Naslov
Boka kotorska u talijanskim geografskim priručnicima 16.-18. stoljeća
(The Bay of Kotor in Italian Geographic Textbooks in the 16th – 18th Centuries)

Autori
Pavić, Milorad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog primorja / Ćoralić, Lovorka - Zagreb : Hrvatski institut za povijest ; Matica hrvatska, 2009, 279-303

ISBN
978-953-6324-77-4

Skup
Hrvatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog primorja

Mjesto i datum
Kotor, Crna Gora, 04.10.2007. - 06.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Boka kotorska; rani novi vijek; geografski priručnici; putopisi; geografsko-statistički opisi; plovidbeni priručnici
(Bay of Kotor; Early Modern Era; geography textbooks; travelogues; geographic-statistical descriptions; maritime handbooks)

Sažetak
O prostoru Boke kotorske u ranom novom vijeku svjedoče brojni izvori. Među njima važno mjes-to zauzimaju geografski priručnici. U ovom radu u detaljno razmatranje uzeti talijanski geografs-ki priručnici iz razloga što su najviše pridonijeli poznavanju tog prostora. Ne treba posebno nag-lašavati da za to najviše zasluge ima činjenica da je veći dio Boke kotorske od 16.-18. st. pod mletačkom vlašću, pa je i njezino zanimanje za to područje najveće. S obzirom na vrstu informacija može se govoriti o različitim skupinama priručnika. Plovidbeni priručnici ograničeni su isključivo na informacije o plovidbenom putu zaljevom, od ulaza u Boku do njegova glavnog naselja, Kotora. Putopisi i putna izvješća pružaju daleko više podataka. Pišu ih najčešće hodočasnici na putu u Svetu zemlju i članovi poslanstava tijekom svojih misija na sultanov dvor u Carigrad. Hodočasnički putopisi ne zaobilaze opis značajnijih crkava s relikvija-ma. Putopisi tajnika političkih poslanika s ne manje žara opisuju stanje utvrda na terenu i politič-ko uređenje pojedinih država. Ipak, ono što je specifično kod putopisa očituje se u izraženoj sub-jektivnosti autora i doživljaju ovog prostora te opisu sveukupnih okolnosti u kojima se putovanje odvija. Kroz analizu 15 priručnika došlo se do saznanja da je kvaliteta i količina prezentiranih obavijesti u priručnicima ovisila dosta i o vremenu njihova nastanka. Tijekom 16. stoljeća obavijesti su dos-ta šture te je opis čitavog područja Boke bio ograničen na opis dvaju njegovih glavnih naselja. Povećano zanimanje za ovaj prostor od sredine 17. stoljeća zbog ratnih sukoba (Kandijski rat, Morejski rat) odrazilo se i na količinu donijetih informacija. Predočene informacije se ne tiču samo položaja mjesta već i znamenitijih objekata u njima, poput crkava i utvrda. U 18. stoljeću uslijed sustavnijeg prikupljanja podataka o ljudskim djelatnostima i većeg interesa za sveukupan prostor, doznaju se obavijesti koje se tiču dotad nedovoljno poznatih lokaliteta. Podaci nisu uop-ćeni kao dotad, već izraženi u realnim vrijednostima, što omogućuje njihovo uspoređivanje i sag-ledavanje u pravom svjetlu. Širi se i opseg ljudskog zanimanja, pa se shodno tome drastično po-većava opseg djela takvih sadržaja. Nastaju monumentalna djela u više svezaka. U tom pogledu za ovaj rad od velike su važnosti prijevod djela Modern history or the Present State of all Nati-ons. Thomasa Salmona na talijanski jezik pisana u 26 svezaka od kojih je samo geografiji mle-tačkih posjeda posvećen svezak čitav jedan svezak, dok je Topografia Veneta Vincenza Formale-onija zasigurno najiscrpniji priručnik o geografiji mletačkih posjeda, a time i Boke, toga doba. Pritom ne treba umanjiti važnost ranijih priručnika koji su unatoč pogreškama i krivom percepci-jom bokeljskog prostora, svojim usavršavanjem tijekom promatranog razdoblja omogućili dosti-gnuti nivo. Podaci u takvim djelima pridonijeli su da se šira javnost upozna pobliže s geografijom Boke, ali su i značajno pridonijeli povećanju sveukupnog fundusa spoznaja o tom prostoru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA