Naslov
Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L
(Seed characteristics and nursery production of several species from the genus Sorbus L.)

Autori
Drvodelić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.04

Godina
2010

Stranica
568

Mentor
Oršanić, Milan

Ključne riječi
Sorbus; rasadnčka proizvodnja; mukinja; jarebika; oskoruša; brekinja
(Sorbus; nursery production; Whitebeam; Rowan; Service Tree; Wild Service Tree)

Sažetak
Rod Sorbus L. pripada porodici Rosaceae, potporodici Pomoideae te obuhvaća 80-100 vrsta listopadnog drveća i grmlja rasprostranjenog na Sjevernoj hemisferi. Zbog mesnatih plodova u kojima se nalazi sjeme, vrste roda Sorbus L. spadaju u šumsko voće gdje pripadaju i druge sporedne vrste drveća koje doprinose biološkoj raznolikosti sastojina, služe kao potpora glavnim vrstama drveća i poboljšavaju kvalitetu tla. Sve vrste roda Sorbus L. u Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, su rijetke i ugrožene. Cilj ovih istraživanja je odrediti brojne značajke sjemena četiri vrste roda Sorbus L., odnosno ispitati različite metode i tehnologije proizvodnje sadnica u rasadniku. Tijekom jeseni 2003. godine na različitim lokalitetima u Republici Hrvatskoj pronađena su i izmjerena stabla četiri vrste roda Sorbus (Sorbus aria, Sorbus aucuparia, Sorbus domestica i Sorbus torminalis). Ukupno je registrirano 77 stabala, od toga 13 stabala mukinje, 14 stabala jarebike, 13 stabala oskoruše i 37 stabala brekinje. Tijekom jeseni 2003-2008. godine na stablima se procjenjivao stupanj uroda i sakupljali su se plodovi. Na plodovima i sjemenu obavljena su morfometrijska mjerenja i vaganja. Elementi kvalitete sjemena određeni su u skladu sa pravilima ISTA. Sadnice su se proizvodile u rasadniku tijekom pet kontinuiranih godina istraživanja (2004-2008). Dobar urod stabala mukinje (Sorbus aria L.), oskoruše (Sorbus domestica L.) i brekinje (Sorbus torminalis (L.) Crantz) u Republici Hrvatskoj događa se intervalima od svake četiri godine odnosno stabala jarebike (Sorbus aucuparia L.) u intervalima od svake tri godine. Prosječan broj punih sjemenki u plodu (2003-2007) jarebike i oskoruše iznosio je 1, 9, u plodu mukinje 1, 1 odnosno u plodu brekinje 0, 9 komada. Najveći broj sjemenki u plodu mukinje dobiven je u godinama najboljeg uroda. Prosječna težina ploda (2003-2007) oskoruše iznosila je 8, 82 g, brekinje 1, 08 g, mukinje 1, 05 g odnosno jarebike 0, 47 g. Plodovi brekinje imali su prosječno najveću težinu u godinama dobrog uroda. Prosječna apsolutna težina sjemena (2003-2007) oskoruše iznosila je 27, 99 g, brekinje 25, 74 g, mukinje 16, 91 g odnosno jarebike 3, 95 g. Korelacija između stupnja uroda i apsolutne težine sjemena oskoruše je pozitivna i značajna. Izolirano stablo brekinje (Korenica), imalo je prosječno najmanju aspolutnu težinu sjemena (2003-2007). Dobivena je pozitivna i visoka korelacija između mase ploda i mase sjemena u plodu mukinje, oskoruše i brekinje. Dobivena je pozitivna i visoka korelacija između mase ploda i broja punih sjemenki u plodu jarebike i oskoruše. Na masu sjemena u ukupnoj masi ploda otpada prosječno kod mukinje 5, 58%, kod jarebike 3, 92%, kod oskoruše 1, 11% odnosno kod brekinje 4, 52%. Prosječno najveći vitalitet, za sve godine istraživanja i sve lokalitete, imalo je sjeme oskoruše (89, 3%), slijedi vitalitet sjemena jarebike (84, 5%), brekinje (83, 5%) i mukinje (68, 0%). Za savladavanje dvostruke dormantnosti sjemena sve četiri istraživane vrste roda Sorbus L. sa područja Republike Hrvatske, mogu se primjeniti uvjeti i trajanje stratifikacije navedeni u pravilima ISTA. Prosječna klijavost (2003-2008) na kraju razdoblja stratifikacije iznosila je kod sjemena mukinje 11, 5%, kod sjemena jarebike 3, 9%, kod sjemena oskoruše 22, 5% odnosno kod sjemena brekinje 36, 7%. Prosječno najveću laboratorijsku klijavost (2003, 2004, 2007), u skladu sa pravilima ISTA, imalo je sjeme oskoruše (71, 3%) slijedi laboratorijska klijavost sjemena brekinje (64, 9%), mukinje (53, 2%) i jarebike (30, 0%). Kod sve četiti vrste dobivene su pozitivne i vrlo visoke korelacije između energije klijavosti sjemena u laboratoriju i ukupne laboratorijske klijavosti. Prosječno najveću rasadničku klijavost (2003-2007) imalo je sjeme oskoruše (56, 8%), slijedi rasadnička klijavost sjemena brekinje (40, 5%), mukinje (27, 3%) i jarebike (6, 6%). Kod sve četiri istraživane vrste roda Sorbus L, dokazane su pozitivne i vrlo visoke korelacije između laboratorijske i rasadničke klijavosti sjemena. Prosječna visina sadnica mukinje 1+0 (2004, 2005, 2007, 2008) iznosila je 99 mm a promjer vrata korijena 5, 22 mm. Prosječna visina sadnica mukinje 2+0 (urod 2003) iznosila je 437 mm a promjer vrata korijena 10, 43 mm. Prosječna visina sadnica jarebike 1+0 (2004, 2005, 2006) iznosila je 313 mm a promjer vrata korijena 7, 10 mm. Prosječna visina sadnica jarebike 2+0 iznosila je 744 mm a promjer vrata korijena 10, 56 mm. Prosječna visina sadnica oskoruše 1+0 (2004, 2005, 2006, 2007, 2008) iznosila je 286 mm a promjer vrata korijena 5, 34 mm. Prosječna visina sadnica oskoruše 2+0 (urod 2003) iznosila je 635 mm a promjer vrata korijena 8, 48 mm. Prosječna visina sadnica brekinje 1+0 (2004, 2005, 2007, 2008) iznosila je 198 mm a promjer vrata korijena 6, 00 mm. Prosječna visina sadnica brekinje 2+0 (urod 2003) iznosila je 442 mm a promjer vrata korijena 8, 53 mm. Dokazana je pozitivna i dosta značajna korelacija između apsolutne težine sjemena brekinje i preživljavanja biljaka u rasadniku. Sadnice jarebike u rasadniku pokazuju najveću otpornost spram biotskih i abiotskih čimbenika, slijedi otpornost sadnica brekinje, oskoruše i mukinje. Na osnovu istraživanja visinskog rasta i prirasta sadnica brekinje u rasadniku, predlaže se uzgoj u sijalištu samo jednu vegetaciju (1+0), bez podrezivanja korjenskog sustava. Sadnice jarebike najbolje podnose presadnju u rasadniku i ne doživljavaju šok uslijed presadnje za razliku od sadnica oskoruše a pogotovo brekinje. Trogodišnje školovane sadnice mogu se koristiti za potrebe urbanog šumarstva ili kao podloge za cijepljenje raznih sorti i kultivara (kod oskoruše i jarebike). Analizom varijance nisu dobivene statistički značajne razlike u visinama odnosno promjeru vrata korijena sadnica mukinje, oskoruše i brekinje u ovisnosti o tri tipa BCC kontejnera (V-265, V-150 i V-120 SS). Razmnožavanje zelenim reznicama u praksi bi se moglo preporučiti možda samo kod jarebike i njezinih kultivara dok ostale tri vrste nemaju visok postotak zakorjenjivanja ili se uopće ne mogu zakorjeniti tako da ova metoda ne može biti ekonomski isplativa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA