Pregled bibliografske jedinice broj: 467841
Determinante ideološke samoidentifikacije hrvatskih birača na parlamentarnim izborima 2003. godine
Determinante ideološke samoidentifikacije hrvatskih birača na parlamentarnim izborima 2003. godine // Politička misao : Croatian Political Science Review, 42 (2005), 1; 85-110 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 467841 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Determinante ideološke samoidentifikacije hrvatskih birača na parlamentarnim izborima 2003. godine
(DETERMINANTS OF IDEOLOGICAL SELFIDENTIFICATION OF CROATIAN VOTERS IN THE 2003 PARLIAMENTARY ELECTIONS)
Autori
Henjak, Andrija
Izvornik
Politička misao : Croatian Political Science Review (0032-3241) 42
(2005), 1;
85-110
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ideološka samoidentifikacija; samoidentifikacija lijevo – desno; parlamentarni izbori; vrijednosti; stavovi; odnos prema povijesti; stranačka identifikacija
(ideological self-identification; left-right self-identification; parliamentary elections; values; attitudes; attitude to history; party identification)
Sažetak
Koristeći se podatcima anketnog istraživanja birača pred parlamentarne izbore 2003. godine autor analizira determinante njihovih ideoloških podjela. Analiza pokazuje da su najznačajnije determinante stavovi prema ulozi tradicije i katoličke crkve u društvu, odnos prema ulozi žena u društvu, odnos prema manjinskim skupinama te odnos prema povijesti, ponajprije prema Drugome svjetskom ratu i poslijeratnom razdoblju. Kod ideološke samoidentifikacije na ljestvici lijevo – desno odnos prema ulozi crkve i tradicije te odnos prema povijesti imaju najveću ulogu od svih varijabli koje mjere stavove. Kad je riječ o determinantama konkretnih ideoloških orijentacija, najveća uloga pripada varijablama koje mjere odnos prema tradicionalnim vrijednostima i ulozi crkve u društvu, odnos prema manjinama, odnos prema položaju žena te odnos prema povijesti. Dok odnos prema tradiciji i ulozi katoličke crkve, a nešto manje odnos prema manjinama i položaju žena u društvu, dijele liberale i socijaldemokrate od kršćanskih demokrata, odnos prema povijesti dijeli ponajprije liberale od socijaldemokrata. Analiza je također pokazala da varijable koje mjere odnos prema strankama imaju uvjerljivo najveći utjecaj na ideološku samoidentifikaciju, bilo da je riječ o samoidentifikaciji na ljestvici lijevo – desno, bilo da je riječ o identifikaciji s konkretnom ideološkom orijentacijom. Međutim, kod interpretacije tih rezultata treba imati na umu da kauzalna veza među ovim varijablama može postojati u obama pravcima. Ipak, s obzirom na razinu političke sofisticiranosti javnosti može se reći da će se ispitanci lakše identificirati sa strankom nego s ideologijom, koja je za većinu birača ipak apstraktan fenomen. Stranačka identifikacija (preferencija) može biti posljedica različitih činitelja koji se mogu kretati od rane političke socijalizacije u obitelji do ideološke bliskosti po pojedinim pitanjima ili povjerenja u stranačko vodstvo, itd. Stoga možemo reći da kod pitanja ideološke samoidentifikacije ispitanik koristi svoju stranačku identifikaciju kao informacijsku kraticu kako bi se odredio u, za većinu birača ipak apstraktnom, svijetu ideologija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
