a$gd%ҧڧwwwww $$Ifa$gd?|kd$$IfTl4nl  t 044 laf4p T ,$qq$If]q^qa$gd?kdC$$IfTl4nr- l  t044 laf4pT ^djr $$Ifa$gd? $Ifgd%rtv7+" $Ifgd% $$Ifa$gd?kdf$$IfTl4nr- l  t 044 laf4p T+kdp$$IfTl4nr- l   t 044 laf4p T $$Ifa$gd? $If]gd? $$Ifa$gd?7///$a$gd%kdt$$IfTl4nr- l   t 044 laf4p T$L\n4NbpxȬʬ̬άجRT J\ h-rhW/ hnh\- hSuh`X hSuh*h`Xh*6hoc h`Xh`Xh`Xh*h%h*5h%5CJaJh9Nh h^*%hLi h^*%hoc h^*%h^*% h^*%h h^*%hHk;np "F 8xz  .0:z|,.0<>нЅ~Ќ~ hSuh;j h;jh;j hSuh*h;jh*6B*phh;jh;j6B*phh;jB*phhocB*phh*B*phhp h h h;jh;jh*6h\-h\-6h\- h 6hoc h`Xh h h*1z ^xV( "$&(*~$~&dP^`~a$gd$)gd$)$&dPa$gd$)$a$gdoc$50dh^5`0a$gd w>Z^lnt| LTt .0<HJTVflx$&(Nֻֻ֙֒֙֙֙֙z h;=h*h9Nh*6B*phh9N h,h*h9NB*phh;jh*6B*phh;jh;j6B*phh;jB*phh0*;h;jB*phhocB*phh*B*phh*h;jh*6hoc hSuh;j hSuh*h;j/NP&*HX*2H:߽vhuhh$)B*phhoSh&( h$) huhh$)h@eh$)5B*phhS{5B*phh$)5B*phh:oh[5h*h9Nh*6hoc hSuh9N h9Nh9Nh9N hSuh*h;=h;=h;=6B*phh;=B*ph.XTpt$ %W]Wa$gd%$a$gd%$&dPa$gd$)$&dP`a$gd$)$&dPa$gdoS$~&dP^`~a$gdoSXDXBNTt\^N^tv*,.046:Ĺ}}hD{jhD{U h:ohgzEhYuCJaJhS{h0CJaJhS{h&( CJaJhS{hJCJaJhS{hYuCJaJh%hJ5 hYu5h%hYu5h%5CJaJhuhh$)5 hn-h$)h$)hoS huhh$)1.\^0T rbtVtv $ %W]Wa$gd% "$&(*,.248:>@DFXZ\ &`#$gdr$a$gd%gd%$ %g]ga$gd%$ %W]Wa$gd%:<@BFHTVX\^jlnprvxz h:ohgzEhN0JmHnHuh&( h&( 0Jjh&( 0JUhD{jhD{U\rtvxz$a$gd% &`#$gdr21h:poc. A!T"#$% DyK jasnasulenticbegic@net.hryK Bmailto:jasnasulenticbegic@net.hr$$If!vh55##v#v#:V l}  t 6` 06,55#p$$If!vh55##v#v#:V lF t 6` 0655#$$If!vh5;5D5D5#v;#vD#v:V l  t(06,5;5D5p(T$$If!vh5;5D5D5#v;#vD#v:V l  t 06,5;5D5p T$$If!vh5#v:V l  t 065/ p T$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l  t06,5/ pT$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l4  t 06+,,5p T$$If!vh55W555#v#vW#v#v#v:V l4  t 06+,5p T$$If!vh5#v:V l4n  t 0,5/ f4p T!$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t0,55555 / f4pT$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0)v+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v :V l4n  t 0+,5555 f4p T$$If!vh5#v:V l4n  t 05/ f4p T!$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t0,55555 / f4pT$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0)v+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v :V l4n  t 0+,5555 f4p T$$If!vh5#v:V l4n  t 05/ f4p T!$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t0,55555 / f4pT$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0)v+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v :V l4n  t 0+,5555 f4p T$$If!vh5#v:V l4n  t 0,5/ f4p T!$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t0,55555 / f4pT$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0)v+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v#v :V l4n  t 0+,55555 f4p T$$If!vh55555 #v#v#v#v :V l4n  t 0+,5555 f4p T$$If!vh5#v:V l  t 065/ p T$$If!vh55 555#v#v #v#v#v:V l  t06,5/ pT$$If!vh55 555#v#v #v#v#v:V l4  t 06+,,5p T$$If!vh55 555#v#v #v#v#v:V l4  t 06+,5p T$$If!vh5#v:V l  t 065/ ap $$If!vh5855(575?#v8#v#v(#v7#v?:V l  t06,5/ ap$$If!vh5855(575?#v8#v#v(#v7#v?:V l4  t 06+,,5ap $$If!vh5855(575?#v8#v#v(#v7#v?:V l4  t 06+,5ap @@@ [NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List jj [ Table Grid7:V04 @4 :oFooter  p#.)@. :o Page Number6U@!6 :o Hyperlink >*B*ph[:FT!s|}~ ,yY-!E%'''?(@(O(P(i(j(k(((")V)t)))))3*V*q*}*****++=+J+i+++++++++ ,*,2,O,,,,-----&.111'1(12E2F2G2H222222222222222222222D3E3F3_3a3b3c3r3v3z33333333333333333o4p4q4r4s4t4u4v4444555555$5%525?5A5C5F5G5H5`5b5d5g5h5i555555556666667)7*7+7,7;7?7C7J7K7X777777777777777777778888889'9(9)989<9@9G9H9U9~99999999999999999999:;;;;;;;;;;;:<;<<<K<O<S<Z<[<h<q<s<u<x<y<z<<<<<<<<<<<<<<===q>r>s>>>>>>>>>>>>>???? ? ? ?????@@@@@AAALAPAQARAaAeAiAqArAAAAAAAAAAAAAAA3D4D5D?D@DHeKNNNNNNNNOIOOO%PPP+Q~Q RzRR)SZS[S\S]S^S_S`SaSbScSdSSSSSQWRWWWWWWWWWWW]XyXXXXXXXX>YgYyYYYYZZ:Z;ZZZZZZZ [ [F[U[W[X[Y[\[][^[_[`[a[b[c[d[e[f[h[i[k[l[n[o[q[r[{[|[}[[[[[000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0  0  0 0 00 000 0 00 00 0 0 00 0 0 0 0 00 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000J7K7[K00Tt00 $$$' @ $2HWr[^bz\.Hn>N:z25679:;<=>@CEHwJXXj]_pa(f@lƟ"2tzx r֭2Rl4PlD`xȽz\z38?ABDFGxyz{|}~x4T[X  '!!8@0(  B S  ? EFT  8: !"-.45IK{| !`bo&'>?YZtvxy @B^ b d e   + - 5 6 > A I J T U y z   9 : y z xz')klxz,-IJbcxz()13xzxy %&-.MN_`qr@Bcdtx !"!+!-! " "#"$"-"."O"P"##########!$"$'$-$9%;%\%]%{%|%~%%%%%%& &9&;&`&b&''' '*'+'3'4'y'z'''''''.(/(>(@(O(P(i(k(s(u((((((((((() )))))1)3)9):)H)J)L)M)f)h)j)k)s)t))))))))))))) ****&*(***+*G*I*K*L*U*V*n*q*s*t*****************++ ++++4+6+:+=+?+@+B+C+f+g+h+j+s+t+w+y+{+|+++++++++++++++++++++,,,,,,',*,,,-,8,9,C,E,G,H,\,],r,t,v,w,y,z,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--4-5-i-j-o-p-----&.(.3.4.p.q...g/i///////00|0}00000000000000011&1(1p1q1w1x1111111E2^2g2i22222222333#3$3A3F3_3c3333333333344?4B4H4I4S4T4n4}4444455$5%5@5A5B5C5E5H5_5`5a5b5c5d5e5i5p5q555555555 6 6"6$6G6H66666666677)7,7J7K7p7r7777777777777777777777777.8/8;8<8_8`8d8e8q8r88888888888888899'9)9G9H9999999999999999999A:B:L:M:W:X:a:b:}:~:::,;-;P;Q;i;j;;;;;;;;;;;;;:<<<Z<[<p<q<x<z<<<<<<<<<<<<<====>=~=============>>>> >p>s>>>>>????? ?7?8?D@DPDQD\D]DoDpDDDDDDDDDEE-F3FpFqFFFFFGGGG G"G5G6GLGMGSGTGlGnGGGGGHHIHJHHHHHHH I IIIJJJJJKKK*K+K1K3KL LL L#L%L*L+LHLJLLLLLLLyMzMMMMMMMMMNN(N)N>N?NKNLNdNeNNNNNNNNNNNOO OOOO#O&O/O1O7O9OHOIOROTO[O\OlOnOOOOOOOOOOOOOMPPPVPWPkPlPPPPPPPPPPPPP Q QQQQQ)Q+Q3Q6Q:Q=QeQgQmQoQ|Q~QQQQQQQQQQQ R RRRRR^R_RfRgRmRnRsRuRyRzRRRRRRRRRRRRRRRRRSS(S)S5S8S(@(N(P(h(k(((((!)")U)V)s)t)))))))))2*3*U*V*p*q*|*}********* ++++<+=+I+J+h+j+++++++++++++ , ,),*,1,2,N,O,,,,,,,--%.(.11&1(122D2^222222222222222222223C3F3^3c3q3r3u3v3y3z33333333333333333n4}44455555555#5%51525>5?5E5H5_5`5f5i5555555666677(7,7:7;7>7?7B7C7I7K7W7X777777777777777778888 99&9)97989;9<9?9@9F9H9T9U9}9~999999999999999::;;;;9<<<J<K<N<O<R<S<Y<[<g<h<p<q<w<z<<<<<<<<<<<=>p>s>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ???@@@@AAKARA`AaAdAeAhAiApArA~AAAAAAAAAAAA2D5D>D@DHHdKeKNNNNOOHOIOOOOO$P%PPPPP*Q+Q}Q~Q R RyRzRRR(S)SYSdSSSSSSSPWRWWWWWWWWW\X]XxX}XXXXXXXXXXX=Y>YfYgYxYyYYYYYZZZZ9Z;ZZZZZZZZZZZ[ [E[J[T[e[f[f[h[h[i[i[k[l[n[o[q[r[z[}[[[[ y!!-!''@((V)t)))))3****++=+J+j+++O,0123F3333B4}45E5`5f555,7X77777779U9~999999F::<<w<z<<<<>???@ARAAAAC5DWWJ[d[e[f[f[h[h[i[i[k[l[n[o[q[r[[[  T].4z{yy+!+!''L$LzMM]SaSSSSSSSSSSQWQWWWWW\X\Xd[d[[ vv; ڼ8` *R%djE |һZ"0 mIv ^abvlTc*RO=;fWHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHhTT^T`OJQJ^Jo(hHoh$ $ ^$ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhdd^d`OJQJo(hHh44^4`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^aZ"v%dO=;f |0 mI` ; Tc f22_I"%-C`*cN*9  I& | X y< % W/ t ZWr !e "8&Y&O'$)\-<0`4 6B)6BT6b6U8>:;=[=?@ A BEBgzE/OK[KTNOQfQSiW`Xa!\Z_z_PaCbRpboc?e fPfx%j;jem" qsztYu w#&xCEzD{S{d{"|r}= oV 93*oS|)g6NLiJKxHkop4tDO0D9N[AJ\Gjc~&>B[_F) R:o%nTw&w a S?r;JYHs $.CVgr!_0y\K^[ n|5CPWCW+YkO> GKh B^J?(P(i(j(+--0G2H2222222222222C3D3E3a3b3c3r3v3z333333333333333o4t4u4v444555555$5%525?5A5C5F5G5H5`5b5d5g5h5i5555556*7+7,7;7?7C7J7K7X7777777777777777778'9(9)989<9@9G9H9U9~99999999999999999;;:<;<<<K<O<S<Z<[<h<q<s<u<x<y<z<<<<<<<<<<<<q>r>>>>>>>>>>>>???? ? ? ???AAPAQARAaAeAiAqArAAAAAAAAAAAAAW[33 @T!!!!!! ! !!!!!!!!!!"!$!%!'!(!)!*!+O,O-O.[@@@@ @@@@@@@$@L@@(@*@0@@@B@J@L@P@R@V@X@Z@\@@@`@b@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialCFComic Sans MS?5 :Cx Courier New;Wingdings"123 M. M.!T48[8[2qHP ?[2!Jasna `ulenti Begi, asistenticaBegiJasna `ulenti Begi4         Oh+'0 (4 T ` lx$Jasna ulenti Begi, asistenticaBegiNormalJasna ulenti Begi5Microsoft Office Word@ @G@UL M՜.+,D՜.+,L hp|  .8[' "Jasna ulenti Begi, asistentica Title 8@ _PID_HLINKSA|Ih!mailto:jasnasulenticbegic@net.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"$%&'()*,-./0127Root Entry Fmi9Data ^"1TableLWordDocument4SummaryInformation(#DocumentSummaryInformation8+CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q